Poslovni broj: Pn-433/2022-53

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Hrvoju Vučić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ND iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Miličeviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, zastupanog po punomoćniku Denisu Laucu, odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 08. srpnja 2026. godine u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Ivane Ljubas odvjetnice i punomoćnika tuženika Denisa Lauca, odvjetnika, dana 31. kolovoza 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 isplatiti tužitelju ND iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 9.425,41 EUR eura zajedno s pripadajućim zateznim kamatama od 02. srpnja 2020. godine do 31.12.2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29 st. 2 i 8 ZOO-a, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja ND iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojim od tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 potražuje isplatu iznos od daljnjih 12.508.63 EUR od 23.03.2020. godine te u dijelu u kojem na priznati iznos od 9.425,41 EUR eura potražuje kamate od 23.03.2020. god 01.07.2020. godine kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 isplatiti tužitelju ND iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od1.551,67 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama od 07.05.2024. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tužitelju ND iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 389,31 EUR zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 31. kolovoza 2026. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj sudu dana 19.2.2022. godine navodi kako je dana 22.3.2020. godine, u Zagrebu, stan u vlasništvu tužitelja na adresi [adresa], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uslijed posljedica potresa zadobio značajnija oštećenja. Pregledom cjelokupne zgrade nakon potresa zgrada je dobila tzv. crvenu oznaku- „neuporabljivo zbog oštećenja“. „Elaboratom ocjene postojećeg stanja i Projektom popravka građevinske konstrukcije dijela zgrade oštećene u potresu“ ocijenjeno je kako je opseg oštećenja vanjskog istočnih zabatnih zidova toliki da je potrebna njihova opsežna sanacija. U stanu tužitelja koji se nalazi u prizemlju zgrade došlo je do oštećenja na većini nosivih i pregradnih zidova, i to u tolikoj mjeri da je potrebno izvršiti temeljnu sanaciju. Naime značajnija oštećenja, kakva su prisutna na zidovima stana tužitelja, nastaju u slučajevima izmicanja elemenata nosivih zidova iz vertikalnog i horizontalnog položaja i izlaska iz stabilnog položaja u mirovanju. Predmetna nekretnina – stan u prizemlju više stambene zgrade, korisne površine 56.36 m2 je u vrijeme nastanka osiguranog slučaja bila osigurana kod tuženika po polici osiguranja imovine – građevine i pokretnina, s ugovorenim dopunskim rizikom za slučaj potresa, broj police: [broj police]. Ugovorena svota osiguranja za građevinu je 270.528,00 kn. U predmetnom slučaju na osiguranom stanu tužitelja nastala je znatna imovinska šteta. Uzimajući u obzir prethodno navedena oštećenja i sklopljenu policu osiguranja tužitelj potražuje sljedeću: naknadu štete u iznosu od 270.528,00 kn i na ime troška elaborata za izradu osiguranja dokaza u iznosu od 6.250,00 kn ukupno u iznosu od 276.778,00 kn. Tužitelj se u mirnom postupku odštetnim zahtjevom obratio tuženiku koji mu je na ime naknade štete isplatio iznos od 40.500,00 kn. S obzirom na navedeno, tužitelj potražuje naknadu štete umanjenu za nesporno plaćeni iznos: na ime štete na stanu i troška izrade elaborata u iznosu od 236.278,00 kn. Tužitelj potražuje i zateznu kamatu, sukladno čl. 1086. Zakon a o obveznim odnosima, od dana nakon nastanka štetnog događaja, odnosno od 23. ožujka 2020. do isplate. Tužitelj je konačno specificirao svoj tužbeni zahtjev podneskom od 03.11.2025. godine te predlaže da sud isti usvoji u cijelosti.

