Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Ulica plemića Borelli 9, Zadar
Poslovni broj: P-1760/2024-25
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Jasni Baričević, u pravnoj stvari tužitelja DG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi ispravka zk. upisa, nakon usmene, glavne i javne rasprave zaključene dana 16. srpnja 2026., u nazočnosti tužitelja i zamjenice zakonskog zastupnika tužene, dana 31. kolovoza 2026.
p r e s u d i o j e
I . Ispravlja se upis prava vlasništva na č. zem. [katastarska čestica] površine 2929 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da se za ½ dijela iste čestice upiše tužitelj DG OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao suvlasnik uz istovremeno brisanje prava vlasništva u zemljišnoj knjizi u tom dijelu s imena tuženice na ime tužitelja, sve u roku od 15 dana.
II. Zahtjev tuženice za naknadom troška se odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1.Tužitelj u tužbi navodi da je suvlasnik za ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nove izmjere, koja da odgovara čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stare izmjere, naziva "Palježine". Da bi utvrdio svoje pravo suvlasništva, da je aktivno sudjelovao u postupku obnove zemljišne knjige za predmetnu česticu. Dana 16. srpnja 2024., da je pristupio na ročište povodom prigovora koji je uložio za predmetnu česticu, međutim, prigovor da mu je odbijen.
Svoj dio na predmetnoj čestici da je stekao temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju, kao davatelj uzdržavanja, iza smrti svog oca, JG, kao primatelja uzdržavanja, te učinjenim darovanjem od strane djeljenika, nasljednika tetke tužitelja, pok. NG, rođ. JG, dok preostalu polovicu da drže, svaki za ¼ dijela, stričevi D IG i VG.
Predmetnu česticu da je njegov djed LG pok. J, stekao oko 1950- ih godina i to zamjenom svojih nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], stare izmjere, a koje sve čestice da odgovaraju čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nove izmjere, naziva "Dolac", s predmetnom nekretninom, koja tada da je bila u vlasništvu pok. BG pok. ČG, s kojim je djed obavio zamjenu, a što sve da potvrđuju i pisane izjave njegovih nasljednika sinova ČG pok. BG i RG pok. BG. Predmetna čestica da se nalazi unutar suhozida, te da je u mirnom posjedu njega i njegovih prednika više od 80 godina, te da nisu postojali nikakvi sporovi, niti je itko drugi osim tužitelja, njegove obitelji i prednika istu koristio, odnosno bio u posjedu iste. Slijedom navedenog, predlaže donijeti Presudu u ovoj pravnoj stvari.
1.1.U podnesku zaprimljenom na ročištu od 22. siječnja 2025. (l.s.22) tužitelj navodi da je predmetna nekretnina u njegovom posjedu odnosno u posjedu njegove obitelji više od 70 godina, u kojem periodu nitko nikad da ih nije ometao. Predmetna nekretnina da je dio cjeline ograđene starim suhozidom, te svoj dio da obrađuje, kao ostali djeljenici pripadnici šire obitelji LG, jer su imali zajedničke pretke i po istoj osnovi stekli pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini. Predci da su predmetnu nekretninu stekli usmenom zamjenom s obitelji RG koji su do tada bili vlasnici i posjednici iste. Na istoj da su sadili poljoprivredne kulture sve do Domovinskog rata, a dio nekretnine da je bio i zapušten zbog tragične smrti njegovih roditelja, nakon čega da je priveden svrsi i obrađuje se. Na predmetnom dijelu da se dogodio veliki požar pa i na predmetnoj nekretnini, te nakon toga Hrvatske šume da su čistile samo svoj dio do suhozida predmetne cjeline, a preostali dio da je čišćen i održavan od strane fizičkih osoba, od strane njega i ostalih članova obitelji LG.
