REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-987/2026-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Nikolini Labuhar Bazina, u pravnoj stvari tužiteljice FBŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici ŽBŠ, diplomiranoj pravnici u Zagrebu, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi poništenja odluke, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 17. srpnja 2026., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i zastupnice po zakonu tužene, 31. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Su-V-7/2026-14 od 27. veljače 2026. i predmet se vraća Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovno postupanje.

II. Odbija se zahtjev tužene za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 500,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom tekućom od donošenja presude prvog stupnja pa do isplate.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske zaposlena kao državni službenik te obavlja poslove radnog mjesta referent u Službi knjižnice Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Osim poslova svog radnog mjesta, u 2025., kao i prethodnih godina, obavljala je i poslove stručnjaka zaštite na radu u skladu sa ovlastima i obvezama određenim Zakonom o zaštiti na radu, te je uredno izvršavala i ostale poslove zadane od strane nadređenih. Prema članku 96. stavku 2. Zakona o državnim službenicima ("Narodne novine" broj 155/23. i 85/24., dalje: ZDS) odluku o ocjeni učinkovitosti rada državnog službenika donosi čelnik tijela, odnosno osoba koju on za to ovlasti, a prijedlog ocjene daje neposredno nadređena osoba (članak 95. stavak 1. ZDS-a). Temeljem članka 95. stavka 5. ZDS-a, Vlada Republike Hrvatske donijela je 31. listopada 2024. Uredbu o ocjenjivanju učinkovitosti rada državnih službenika ("Narodne novine" broj 127/24., dalje: Uredba) kojom su propisani kriteriji koje čelnik tijela treba uzeti u obzir prilikom davanja ocjene učinkovitosti rada državnih službenika (članak 22. stavak 2. Uredbe). Odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-V-7/2026-14 od 27. veljače 2026. (dalje: Odluka) učinkovitost tužiteljičinog rada kao državnog službenika na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske u 2025. ocijenjena je ocjenom "uspješan". Protiv navedene Odluke, tužiteljica je podnijela zahtjev za zaštitu prava 19. ožujka 2026., sukladno članku 133. stavku 1. Zakona o radu, u vezi s člankom 96. stavkom 3. ZDS-a, na koji nije dobila odgovor u daljnjem roku od 15 dana (koji rok je istekao 3. travnja 2026.) te je podnijela tužbu ovom sudu. Tužiteljica, dalje, navodi da je prilikom donošenja Odluke, čelnik tijela bio dužan, sukladno članku 22. Uredbe, uzeti u obzir:

- izvješća o učinkovitosti rada za određena izvještajna razdoblja,

- prijedlog ocjene neposredno nadređenog službenika,

- mišljenja i prijedloge ocjene nadređenih službenika višeg hijerarhijskog reda,

- primjedbe državnog službenika na prijedlog ocjene i dokaze koje predlaže te

- mišljenje Odbora za preispitivanje ocjena, ako je primjenjivo.