2. Tuženik u svom odgovoru na tužbu navodi kako nije sporno za tuženika da su stranke ovog parničnog postupka sklopile ugovor o osiguranju imovine – policu broj: [broj police] – s osiguranim interesom (opis) : stan u višestambenoj zgradi sa pomoćnim pripadajućim građevinama (garaža, spremište i sl.). Nije sporno da je tuženik tužitelju na ime naknade štete isplatio iznos od 40.500,00 kuna, te tuženik smatra da je isplaćenim iznosom u cijelosti izmirio svoje obveze prema tužitelju. Ne bi trebalo biti sporno da je u polici osiguranja imovine broj: 89068200022794 kao svota osiguranja naveden iznos od 270.528,00 kuna, te stoga tuženik prvenstveno ističe da tužitelj neosnovano potražuje iznos od 276.778,00 kuna, te se u tom smislu u svakom slučaju ističe prigovor prekoračenja svote osiguranja. Tuženik smatra da tužitelj u svakom slučaju neosnovano potražuje i naknadu „troškova elaborata“ s obzirom da navedeni troškovi uopće nisu predmet osiguranja sukladno predmetnoj polici. Tuženik ističe da nije suglasan da se u ovoj pravnoj stvari kao dokaz i kao nalaz i mišljenje koristi nalaz i mišljenje CD koji je tužitelj izradio na privatnu inicijativu. Tuženik ističe da osporava osnovanost i visinu tužbe i tužbenog zahtjeva, te ističe da je isplaćenim iznosom od 40.500,00 kuna u cijelosti izmirio svoje obveze prema tužitelju, a na temelju ugovora o osiguranju imovine – police broj: [broj police] i Uvjeta navedenih u polici. Tuženik ističe da osigurani interes, a kako je to izričito i navedeno u polici osiguranja, nije šteta nastala na zajedničkim dijelovima na način kako to tužitelj predstavlja, te je stoga potraživanje naknade štete za zajedničke dijelove objekta kako to tužitelj predstavlja u tužbi u cijelosti neosnovano (4 % učešće u zajedničkim dijelovima). Tuženik ističe da je iz podataka koji se dostavljaju razvidno da je površina zgrade 1.711,18 m2, a površina oštećenog stana u vlasništvu tužitelja iznosi 54,06 m2, te stoga proizlazi da je udio površine oštećenja zgrade u kvadraturi 4 % (udio koji se odnosi na tužitelja), te kad se uzme i amortizacija na konstrukcijski dio građevine (zgrada izgrađena 1857. godine) tuženik smatra da je isplaćenim iznosom od 40.500,00 kuna i preplatio štetu na koju bi tužitelj imao pravo sukladno polici i odredbama Uvjeta koji se primjenjuju u konkretnom slučaju, te stoga osporava osnovanost i visinu tužbe i tužbenog zahtjeva. Tuženik također u svakom slučaju ističe da postoje razlozi za isključenje iz članka N.2.1. (f) – krajnja nepažnja osiguranika3 vezano za onaj iznos koji tužitelj potražuje tužbom, te da tužitelj nije poduzeo sve potrebne mjere kako bi spriječio nastanak štete (neadekvatna zaštita postojećeg objekta) u smislu odredbi P.3. 4 Uvjeta, odnosno prema mišljenju tuženika ispunjene su i pretpostavke iz klauzule 119. Uvjeta „Osiguratelj neće osiguraniku naknaditi uništenje ili oštećenje koje je predvidivo obzirom na prirodu građevinsko/montažnih radova ili načina na koji se ti radovi izvode. U prilog svojih tvrdnji tuženik u nastavku citira i stav sudske prakse. Tuženik ističe da je tužiteljevo postupanje bilo protivno i načelu dobre vjere opisanom u odredbi A.4.1. Uvjeta, te nije bio ispunjen uvjet neizvjesnosti kao pretpostavka valjanosti pravnog posla.Tuženik osporava osnovanost i visinu tužbe, te ističe da tužitelj nije dostavio niti predložio adekvatnih dokaza o nastaloj šteti, slijedom čega se predlaže sudu da tužitelja odbije s tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu parničnih troškova tuženiku. U cijelosti je sporan početak tijeka zakonskih zateznih kamata, a to obzirom da tuženik kao osiguratelj ne može pasti u zakašnjenje s ispunjenjem obveze prije nego je opseg štete dokumentiran i potkrijepljen relevantnim ispravama, odnosno prije utvrđenja stvarne štete u ovoj pravnoj stvari. U prilog svojih tvrdnji tuženik u nastavku citira i stav sudske prakse. Slijedom svega navedenog, osporava se tužba u cijelosti, te se predlaže sudu da tužitelja odbije s tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu parničnih troškova tuženiku.