2. Tužena u odgovoru na tužbu (l.s.14-15) navodi da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te predlaže isti u cijelosti odbiti kao neosnovan. Ističe da je tužitelj uz tužbu dostavio jedino zemljišnoknjižni izvadak, a da nisu dostavljeni materijalni dokazi koji bi potvrdili navode iz tužbe, slijedom čega da je sud pravilno postupio kada je Republiku Hrvatsku upisao vlasnicom predmetne nekretnine u postupku obnove zemljišne knjige. Budući da se u tužbi navodi da je predmetna nekretnina u dugogodišnjem posjedu tužitelja i njegovih prednika, odnosno da se tužitelj poziva i na stjecanje prava vlasništva dosjelošću, za to da moraju biti ispunjene određene pretpostavke prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Prema tome, tijekom postupka da bi se trebalo utvrditi jesu li prednici tužitelja bili u neprekinutom, mirnom i savjesnom posjedu za vrijeme kako se to navodi u tužbi, a ova činjenica da je odlučna za rješavanje u ovoj pravnoj stvari. Također, da je potrebno utvrditi na koji način su se prednici tužitelja nalazili u posjedu predmetne nekretnine kroz navedeni niz godina, a kako to tvrdi tužitelj, odnosno koja je bila kvaliteta tog posjeda. Budući da iz ispava priloženih uz tužbu ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, to da predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.
2.1. Tuženica uz podnesak od 13. prosinca 2024. (l.s.16-17) je dostavila potvrdu Hrvatskih šuma d.o.o. Klasa: ST/24-01/3079 od 28. studenog 2024. te navela da iz priložene potvrde proizlazi da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s.i. bila obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima zadarskog užeg područja krša za razdoblje 1982.-1991. odnosno na dan 16. listopada 1990., kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, ali dijelom kasnijih programa gospodarenja šumama i šumskim zemljištima. Također da je razvidno da je utužena nekretnina obuhvaćena Programom gospodarenja gospodarskom jedinom „Ražanac-Vrsi s planom upravljanja područjem ekološke mreže za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2027.
Isto tako da dostavlja i očitovanje Šumarije Zadar, Klasa: ST/24-01/3079 od 5. prosinca 2024. s izvodom iz Programa gospodarenja te fotodokumentaciju, iz koje dokumentacije da je razvidno da se radi o nekretnini kojom gospodare Hrvatske šume d.o.o. i da je došlo do počinjenja šumske štete jer da je nekretnina u potpunosti strojno iskrčena od starene nepoznatog počinitelja, pa s obzirom na izneseno da predlaže u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.
3. U dokaznom postupku ovaj Sud izveo je dokaze uvidom i čitanjem dokumentacije koja prilaže spisu, i to u: zemljišnoknjižni izvadak za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], od 13.08.2024. (l.s.3), potvrdu Hrvatskih šuma d.o.o., KLASA: ST/24-01/3079, UR. BR.: 15-00-05/02-24-02, s fotografijom od 28. studenog 2024. (l.s.18-19), Izjavu RG i ČG od 15.07.2024. ovjerenu po Javnom bilježniku Emilu Brkiću iz Zadra istog nadnevka pod brojem OV-8938/2024 (l.s.24-25), snimak iz 1968. (l.s.26- 27), proveo očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Frane Vlatkovića, dipl. .ing. geod., izvršio uvid u skicu sudskog očevida vještaka Frane Vlatkovića, dipl. ing. geod. s fotografijama od 05.03.2025. (l.s.38-41), pročitao iskaze svjedoka KG (l.s.54) i SG (l.s.55-56), saslušao svjedoka ČG (l.s.64-65) i EG (l.s.65-66), te izvršio uvid u predmet posl. br.Z-20336/2022, Z-24434/24.
4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za ispravak upisa u zemljišnu knjigu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uknjižen kao vlasništvo tuženice u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], na način da se vlasnikom istih upiše tužitelj za ½ dijela, uz istovremeno brisanje toga prava s imena tuženice.
6. Tijekom provedenog postupka među stranka nije sporno da se tijekom postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] tuženica upisala vlasnicom na predmetnoj nekretnini, da je tužitelj na takav upis tuženice izjavio prigovor, a koji prigovore je ovaj sud odbio u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina], a što je sve razvidno i iz Zapisnika sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], posl. broj: Z-12945/2013-2786 od 24. rujna 2019. i Zapisnika sastavljen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] od 16. srpnja 2024. pod posl. broj:
Z-20336/2022, Z-20236/2022, koji zapisnici prilažu u predmetu Z-20336/2022, Z- 20236/2022, u koji je sud izvršio uvid.