Međutim, iako se u obrazloženju Odluke čelnik tijela poziva na kriterije iz članka 22. Uredbe, kao što su izvješće o učinkovitosti rada za određena izvještajna razdoblja, prijedlog ocjene neposredno nadređenog službenika, mišljenja i prijedlozi ocjene nadređenih službenika višeg hijerarhijskog reda, podaci i dokazi nadređenih službenika o radu državnog službenika, primjedbe državnog službenika na prijedlog ocjene i dokazi koje predlaže i mišljenje Odbora za preispitivanje prijedloga ocjena, Odluka ne sadrži nikakvu ocjenu ostvarenih rezultata, tako da iz nje nije jasno razvidno kojim se točno kriterijima poslodavac rukovodio kada je zaključio da tužiteljici pripada ocjena uspješan. Tužiteljica smatra da se radi o paušalnim i arbitrarnim razlozima, koji su kao takvi potpuno nejasni i ne mogu se ispitati. Iz navedene odredbe Uredbe jasno proizlazi kako je mišljenje Odbora za preispitivanje prijedloga ocjena zadnji od kriterija koji se primjenjuje samo uvjetno, ako je mišljenje primjenjivo, i to nakon što su cijenjeni svi raniji kriteriji, a što je u donošenju pobijane odluke u cijelosti izostalo, a nije niti razvidno kakvo je mišljenje Odbora za preispitivanje prijedloga ocjena. Odluka ne sadrži niti jedan konkretan razlog iz kojeg bi se moglo razaznati čime se poslodavac rukovodio kada joj je dodijelio ocjenu uspješan. Konačno, neposredno nadređeni državni službenik predložio je da se tužiteljici dodijeli ocjena naročito uspješan, uz detaljno obrazloženje rezultata rada. Unatoč tome, donesena je ocjena "uspješan", koja je za jednu ocjenu niža od predložene, bez jasnog i konkretnog obrazloženja razloga zbog kojih se odstupa od prijedloga neposredno nadređene osobe. Iz obrazloženja odluke ne proizlazi koje konkretne okolnosti opravdavaju takvo odstupanje niti su navedeni nedostaci u radu koji bi opravdali nižu ocjenu. Takvo obrazloženje ne omogućuje učinkovitu kontrolu zakonitosti niti pruža dostatne razloge na temelju kojih bi se mogla ispitati pravilnost Odluke. Tužiteljica smatra da, ako čelnik tijela snižava njezinu ocjenu i umjesto ocjene naročito uspješan, koju predlaže neposredno nadređeni službenik, ocjenjuje tužiteljicu ocjenom uspješan, tada je na čelniku tijela da u odluci navede razloge za to da tužiteljica zaslužuje manju ocjenu od predložene, a takve razloge osporavana odluka ne sadrži. Slijedom svega navedenog, tužiteljica smatra da je došlo i do povrede prava na pravično suđenje iz članka 6. stavka 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske, jer se iz navedenih razloga radi o arbitrarnoj odluci, koja ne sadrži nikakve konkretne razloge o tome zašto je za rad u 2025. tužiteljici dodijeljena ocjena "uspješan". Tužiteljica smatra da joj je takvom odlukom povrijeđeno pravo iz radnog odnosa, a uz to, da se radi o ocjeni koja nije u skladu sa njenim rezultatima rada koje je ostvarila u 2025.