3. Za potrebe ovog postupka sud je izvršio uvid i pročitao policu osiguranja imovine (list 5 spisa), nalaz i mišljenje osiguranje dokaza (list 6 spisa), sporazum o izvansudskoj nagodbi (list 42 spisa), opće uvjete s dokumentacijom (list 51-159 spisa), Ugovor o upravljanju stambenom zgradom (list 216-224 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka ED, dipl. ing. građ. (list 245-291 spisa), očitovanje stalnog sudskog vještaka ED, dipl. ing. građ. (list 301-304 spisa), usmenim očitovanjem stalnog sudskog vještaka ED, dipl. ing. građ. (list 322-323 i 354 spisa), dopunu nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka ED, dipl. ing. građ. (list 330-336 spisa), financijsku dokumentaciju (list 341, 349 spisa), sudsku praksu (list 350-353 spisa).

4. Imajući u vidu odredbu čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u daljnjem tekstu ZPP), a temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u dijelu, a kako je to navedeno u izreci ove presude.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za naknadom štete koju je pretrpio oštećivanjem stana koji je u njegovom vlasništvu, a nalazi se na adresi: [adresa], kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja šteta je nastala u potresu od 22. ožujka 2020. godine. Sam tužitelj navodi da štetu potražuje, temeljem police osiguranja koja je obuhvaćala i navedeno vremensko razdoblje, a koje je bila ugovorena kod tuženika s tim da broj police je 89068200022794. Navedena polica je imala ugovoreni dopunski rizik u slučaju potresa.

6. Sud je izvršio uvid u zemljišno knjižni izvadak te je utvrdio da je u k. o. [katastarska općina], zk uložak [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica] upisana kuća, popisni broj 607, gospodarska zgrada, dvorište, vrt te zid u Novoj Vesi br. 72, površine 615,5 čhv, odnosno 2.214 m2 (list 252 spisa).

7. Sud je izvršio uvid u policu osiguranja imovine 89068200022794 te je utvrdio da je navedenu policu kao ugovaratelj zaključio tužitelj sa tuženikom kao osiguravateljem s tim da je polica bila zaključena za vremenski period od 3.12.2018. do 3.12.2024. a što znači da je obuhvaćala i predmetni štetni događaj. Tom policom je osigurana građevina, stan, površine 56,36 m2 svotom osiguranja, od 270,528,00 kn, a među-dopunskim rizicima koji su ugovoreni je i rizik potresa. Sud je također izvršio uvid i u priležeće uvjete osiguranja, u kojim uvjetima se u Prilog br. 1 navode dodatna proširenja osnovnog i proširenog pokrića, a klauzulom br. 009 je ugovoreno pokriće uništenja, oštećenja i odgovornosti zbog potresa.

8. Sud je izvršio uvid u Ugovor upravljanja zgradom i među-vlasnički ugovor koji su bili na snazi na dan štetnog događaja te je iz istih utvrdio da je predstavnik suvlasnika bila ŠD, a upravitelj zgrade je bio UPRAVITELJ-STAN d.o.o. Sastavni dio tih isprava je i popis suvlasnika iz vremena zaključenja tih ugovora.

9. Na okolnost osnova i visine tužbenog zahtjeva sud je izvršio uvid i pročitao cjelokupnu dokumentaciju u spisu te je proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo dipl. ing. ED kojeg je i usmeno saslušao na ročištu.

10. U okviru provođena građevinskog vještačenja sud je proveo i očevid na licu mjesta s građevinskim vještakom ED te sudionicima postupka pri čemu je vještak izvršio potrebna mjerenja i snimanja, a rezultat kojih su i fotografije koje su sastavni dio njegovog nalaza i mišljenja i nalaze se u spisu. Utvrđeno je da su djelovanjem potresa nastala oštećenja na konstruktivnim dijelovima zgrade te da su takva oštećenja vidljiva na vanjskom, istočnom, zabatnom zidu. Pregledom predmetnog zgrada u prizemlju zgrade vidljiva su značajna oštećenja na nosivim predmetnim zidovima te su vidljive pukotine različitog intenziteta , od blagih koji obuhvaćaju nalič, umjerenih koji obuhvaćaju i žbuku, do značajnijih koji obuhvaćaju sve slojeve pa i konstruktivni dio zida odnosno opeku (cigle).