7. Ono što je sporno i što se tijekom ovog postupka trebalo odlučiti je treba li ispraviti upis na predmetnoj nekretnini koji je proveden tijekom postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], a to s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju sjecanje, primjenu i prestanaka određenog knjižnog prava.
8. Što se tiče navoda tužitelja iz povjesnice tužbe da bi temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenog s roditeljima i temeljem Ugovora o darovanju s nasljednicima pok. tete ZG stekao (su)vlasništvo (ispravno stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva) na predmetnoj nekretnini, ovaj sud drži da tužitelj tijekom postupka nije dokazao ovu činjenicu jer u Ugovoru o doživotnom uzdržavanju, koji prileže predmetu Z-20336/2022, Z-20236/2022, nije naznačena čest. 1712 k. o [katastarska općina] n.i. odnosno čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s.i. da bi bila predmet toga ugovora, a niti je dokazao da je njegova pok. teta ZG imala (su)vlasnička prava na predmetnoj čestici, da bi kasnije njeni nasljednici mogli iste naslijediti i istima raspolagati.
9. Nadalje, kako tužitelj tvrdi da bi vlasništvo od ½ dijela na predmetnoj nekretnini stekao temeljem dosjelosti osobno i putem svojih prednika, sud je na te okolnosti saslušao predložene svjedoke.
10. Tako svjedok KG (l.s.54), u bitnom svjedoči da se predmetna nekretnina nalazi na Ljubačkom brdu i da je naziva Palježine. Taj dio da je ograđen sa svih strana suhozidom unutar kojeg da ima nekoliko parcela. Taj dio unutar suhozida da je otprilike 2 hektara. Predmetna nekretnina ranije da je bila od LG, nakon njegove smrti to da su stekli njegovi nasljednici, tri sina koja da su također preminuli, tako da je nekretnina sada od njihove djece. Tužitelj da je nasljednik od pok. JG, a JG da je imao jednog sina-tužitelja i četiri kćeri. Tužitelj da je jedini nasljednik, dok ne zna kako su oni to između sebe dogovorili.
Nekretnina da je obrađivana do 80-tih godina, a inače ova parcela da se obrađuje otkada zna za sebe. Po priči starijih iz mjesta, suhozid da se gradio 1924., to da mu je rekao jedan čovjek iz mjesta, a njegov (svjedokov) otac da je sudjelovao u izgradnji tog suhozida, zato da zna godinu gradnje. Na nekretnini da su se sijale žitarice, kukuruz i pšenica, a u novije vrijeme lubenica. Nikada da nije bilo sporova oko predmetne nekretnine, dok u mjestu svi da znaju da su nekretnine na Ljubačkom brdu izvorno bile od petero vlasnika. Sve navedeno da mu je poznato jer cijeli svoj život živi u [adresa].
Nakon 80-tih, kada se nekretnina prestala obrađivati, ista da je korištena kao pašnjak jer obitelj tužitelja da je imala ovce. I sam da je vlasnik susjedne nekretnina, a kako danas imam OPG, tu nekretninu da koristi za ispašu, i to zajedno s tužiteljem jer su im ovce u zajedničkom vlasništvu. Unazad dvije godine ova nekretnina da je oranica, a to da je izorao i očistio tužitelj jer se pripremao za sadnju maslina. Nasljednici pok. LG, tj. njegovi sinovi JG i VG da su preminuli, dok da je živ njegov sin RG zvani IG. Kada je on imao pet godina, djed tužitelja da je preminuo 1962.,tako da se ne sjeća djeda tužitelja da je to obrađivao, ali da se sjeća da je otac tužitelja obrađivao ovu parcelu, dok po kazivanju i priči starijih, ove nekretnine, pa tako i predmetna da se obrađuju od prije drugog svjetskog rata.
11. Svjedok SG (l.s.55-56), također navodi da je predmetna nekretnina naziva Palježine, a i sam da je tu vlasnik nekretnine udaljenosti 100 metara od predmetne. Predmetna nekretnina da se obrađivala do početka 80-tih, kada se na istoj sadilo žito, a nakon toga da se koristila za pašu. Tužitelj da je prvo samostalno, a kasnije zajedno sa KG imao i držao ovce, koje da su pasli na predmetnoj nekretnini. Prije godinu dana, tužitelj da je predmetnu nekretninu izorao radi sadnje maslina. Predmetna nekretnina da se počela obrađivati 1924.-1925., a to da mu je poznato po njegovom djedu, jer svi vlasnici nekretnina na tom dijelu da su u isto vrijeme počeli obrađivati nekretnine.