2. Tužena u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Ističe prigovor preuranjenosti tužbe s obzirom da se tužiteljica nije obratila tuženoj sa zahtjevom za mirno rješenje spora te prigovor apsolutne nenadležnosti suda vezano za utvrđenje nezakonitosti i nedopuštenosti Odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj SU-V-7/2026-14 od 27. veljače 2026. Naime, radi se o upravnoj stvari i upravnom postupku te tužena smatra da je ovaj sud apsolutno nenadležan za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari. U podnesku od 13. svibnja 2026. tužena u bitnome navodi da Odlukom o ocjeni Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-V-7/2026-14 od 27. veljače 2026. državna službenica HBŠ, raspoređena na radno mjesto referenta u Službi knjižnice Vrhovnog suda Republike Hrvatske, za 2025. godinu ocijenjena je ocjenom uspješan. Budući da navedena odluka ne sadrži ocjenu ostvarenih rezultata tužiteljica predlaže istu poništiti. U odnosu na postupak ocjenjivanja učinkovitosti rada državnih službenika tuženica navodi kako slijedi. Sukladno članku 92. stavku 1. ZDS-a, državni se službenici ocjenjuju svake godine najkasnije do 28. veljače za prethodnu kalendarsku godinu. Sukladno izričitoj odredbi članka 93. ovoga Zakona, svrha ocjenjivanja je poticanje državnih službenika na kvalitetno i učinkovito izvršavanje službenih zadaća te utvrđivanje njihova doprinosa u obavljanju poslova kao kriterija za nagrađivanje i napredovanje u državnoj službi. Na temelju ostvarene učinkovitosti rada državni se službenici ocjenjuju jednom od slijedećih ocjena: izvrstan, naročito uspješan, uspješan, zadovoljava ili ne zadovoljava, a postupak ocjenjivanja detaljno je propisan Uredbom. Sukladno članku 96. stavku 4. ZDS-a ograničenje ukupnog broja zaposlenih službenika i namještenika državnog tijela koji u jednoj kalendarskoj godini može dobiti ocjenu "izvrstan" i "naročito uspješan" propisat će se posebnim zakonom kojim se uređuju plaće državnih službenika i namještenika. Sukladno članku 29. stavcima 1. i 2. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama („Narodne novine" broj 155/23.) tijekom jedne kalendarske godine najviše 5% od ukupnog broja zaposlenih službenika i namještenika državnog tijela ili javne službe može dobiti ocjenu "izvrstan", a najviše 15% ocjenu "naročito uspješan". U postupku ocjenjivanja ocjenjuje se cjelokupni rad državnog službenika tijekom kalendarske godine i objektivno se očekuje da se rad većine službenika može ocijeniti ocjenom "uspješan". Ocjenom "izvrstan" može biti ocijenjen samo službenik čiji je rad izvanredne kvalitete, a rezultat visoko iznad očekivanih i utvrđenih rezultata. Takav službenik kontinuirano pokazuje vještine iznad očekivanih na većini ključnih poslova, doprinosi cjelokupnom funkcioniranju ustrojstvene jedinice odnosno državnog tijela iznad redovnih zadaća na način da iskazuje inicijativu, fleksibilnost i kreativnost u rješavanju problema, kreiranju ili unaprjeđenju poslovnih procesa s ciljem povećanja učinkovitosti, kontinuirano djeluje u skladu s potrebama ustrojstvene jedinice odnosno državnog tijela i sl. pa stoga takvu ocjenu treba i posebno obrazložiti. Budući da Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama predviđa nagrađivanje službenika i namještenika na temelju učinkovitosti rada, ocjenjivanje mora biti objektivno i realno, a ograničenje broja odnosno postotka najviših ocjena propisano je i s ciljem osiguranja financijskih sredstava za promicanje u plaći onih službenika koji budu ocjenjivani najvišim ocjenama. Ovakav model ocjenjivanja uspostavljen je s ciljem prepoznavanja i financijskog nagrađivanja iznadprosječnih rezultata, pri čemu je potrebno mijenjati poimanje instituta ocjenjivanja i osvijestiti da je ocjena uspješan odgovarajuća za službenike koji pravovremeno i stručno obavljaju poslove svog radnog mjesta te napustiti dosadašnju praksu po kojoj je najveći broj državnih službenika ocjenjivan najvišom ocjenom, što objektivno i realno ne odgovara stvarnom učinku. Nadalje, tužena osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti te predlaže odbaciti tužbu, podredno odbiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu troškova parničnog postupka, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja odluke, do isplate.

3. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem Godišnjeg rasporeda poslova od 27. prosinca 2024. (str. 4-6 spisa), Uvjerenja o usavršavanju od 3. prosinca 2021. (str. 7 spisa), Odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 10. prosinca 2025. (str. 7-9 spisa), Rješenja o rasporedu na radno mjesto od 1. travnja 2025. (str. 10-11 spisa), Uvjerenja od 18. lipnja 2021. (str. 12 spisa), poruke elektroničke pošte od 4. ožujka 2026. (str. 13 spisa), Odluke o ocjeni, broj: SU-V-7/2026-14 od 27. veljače 2026. (str. 14-15 spisa), Zahtjeva za zaštitu prava (str. 16-17 spisa), Izvješća o učinkovitosti rada za 2025. za tužiteljicu (str. 18-34 spisa).

4. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25.) dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za poništenjem Odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Su-V-7/2026-14 od 27. veljače 2026. te za vraćanjem predmeta Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovno postupanje.

6. Među strankama nije sporno da je tužiteljica zaposlena na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na radnom mjestu referenta u Službi knjižnice.

7. Sporno je u ovom predmetu je li pobijana Odluka zakonita.

8. Člankom 96. stavkom 3. ZDS-a propisano je da državni službenik koji smatra da mu je odlukom o ocjeni povrijeđeno neko pravo iz službe, može zahtijevati ostvarenje toga prava u skladu s općim propisom o radu.