10.1. Utvrđeno je da je vrijednost radova koje je potrebno izvršiti za sanaciju štete na zajedničkim dijelovima zgrade iznosi 505.258,00 kn, odnosno 67.059,00 EUR udio tužitelja prema njegovom suvlasničkom dijelu iznosi 16.641,00 kn,. odnosno 2.209,00 EUR. Procijenjena vrijednost radova koje je potrebno izvesti za sanaciju štete u stanu tužitelja iznosi 94.875,00 kn, odnosno 12.592,00 EUR, sveukupno vrijednost sanacije štete u iznosu od 111.516,00 kn, odnosno 14.801,00 EUR. Nalazu i mišljenju je prigovorio tužitelj na što se vještak pisano očitovao, a sud je istog pozvao i na ročište radi usmenog obrazlaganja nalaza i mišljenja te odgovora na prigovore.

11. U svom usmenom iskazu danom na ročištu dana 11.11.2024. godine stalni sudski vještak ED je iskazao da je stan koji pripada tužitelju te za koji se traži naknada štete stan površine 56,36 m2 te on učestvuje u ukupnoj površini cijele zgrade sa 3,29 %. Stranke nemaju prigovor na ovaj dio vještva. Zajednički dijelovi zgrade, a koje predstavljaju s unutrašnje strane zid predmetnog stana predstavljaju zid stana je ujedno zabadni istočni zid zgrade koji je u nalazu fotografiran i prikazan na stranici 22. Taj zid predstavlja konstrukcijski zajednički dio zgrade. Ostali dijelovi koje je procjenjivao odnose se isključivo na stan tužitelja. Navedeni zid je konstruktivni element cijele zgrade i on se ne može parcijalno, samo onaj dio koji pripada s unutrašnje strane stanu tužitelja, zasebno popravljati već ga treba popravljati cjelovito. Točka 3. na listu 23 se isto odnosi na zapadni zid te govori o podupiračima i drvenim gredama koji konstrukcijski trebaju držati teret tog dijela zgrade dok s popravlja taj zabatni zid. Način sanacije tog zabatnog zida koji je iznio u svom nalazu i mišljenju predstavlja trajno rješenje koje će i ojačati konstrukciju cijele zgrade. Postoje i nekoliko metoda za privremeno rješavanje tog pitanja no valja prvo naglasiti da je tužiteljev stan u prizemlju te da se sav teret zida iznad njegovog zapravo prenosi na upravo njegov zid te su uvijek moguće daljnje pukotine i oštećenja. Od više načina takvih sanacija naveo je npr. sanaciju putem metalnih šipki koje se stavljaju uzdužno u izdubljene sljubnice između opeke dužine1-3 m te se zatvaraju reparaturnim mortom i onda se još kompletni zid pojača mrežicom te se ožbuka jakim cementnim mortom. Na upit koliko bi iznosila takva privremena rekonstrukcija za stan tužitelja odgovorio je da mu treba kraći rok da se pisanim putem očituje. Na pitanje za koliko je umanjena vrijednost stana tužitelja, a zbog postojećih oštećenja na istočnom zabatnom zidu u dijelu kojim isti čini sastavni dio stana tužitelja je iskazao da umanjena vrijednost stana zbog šteta na istočnom zabatnom zidu je upravo onoliko kolika je vrijednost sanacije štete. Međutim bitno je naglasiti da bi se šteta u stanu tužitelja sanirala na način kako sam to procijenio u pisanom nalazu potrebno je sanirati cijeli zabatni zid zgrade odnosno moraju sudjelovati svi suvlasnici zgrade u istom sa svojim suvlasničkim udjelima. Na upit da li kada bi se šteta sanirala metodom koja daje privremeni rezultat da li to znači da bi se u mogućnosti štete mogla ponovno još jedan put sanirati ako dođe do ponovnog oštećenja odgovorio je da su kod privremene sanacije nova oštećenja puno izglednija nego u slučaju provođenja cjelovite rekonstrukcije.