Kada je bila obnova, nekima da je priznato vlasništvo tih nekretnina a nekima da nije priznato. Ova nekretnina tužitelja da je sa sjeverne i južne strane omeđena suhozidom, na koji da se stavljala drača da se spriječi ulazak životinja, dok sa preostale dvije strane da se nalaze susjedne nekretnine koje su odvojene brazdom. Predmetna nekretnina da je tužiteljeve obitelji, on istu da obrađuju i sređuju, dok ne zna jesu li se oni u obitelji podijelili. Također da zna da su oni to stekli od svojih roditelja JG i N, a oni da su to stekli od pok Ioca JG. Sjeća se da mu oni (tužiteljeva obitelj) pričali da je još 50-tih godina djed tužitelja, pok. LG, predmetnu nekretninu stekao u zamjeni sa Marušićima. Pok. LG da je V dao nekretninu u polju, bliže Ljubačkim stanovima, a L da su pok. LG dali ovu predmetnu nekretninu na brdu. Inače ljudi da su se često tako mijenjali kako bi uzeli nešto što im je bliže jer nije bilo puteva. Iz priča zna da su ranije postojali lugari, jedan da je bio iz Krneze, da se zvao B, a drugi da je bio iz Podvršja i da se zvao se ŠG. Ne zna reći gdje su ti lugari dolazili jer u to vrijeme da je bio dečko, dok iz tih priča da je čuo da su lugari išli na područje ispod Krneze jer je tamo bila hrastova šuma. Žene da su išle skupljati i sjeći šumu, pa ti lugari da su ih upozoravali, ne zna je li to bila nekakva prijava. Gore na brdu, gdje je predmetna nekretnina da nije bilo šume, to je tada bilo golo. Borovi da su se počeli saditi tek poslije 70-tih godina, i to da su sadili seljani po uputi mjesne zajednice, samo red borova kao zaštita od bure. Obitelj KG, da je u posjedu predmetne nekretnine od zamjene, odnosno od 50-tih godina, a za tu zamjenu da zna od obitelji KG i od obitelji ČG. Tijekom obnove zemljišnih knjiga da se uknjižio na svoju nekretnini koja se nalazi u istom dijelu gdje i predmetna, udaljenosti cca 100 metara. U obnovi da se njih više knjižilo na ovom predjelu.
12. Svjedok ČG (l.s.64-65), svjedoči da njegov pok. otac BG imao particelu Livadu, na predjelu iznad brda Jordan, i kada je on (svjedok) imao negdje 6- 7 godina, otac tu parcelu da je mijenjao sa pok. AG, za Blažovu particelu zvanu Dolac, a koja da se nalazi blizu Č. Sjeća se da su uz to dali nešto vina jedan drugom, no ne zna točno tko je kome dao. Ne zna koliko kvadrata je ima particela Dolac, a tu da su sijali kukuruz i žito. Isto tako da ne zna koliko kvadrata ima particela Livada koji da su još oni obrađivali po priči oca. Misli da je ova zamjena bila tamo početkom ili sredinom 1950.-ih godina. LG da je djed tužitelja, istog da je poznavao, te ovu parcelu koju je dobio u zamjenu od njegovog oca, da su obrađivali jedno vrijeme, a kasnije, kada su to zapustili, tu da su izgonili blago. Tužiteljeve tetke da su njegova generacija i one da su tu izgonile njihovo blago na ispašu. Sa 16 godina da je otišao u školu, kasnije u vojsku, a nakon toga da je otišao živjeti van, 1970. Ponovno da se za stalno vratio 2002., s tim da je u tom periodu dolazio u RH, tako da mu nije poznato što su i na koji način prednici tužitelja i tužitelj koristili ovu parcelu. Ne zna da li tužitelj danas obrađuje ovu parcelu, i ako je obrađuje na koji način. Ističe da je točno da je sudu dostavio jednu izjavu koju su brat i on zajedno dali i ovjerili kod Javnog bilježnika, te po predočavanju iste (l.s.24), navodi da se radi o toj izjavi, na istoj da je njegov potpis i potpis njegovog brata RG, te da je upravo brat RG dobio tu parcelu Dolac.