9. Člankom 133. stavkom 1. Zakona o radu(„Narodne novine“ broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23., dalje: ZR) određeno je da radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. Stavak 2. istog članka propisuje da ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

9.1. U konkretnom slučaju, tužiteljica je zaprimila pobijanu Odluku 4. ožujka 2026. (str. 13 spisa) te je pravovremeno 19. ožujka 2026. podnijela Zahtjev za zaštitu prava (str. 16-17 spisa) kojemu nije udovoljeno. Slijedom navedenog, tužiteljica je pravovremeno podnijela tužbu ovome sudu 17. travnja 2026.

10. Člankom 186.a stavkom 1. ZPP-a propisano je da osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna se je prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe. Zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba.

10.1. U odnosu na prigovor tužene da bi tužbu u konkretnom slučaju trebalo odbaciti budući da tužiteljica nije postupila po članku 186.a stavku 1. ZPP-a valja reći da je prethodno citiranom odredbom propisana iznimka od obveze podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora i to u slučaju da je posebnim propisom određen rok za podnošenje tužbe. Kako članak 96. stavak 3. ZDS-a upućuje na opće propise radnog prava, a da je člankom 133. stavkom 2. ZR-a određen rok za podnošenje tužbe, to se po mišljenju ovog suda, tužiteljica nije bila dužna obratiti tuženoj zahtjevom za mirno rješenje spora.

11. Tužena je istaknula i prigovor apsolutne nenadležnosti ovog suda smatrajući da se radi o upravnoj stvari i upravnom postupku te da rješavanje ovog spora ne ide u sudsku nadležnost. Prigovor je neosnovan. Naime, člankom 96. stavkom 3. ZDS-a propisano je da državni službenik koji smatra da mu je odlukom o ocjeni povrijeđeno neko pravo iz službe, može zahtijevati ostvarenje toga prava u skladu s općim propisom o radu. S obzirom na prethodno navedeno, kao i članak 34. stavak 1. točku 10. ZPP-a, u konkretnom slučaju se ne radi o upravnoj stvari, već rješavanje spora ide u sudsku nadležnost, a stvarno nadležan je sud za radne sporove, konkretno Općinski radni sud u Zagrebu.