12. Dopunskim pisanim očitovanje vještak je dao visinu cijene potrebnih radova s materijalom za privremenu rekonstrukciju zabatnog zida u stanu tužitelja te je tim dopunski m nalazom i mišljenjem utvrđeno da ista iznosi 39.610,98 kn, odnosno 5.257,28 EUR. Nakon istog vještak je ponovno došao na ročište radi konačnog očitovanja.

13. Stalni sudski vještak ED, je u svom drugom usmenom očitovanju na sudu, na poseban upit pun. tuženika vezano uz zabatni zid, sa molbom da vještak da izračun kolika je šteta uzimajući u obzir postotak suvlasništva tužitelja u istom, vještak je odgovorio da se radi o iznosu od 2.208,68 EUR.

14. Vezano uz sporno činjenično i pravno pitanje da li tužitelj ima pravo od tuženika potraživati naknadu štete koja je na njegovom stanu nastala u predmetnom potresu, uključujući i cijeli istočni zabatni zid koji je ujedno i konstruktivni dio cijele zgrade (nosivi zid), sud je utvrdio sljedeće. Točno je da je odredbom čl. 46. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje ZV) propisano da svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakog one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, a to znači da svaki od tužitelja ima pravo od tuženika potraživati naknadu cjelokupne štete počinjene na toj nekretnini.

15. Ali, predmetnom policom osiguranja kojom je za predmetni stan tužitelj i ugovaratelj osiguranja kao i korisnik istog, ugovoreno je osiguranje isključivo predmetnog stana, u prizemlju površine 56,36 m2 s, dopunskim osiguranjem od rizika potresa. Prema stavu ovog suda to znači da tužitelj temelj čl. 46. st. 2. ZV-a ima pravo tražiti cjelokupnu naknadu štete od štetnika (ako isti postoji) odnosno do ostalih suvlasnika za svu štetu na predmetnoj zgradi, ali da od tuženika koji nije štetnik niti osiguravatelj štetnika, već osiguravatelj samo predmetnog stana po navedenoj polici imovine, ima pravo tražiti samo štetu koja je uslijed potresa nastala na predmetu osiguranja, a to je navedeni stan, ali ne i cijela zgrada, u kojoj se taj stan nalazi. Tužitelj može neovisno o odluci ovog suda sanirati cijeli zabatni zid i onda temeljem pravila o poslovodstvu bez naloga zatražiti od ostalih suvlasnika da mu regresno plate sukladno njihovim suvlasničkim udjelima.

16. Nadalje, sud upozorava da su stranke učinile nespornim utvrđenje vještaka sa ročišta od 11.11.2024. u kojem je utvrđena da je predmetni stan površine 56,36 m2 te da on učestvuje u ukupnoj površini cijele zgrade sa 3,29 %. Uzimajući u obzir navedene podatke, rezultati vještačenja te kako pisana tako i usmena očitovanja vještaka, sud je utvrdio da vrijednost radova koje je potrebno izvesti za sanaciju štete na zajedničkim dijelovima zgrade, a uzimajući u obzir suvlasnički dio koji se odnosi na osigurani stan iznosi 2.208,68 EUR, a visina štete koja je nastala u stanu tužitelja iznosi 12.592,00 EUR, odnosno sveukupno 14.800,68 EUR (111.515,72 kn). Od tog iznosa treba odbiti nesporno isplaćenih 40.500,00 kn te se dobiva iznos od 71.015,72 kn, a što prema službenom konverzijskom tečaju za 1 EUR = 7,53450, iznosi 9.425,41 EUR.

17. Odredbom čl. 1086 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - u daljnjem tekstu ZOO-a) obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Ali, obzirom da se u ovom slučaju ne potražuje naknada štete od štetnika, već od osiguravatelja, treba primijeniti odredbe čl. 943 ZOO-a, odredbom čl. 943. st.1. određeno je da kada se dogodi osigurani slučaju, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenom ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od 14 dana, računajući od kada je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio. St. 2. istog članka određuje da ako je za postojanje osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od 30 dana od dana primitaka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da je njegov zahtjev nije osnovan.