Pok. LG da je imao sina VG, koji je živio u [adresa], sina IG i pok. JG, oca tužitelja i dvije kćerke. JG da je poznavao, ali se ne sjeća da li je obrađivao ovu parcelu, jer u vrijeme kad se vratio u [adresa], JG da je već bio starija osoba. JG osim sina DG, ovdje tužitelja, da ima još 3 kćeri, te mu nije poznato kako su se oni dijelili iza pok. JG.
Na poseban upit svjedok je naveo da nije bio nikada na ovoj parceli što je prije bila od LG, dok oni da su se mijenjali radi toga što parcela, koju je njegov otac dao je bliže njihovoj (tužiteljevoj) kući, a parcela koju je pok. LG dao ocu, da je bliže njegovoj kući. Ne zna koliko bi imala kvadrata predmetna parcela, dok parcelu Dolac, koju je otac u zamjenu dobio od pok. LG, a koju da je dobio brat RG, da ima oko 2000 m2, možda i više. Ne zna da li tužitelj predmetnu nekretninu dijeli sa kim. IG i VG da su stričevi tužitelja. VG da je preminuo, tako da ne zna da li danas tužitelj predmetnu nekretninu dijeli sa stricem IG i nasljednicima pok. strica VG.
13. Svjedok EG (l.s.65-66), svjedoči da zna o kojoj se čestici radi, jer od ranog djetinjstva, tamo negdje od 1962. ili 1963., da je tamo čuvao ovce, tako da je išao sa svojim starijim rodicama i čuvao svoje ovce na tom predjelu Palježine, gdje se nalazi predmetna parcela. Predmetna parcela da izgleda kao što je i nekad izgledala, da je istih dimenzija jer još u ono vrijeme, dok je izgonio ovce na ispašu, da je bila ograđena sa suhozidom. Ističe da na tom predjelu je bilo više parcela, i sve da su bile ograđene tim suhozidom. Ova parcela nekad da je bila od pok. LG, djeda tužitelja, kasnije njegovog sina JG, oca tužitelja. Pok. LG ovu parcelu da je obrađivao, a kasnije da je nastavio obrađivati pok. JG. Na istoj da su sadili krumpire, kukuruz i sl. Kasnije jedno vrijeme parcela da se nije obrađivala, i tada da im je koristila za ispašu blaga. Zadnji put da je bio na ovoj parceli unazad mjesec dana jer mu je blizu kuće. Danas parcela da je uzorana i misli da je to učinio DG. Parcela i danas da je ograđena suhozidom, dok u odnosu na susjede međaše da postoje unjke a to da su kameni međaši koji da se ukopavaju u zemlju, a time da se označavalo do kuda je čije. Pok. LG osim JG da je imao i sina IG, a misli da je imao i kćerke. Ne zna da li su se djeca pok. LG međusobno podijelila. Nikad nije čuo da bi se vodio kakav spor u vezi ove parcele u pogledu prava vlasništva prednika tužitelja, a koje da nitko nikad nije u tome smetao, niti ometao, pa tako da ih nije niti ometala država (Općina, grad itd.), jer to da bi se sigurno čulo. Ovdje da nikad nije bilo šume, niti je ikad dolazio lugar, dok izvan tog suhozida, koji je ograđivao sve te parcele, da je dolazio lugar.
14. Također, za potrebe postupka provedenim očevidom na licu mjesta 04. ožujka 2024. u nazočnosti vještaka Frane Vlatkovića dipl. ing. goed. sud je utvrdio da je predmetna nekretnina u naravi oranica koja je sa sjeveroistočne i jugozapadne strane ograđena suhozidom, sa sjeverozapadne strane međašnim kamenom, dok s jugoistočne strane se nalazi kanal koji predmetnu nekretninu dijeli od nekretnine KG, a kaka je sve i prikazano na skici sudskog očevida, te vidljivo iz fotografija sudskog očevida, a na što stranke nisu imali prigovora ni primjedbi.
15. Odredbom čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. Nov. broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje ZV), propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.
16. Odredbom članka 159. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje u tekstu: ZVDSP), propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.