12. Pregledom i čitanjem Izvješća o učinkovitosti rada za 2025. godinu za tužiteljicu (Lista 4.), kojeg je 15. siječnja 2026. popunio i vlastoručno potpisao neposredno nadređeni državni službenik FB, sud je utvrdio da je tužiteljica vrednovana po dva skupa kriterija, i to po općim kriterijima i posebnim kriterijima, dok se kriteriji za rukovodeće državne službenike na nju, sukladno njezinu radnom mjestu, nisu primjenjivali. U skupini općih kriterija, koji nose koeficijent ponderiranja 0,7 i maksimalni nominalni broj od 160 bodova, neposredno nadređeni FB ocijenio je tužiteljicu na sljedeći način: djelotvornost u obavljanju poslova — ocjena „naročito uspješan", nominalni bodovi 40, točnost, preciznost i pouzdanost u obavljanju poslova — ocjena „naročito uspješan", nominalni bodovi 40, pridržavanje rokova u obavljanju poslova — ocjena „naročito uspješan", nominalni bodovi 40, sposobnost rješavanja problema — ocjena „uspješan", nominalni bodovi 30. Ukupni nominalni bodovi u skupini općih kriterija iznose 150, što ponderiranjem daje 65,63 ponderiranih bodova. U skupini posebnih kriterija, koji nose koeficijent ponderiranja 0,3 i maksimalni nominalni broj od 200 bodova, neposredno nadređeni ocjenjuje tužiteljicu na sljedeći način: stupanj kreativnosti, inovativnosti i samoinicijativnosti — ocjena „uspješan", nominalni bodovi 30, pisana komunikacija — ocjena „naročito uspješan", nominalni bodovi 40, govorna komunikacija — ocjena „naročito uspješan", nominalni bodovi 40, digitalna pismenost — ocjena „naročito uspješan", nominalni bodovi 40, sposobnost suradnje (sa suradnicima, strankama i ostalim dionicima) — ocjena „naročito uspješan", nominalni bodovi 40. Ukupni nominalni bodovi u skupini posebnih kriterija iznose 190, što ponderiranjem daje 28,50 ponderiranih bodova. Sveukupni zbroj ponderiranih bodova po svim vrednovanjima iznosi tako 94,13 ponderiranih bodova. Prema ljestvici raspona ponderiranih bodova sadržanoj u samom Obrascu Lista 4. Izvješća o učinkovitosti rada za 2025. godinu, raspon za ocjenu „naročito uspješan" za radno mjesto iznosi od 88,25 do 100,00, a raspon za ocjenu „uspješan" od 63,25 do 88,24. Slijedom toga, neposredno nadređeni državni službenik za tužiteljicu predlaže ocjenu „naročito uspješan". U pisanom obrazloženju prijedloga ocjene neposredno nadređeni FB navodi da, uzimajući u obzir stručne kvalitete tužiteljice (stručna znanja, komunikacijske vještine, digitalnu pismenost i sposobnost suradnje), njezin odnos prema poslu (točnost, preciznost, pouzdanost i pridržavanje rokova) te postignute rezultate, smatra da se njezin rad u 2025. godini može ocijeniti ocjenom "naročito uspješan". Zasebni obrazac voditelja Službe knjižnice, koji je popunio FB **.**.2026., sadrži vrednovanje tužiteljice po deset kriterija, pri čemu je u svakom od njih dodijelio ocjenu 5 od 5. Iz navedenog slijedi da iz cjelokupne dokumentacije priložene u sudski spis, a koju je čelnik tijela bio dužan uzeti u obzir sukladno članku 22. Uredbe slijedi da je neposredno nadređeni državni službenik predložio ocjenu „naročito uspješan" na temelju cjelokupnog rada tužiteljice u 2025., a nakon što je vrednovao i ocijenio tužiteljicu po propisanim općim i posebnim kriterijima te uzimajući u obzir u obzir stručne kvalitete tužiteljice, njezin odnos prema poslu i izvršavanju radnih zadataka kao i postignute rezultate u 2025. godini.

13. Sukladno odredbi članka 95. stavka 3. ZDS-a , prijedlog ocjene dostavlja se po hijerarhijskom redu svima koji su državnom službeniku nadređeni, zaključno s rukovodećim državnim službenikom koji upravlja najvišom ustrojstvenom jedinicom, pri čemu nadređeni službenici daju mišljenje o prijedlogu ocjene, a ako se ne slažu s prijedlogom, moraju navesti razloge za to i predložiti ocjenu državnog službenika. Tu obvezu razrađuje i članak 19. stavak 5. Uredbe, propisujući da nadređeni službenici višeg hijerarhijskog ranga daju mišljenje o prijedlogu ocjene u Listu 6., a ako se ne slažu s prijedlogom, moraju navesti razloge za to i ispuniti List 7. te predložiti ocjenu državnog službenika. Iz dokumentacije priložene u sudski spis i to Izvješća o učinkovitosti rada za 2025. godinu razvidno je da je neposredno nadređeni državni službenik FB u obrascu Lista 4., predložio za tužiteljicu ocjenu „naročito uspješan" uz detaljno obrazloženje iste. U pobijanoj Odluci navedeno je da su u donošenju odluke, između ostalog, uzeta u obzir mišljenja nadređenih službenika višeg hijerarhijskog reda, međutim tijekom postupka tužena nije dokazala tko su nadređeni državni službenici i kakvo mišljenje su dali, dok u Listu 6. nisu navedeni konkretni razlozi za odstupanje niti je ispunjen List 7. s alternativnim prijedlogom ocjene, kako to nalaže Uredba. Sukladno odredbi članka 19. stavka 6. Uredbe, konačni prijedlog ocjene daje nadređeni službenik koji rukovodi najvišom ustrojstvenom jedinicom (List 8.), uzimajući u obzir prijedloge niže nadređenih službenika, primjedbu državnog službenika, samoprocjenu državnog službenika te dokumentaciju priloženu uz Izvješće o učinkovitosti rada. Odredba članka 22. stavka 2. Uredbe propisuje da čelniku tijela kod donošenja odluke o ocjeni treba uzeti u obzir, između ostalog, upravo i konačni prijedlog nadređenog koji rukovodi najvišom ustrojstvenom jedinicom, prijedlog neposredno nadređenog službenika, mišljenja nadređenih višeg hijerarhijskog reda te primjedbe državnog službenika i mišljenje Odbora, ako je primjenjivo. Iz spisa proizlazi da je nadređeni službenik koji upravlja najvišom ustrojstvenom jedinicom, u Listu 8., također, predložio za tužiteljicu ocjenu "naročito uspješan". Unatoč navedenom, pobijanom Odlukom tužiteljica je ocijenjena ocjenom "uspješan", a u Odluci su izostali konkretni razlozi za takvo ocjenjivanje.