18. Sukladno naprijed navedenom ovaj sud smatra da tužitelj ima pravo na zakonsku zateznu kamatu na utvrđeni iznos štete od dana kada je prijavio predmetnu štetu osiguravatelju za što ne postoji dokaz u spisu osim da je po prijave osiguranog sučelja tužitelj napravio izvod u stanu tužitelja 02.07.2020. godine, a temeljem čega je tuženik isplatio tužitelju iznos od 40.500,00 kn, sukladno obračunu od 30.07.2020. godine. Stoga je sud tužitelju na dosuđeni iznos glavnice dosudio i zakonsku zateznu kamatu od 02.07.2020. godine pa do ispalite, a za ostali vremenski period je taj dio zahtjeva odbio kao neosnovan.

19. Obzirom da je tuženik isplatio tužitelju iznos od 40.500,00 Kn sa zakašnjenjem tužitelj potražuje na taj iznos i zakonsku zateznu kamatu koja do datuma uglavničenja nije sporna među strankama (ročište 24.03.2026. godine) i iznosi 1.551,67 EUR. Sud je na taj iznos dosudio i daljnju kamatu od 07.05.2024. godine pa do isplatite.

20. Slijedom svega naprijed navedenog, sud je utvrdio osnovani tužbeni zahtjev tužitelja za naknadu štete u iznosu od 9.425,41 EUR s kamatama od 02.07.2020. godine pa do isplate, iznos od 1.551,67 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 07.05.2024. godine pa do isplate, dok je u preostalom zatraženom dijelu prema zadnjem preciziranom tužbenom zahtjevu tužitelja odbio te je slijedom navedeno odlučeno kao u izreci ove presude.

21. Odluka o parničnom trošku stranaka u postupku temelji se na odredbi čl. 154 i 155 ZPP-a, te se trošak sastoji od troška zastupanja stranaka putem odvjetnika uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora u vrijeme poduzimanja pojedinih parničnih radnji te uspjeh u sporu u vrijeme zaključenja glavne rasprave te imajući pri tom u vidu odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23).

22. U ovoj pravnoj stvari tužitelj je s visinom zahtjeva uspio u omjeru od 46,74 % a tuženik u omjeru od 53,26 %. Kad se od višeg dobije niži postotak dobava se rezultat da je tuženik uspio u omjeru od 6,52 % te mu je u tom postotku i dosuđen trošak postupka.

23. Sud je tuženiku priznao trošak odgovora na tužbu i tri obrazložena podneska od 22.03.2022., 23.11.2022., 21.02.2024., 14.03.2024. godine sa 500,00 EUR za svaki podnesak (tbr. 8/1), trošak sastava podnesak od 07.07.2022. godine sa 200,00 EUR (tbr. 8/3), trošak pristupa na ročišta 05.07.2022., 24.11.2022., 11.11.29024., 14.10.2025., 11.11.2025., 24.03.2026. i 08.07.2026. godine sa 500,00 EUR za svako ročište (tbr 9/1), trošak pristupa na ročište 22.05.2024. godine sa 50 EUR (tbr. 9/5) ili ukupno 4.750,00 EUR. Tom iznosu valja pribrojiti i pripadajući PDV u iznosu od 1.187,50 EUR te trošak dolaska vještaka na ročište od 33,18 EUR pa sveukupni trošak tuženika iznosi 5.970,68 EUR. Ali, kako je tuženik uspio u ovoj parnici samo u omjeru do 6,52 % to mu je sud dosudio iznos od 389,31 EUR. Navedeni iznos je sud dosudio tuženiku na teret tužitelja sukladno uspjehu u sporu.

24. Sud tuženiku nije priznao trošak sastava podneska od 14.10.2025. godine obzirom da je navode iz istog tuženik mogao dati na ročištu istog dana u ročišni zapisnik.

25. Tuženiku je na njegov zahtjev dosuđena i kamata na trošak parničnog postupka te je o njenom tijeku i visini odlučeno primjenom odredbe čl. 30 stav 2 Ovršnog zakona i čl. 29 stav 2 ZOO-a 35/05, te su iste dosuđene tuženiku od 31. kolovoza 2026. godine pa do isplate.

26. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, dana 31. kolovoza 2026. godine.

Sudac:

Hrvoje Vučić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa. Žalba se predaje ovom sudu pismeno u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku po pun.