16.1. Vrijeme potrebno da bi se dosjelošću steklo vlasništvo na nekretnini na koju je uknjiženo vlasništvo Republike Hrvatske iznosi dvostruko vrijeme od vremena iz članka 159. stavka 3. ZVDSP-a, odnosno 40 godina.
17. Slijedom naprijed iznesenog, analizom i ocjenom provedenih dokaza ponaosob i u međusobnoj svezi, ovaj sud smatra da je tužitelj tijekom postupka dokazao da bi pravo vlasništva za ½ dijela na predmetnoj nekretnini stekao temeljem dosjelosti jer je tijekom postupka dokazao da se kao pošteni i mirni posjednik osobno i putem svoji prednika u posjedu predmetne nekretnine nalazi od 1950. do danas, dakle preko 40 godine i više.
17.1. Ovo sud utvrđuje na osnovu iskaza saslušanih svjedoka KG, EG, SG i ČG koji su posvjedoči da je predmetna nekretnina ranije bile u nesmetanom, mirnom i kontinuiranom posjedu prednika tužitelja, prvo djeda tužitelja LG koju je isti stekao 50-godina prošlog stoljeća u zamjeni sa BG (otac svjedoka ČG), poslije u posjedu oca tužitelja JG, a danas samog tužitelja koji je isti naslijedio. Ranije za života djeda i oca tužitelja parcela da se obrađivala sve do 1980. kada su na istoj sadili žito i kukuruz, nakon toga ista da se nije obrađivala, već da je bila pašnjak na kojoj da su prednici tužitelja, a kasnije i sam tužitelj, budući da su imali ovce, tu izgonili blago na ispašu. Danas parcela da je oranica, to da je tužitelj izorao unazad godinu, dvije dana. Parcela da je dijelom ograđena suhozidom, što je i sud utvrdio prilikom očevida, te nikad da nije bilo spora u svezi ove parcele.
17.2. Isto tako, ovi svjedoci su potvrdili da predmetna nekretnina nikada nije bile u naravi šuma, da lugari nisu tu dolazi i da je bila ograđena suhozidom, a čiji ostaci i danas postoje na terenu, pa kako ista je danas u naravi oranica, što je sud utvrdio prilikom očevida, to ovaj sud nije prihvatio navode tuženice da se radi o šumi i šumskom zemljištu jer iz priložene potvrde slijedi da je ista bila obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskog zemljišta zemljištima zadarskog užeg područja krša za razdoblje 1982. -1991. odnosno na dan 16. listopada 1990. kada je stupio na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama. Pored toga za ukazati je da je Ustavni sud RH svojom odlukom br. U-I-374/98 od 12. siječnja 2000. ukinuo odredbu čl.55. tada važećeg Zakona o šumama (Narodne novine br. 52/90, 5/91, 9/91, 61/91,26/93 i 76/93) kojom je bilo propisano da se na šumama i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu ne može steći pravo vlasništva dosjelošću.
17.3. Iskaze ovih svjedoka sud je u cijelosti prihvatio kao vjerodostojne i istinite, budući se radi o mještanima koji i sami na tom dijelu imaju svoje nekretnine i međašu pa isti imaju neposredna saznanja o predmetno nekretnini, dok svjedok ČG je sin pok. BG koji je zamjenom predmetu česticu dao djedu tužitelja pok. LG, o čemu je upravo svjedočio ovaj svjedok. Pored toga sud na strani saslušanih svjedoka nije pronašao da postojali osobni razlozi da svjedoče u korist tužitelja budući su se već tijekom izmjere upisali na svoje čestice.
18. Imajući u vidu naprijed citirane odredbe zakona i utvrđene činjenice sud drži da je tužitelj dokazao da je predmetnu nekretninu stekao dosjelošću sukladno odredbi čl. 159. st.4. ZV, slijedom čega je odlučeno kao u toč. I. izreke ove presude.
19. U pogledu zatraženog troška tuženice, sud je isti odbio kao neosnovan sukladno odredbi čl.154. st. 1. ZPP-a, budući je tužitelj uspio u ovoj parnici.
U Zadru, 31. kolovoza 2026.
Sutkinja
Jasna Baričević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje sud drugog stupnja.
DNA:
1. Tužitelju po pun.,
2. Tuženoj po zz (na broj P-DO-263/2024).