14. Nadalje, sukladno odredbi članka 96. stavka 5. ZDS-a, čelnik tijela osniva Odbor za preispitivanje prijedloga ocjena koji razmatra obrazloženi konačni prijedlog ocjena „izvrstan" i „naročito uspješan" radi usklađivanja prijedloga s kvotnim ograničenjima, a stavak 6. istog članka određuje da Odbor dostavlja čelniku tijela mišljenje o prijedlozima ocjena i njihovoj usklađenosti s ograničenjima. Tu odredbu razrađuje članak 21. stavak 3. Uredbe, koji propisuje da, ukoliko konačni prijedlozi ocjena „izvrstan" i „naročito uspješan" premašuju ograničenja iz zakona kojim se uređuju plaće u državnoj službi, Odbor će čelniku tijela dati mišljenje s obrazloženim prijedlogom za izmjenu konačnih prijedloga ocjena. Istom odredbom i stavkom 2. istog članka propisano je da Odbor pri tome uzima u obzir dostavljena obrazloženja, samoprocjenu državnog službenika, podatke iz Izvješća o učinkovitosti rada i odgovarajuće dokaze te uspoređuje konačne prijedloge ocjena u različitim ustrojstvenim jedinicama državnog tijela. U obrazloženju pobijane Odluke općenito se navodi da je mišljenje Odbora za preispitivanje prijedloga ocjena uzeto u obzir, međutim tijekom postupka nije dostavljeno mišljenje Odbora iz kojih bi sud mogao utvrditi je li Odbor, u konkretnom slučaju, uopće razmatrao prijedlog ocjene za tužiteljicu te da li je postupljeno sukladno citiranim odredbama ZDS-a i Uredbe.

15. Članak 22. stavak 2. Uredbe propisuje da se kod donošenja odluke o ocjeni učinkovitosti rada državnog službenika, ovisno o okolnostima, uzimaju u obzir Izvješća o učinkovitosti rada za određena izvještajna razdoblja, prijedlog ocjene neposredno nadređenog službenika, mišljenja i prijedlozi ocjene nadređenih službenika višeg hijerarhijskog reda, podaci i dokazi nadređenih službenika o radu državnog službenika, primjedbe državnog službenika na prijedlog ocjene i dokazi koje predlaže te mišljenje Odbora za preispitivanje prijedloga ocjena ako je primjenjivo. Pobijana Odluka u obrazloženju navodi da su vrednovani opći i posebni kriteriji, da su uzeta u obzir sva gore navedena izvješća i mišljenja, te da „radni učinak odgovara ocjeni uspješan radi pravovremenog i stručnog obavljanja poslova". Međutim, takvo obrazloženje ne sadrži niti jedan konkretan podatak o postignutom rezultatu tužiteljice koji je bodovan kroz Izvješće o učinkovitosti rada, a ne sadrži niti obrazloženje zašto se u konkretnom slučaju odstupilo od prijedloga ocjene koji su predložili neposredno nadređeni državni službenik i službenik koji upravlja najvišom ustrojstvenom jedinicom. Po mišljenju ovog suda, obrazloženje pobijane Odluke je trebalo sadržavati razloge zbog kojih se odstupilo od konačnog prijedloga ocjene, a koji prijedlog ocjene se temeljio na detaljnom bodovnom vrednovanju propisanih kriterija s ukupno 94,13 ponderiranih bodova, a koji se prema bodovnoj ljestvici iz Obrasca Lista 4. nalaze u rasponu ocjene „naročito uspješan". Stoga je u obrazloženju Odluke valjalo navesti koje konkretne okolnosti opravdavaju ocjenu "uspješan". Po mišljenju ovog suda, činjenica da je zakonom propisano ograničenje broja odnosno postotka najviših ocjena s ciljem osiguranja financijskih sredstava za promicanje u plaći onih službenika koji budu ocjenjivani najvišim ocjenama, a kako tužena to navodi, ne može samo po sebi biti razloga za ocjenjivanje tužiteljice ocjenom "uspješan". Stoga, prema ocjeni ovog suda, pobijana Odluka je nedostatno obrazložena te proturječna dokumentaciji priloženoj u sudski spis.

16. Dakle, iako je u Odluci navedeno da su u postupku ocjenjivanja vrednovani kriteriji propisani Uredbom (opći, posebni i kriteriji za rukovodeće državne službenike), isti nisu detaljnije navedeni niti obrazloženi u obrazloženju pobijane Odluke. Iz pobijane Odluke nije moguće utvrditi koji kriteriji su uzeti u obzir, kako su isti vrednovani i primijenjeni, a navedeno je posebno nejasno kada se uzmu u obzir podaci navedeni na Listu 4. Izvješća. Nadalje, iako je u Odluci navedeno da su kod donošenja odluke uzeta u obzir Izvješća o učinkovitosti rada i prijedlog ocjene neposredno nadređenog službenika, iz obrazloženja Odluke nije moguće utvrditi na koji su način isti uzeti u obzir, posebice imajući u vidu da iz Izvješća o učinkovitosti rada tužiteljice i prijedloga ocjene neposredno nadređenog službenika proizlazi da je tužiteljica na temelju vrednovanja ocijenjena ocjenom "naročito uspješan" te da je konačan prijedlog ocjene također "naročito uspješan". Stoga je za zaključiti da je obrazloženje Odluke proturječno predmetnoj dokumentaciji, a u obrazloženju nedostaju razlozi iz kojih bi bilo moguće utvrditi zašto je tome tako.

17. U Odluci je navedeno da su kod donošenja odluke uzete u obzir primjedbe državnog službenika na prijedlog ocjene te mišljenje Odbora za preispitivanje prijedloga ocjena, međutim istih u odnosu na tužiteljicu nije bilo.

18. Slijedom svega navedenog, prema ocjeni ovog suda, tužiteljici su takvom nedostatno obrazloženom Odlukom povrijeđena prava iz radnog odnosa propisana člankom 97. ZDS-a, a isto je suprotno i svrsi ocjenjivanja državnih službenika, propisanoj člankom 93. ZDS, jer ne potiče tužiteljicu na kvalitetno i učinkovito izvršavanje službenih zadaća te ne utvrđuje njen doprinos u obavljanju poslova, kao kriterije za nagrađivanje i napredovanje u državnoj službi.

19. Stoga je, na temelju citiranih propisa, odlučeno kao u izreci ove presude.

20. Ostali priloženi dokazi i navodi stranaka nisu posebno ocijenjeni jer isti nisu bili odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.

21. Zahtjev tužene za naknadu troška postupka odbijen je kao neosnovan temeljem članka 154. stavka 1. ZPP-a te je odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.

22. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 31. kolovoza 2026.

Sutkinja

Nikolina Labuhar Bazina

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pisano, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).

DNA:

1. Tužiteljici po pun.

2. Tuženoj po OGDO