Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-430/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Tatjani Ledinšćak-Babić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja ŽĐ iz [adresa], 83301 Traumreut, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Anamariji Križanović, odvjetnici u Rijeci, protiv protustranke KĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke BĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Robertu Ristu, odvjetniku iz Krka, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, povodom žalbe protustranaka podnesene protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku, poslovni broj: R1-392/2019-46 od 21. veljače 2024., dana 31. kolovoza 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba protustranaka, ukida se rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku, poslovni broj: R1-392/2019-46 od 21. veljače 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II. Trošak odgovora na žalbu predlagatelju se ne dosuđuje.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem pod točkom I. izreke razvrgnuta je suvlasnička zajednica nekretnina između predlagatelja ŽĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (u zemljišnoj knjizi naveden i s adresom [adresa]) i protustranaka KĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i BĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u odnosu na nekretnine označene kao čkbr. [katastarska čestica], kuća i dvor 230 m2 te čkbr. [katastarska čestica], kuća i pašnjak 240 m2, sveukupne površine 470 m2, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], geometrijskom diobom sukladno nalazu i mišljenju te dopuni nalaza vještaka Tomislava Vidmara broj upisnika 1051/2021-4 od 22. veljače 2023. koji čini sastavni dio navedenog rješenja na način da predlagatelju ŽĐ u samostalno vlasništvo pripada novoformirana čkbr. [katastarska čestica] površine 215 m2, u nalazu označena svijetloplavom bojom i oznakama A-B-C-D-E-F-G-AK-AJ-AL-V-Z-AA-AB- AC-L-M-N, a protustrankama KĐ i BĐ čkbr. [katastarska čestica] površine 214 m2 u nalazu označena rozom bojom i oznakama AJ-AI-AH-AG-AF-AE-AD-S-T-U-V- AL, sve k. o. [katastarska općina]. Ujedno je pod točkom II. izreke ovlašten predlagatelj da na temelju ovog rješenja sačini parcelacijski elaborat te da isti da na potvrdu i provedbu u katastru i zemljišnoj knjizi, dok je pod točkom III. izreke nalaženo protustrankama da predlagatelju naknade ½ troškova razvrgnuća i to svaka u iznosu od 169,12 EUR -a, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 21. veljače 2024.

2. Navedeno rješenje pravodobno podnesenom žalbom pobijaju protustranke iz svih zakonom dozvoljenih žalbenih razloga, s prijedlogom da ovaj sud pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. U odgovoru na žalbu predlagatelj ističe da je žalba protustranaka u cijelosti neosnovana pa predlaže da ju ovaj sud odbije kao neosnovanu i da potvrdi prvostupanjsko rješenje, a da se protustrankama naloži da predlagatelju naknade trošak sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba protustranaka je osnovana.

5. Odlučujući o osnovanosti prijedloga, a pozivajući se na odredbu čl. 47. i 50. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 - dalje: ZV) prvostupanjski sud navodi da je provedenim dokazima i to uvidom u pravomoćnu presudu Općinskog suda u Krku broj P -239/02- 123 od 12. rujna 2008. utvrđeno da su predlagatelj i njegov brat ŽĐ koji više nije upisan kao suvlasnik utvrđeni suvlasnicima ½ dijela čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvor u površini od 115 m2 sa jugozapadne strane te čestice uz kuću u [adresa] te ½ dije la čkbr. [katastarska čestica]/51B kuća i pašnjak u površini od 240 m2, iz čega izvodi zaključak da je navedeni sud definirao o kojem se realno određenom dijelu radi, dok se kod protustranaka utvrđuje da su suvlasnice ½ dijela vrta preko kojeg je prešla cesta pa da se radi o utvrđenju o kojem se realnom dijelu i te čestice radi, slijedom čega ukazuje da ne može ponovno ocjenjivati iskaze svjedoka i stranaka dane u mnogobrojnim postupcima koje su stranke vodile. Stoga smatra da je navedenom presudom presuđeno da protustrankama ne pripada udio u dijelu kuće sagrađene na kčbr. [katastarska čestica] (ranije čkbr. [katastarska čestica]/51B) te je ovom odlukom utvrđeno samo što kome pripada sukladno navedenoj presudi na osnovu čega je vještak sačinio prijedlog diobe i sud takav način geometrijske diobe prihvatio.

6. U žalbi protustranke ukazuju da predlagatelj svoju suvlasničku zajednicu deklarira kao osnovu na temelju pravomoćne i ovršne presude broj P-239/02-123 od 12. rujna 2008. u kojoj je sud utvrdio suvlasničku zajednicu na kčbr. [katastarska čestica] (tada: 511/51B) pozivajući se pritom na obrazloženje presude Županijskog suda u Karlovcu broj Gž - 1598/2010-9 iz koje proizlazi da nekretnine stambenog karaktera koje su se nalazile na navedenim česticama nisu bile predmet diobe. Ponavljaju da geometrijska dioba suvlasničke zajednice ne može biti izvršena na način kako je to predložio mjernik jer on nije ni kvalificiran jer nije građevinski vještak te ne može vršiti podjelu zgrade, već je dužan samo prikazati gabarite predmeta diobe kako bi građevinski vještak mogao utvrditi da li će stara kuća biti etažirana ili će veća vrijednost navedene kuće prema zemljištu koje čini dvorište biti kompenzirana većom površinom neke druge kuće ili dvorišta koje ima pripasti protustrankama pa iste predlažu da se kuće podijele prema sadašnjem stanju korištenja kao i dvorište. Stoga smatraju da je potrebno odrediti građevinsko vještačenje te utvrditi vrijednost nekretnine. Ujedno se pozivaju i na pogrešnu primjenu odredaba čl. 52. ZV-a smatrajući da je sud o načinu geometrijske podjele dužan izvršiti odgovarajuću parcelaciju, dok pri dodjeli pojedinih nekretnina u samovlasništvo pojedinom suvlasniku sud prethodno ima utvrditi tržišnu vrijednost svake nekretnine kako bi ovakvu podjelu uopće mogao odrediti razmjerno suvlasničkim omjerima. Stoga tvrde da je sud odlučio bez ikakvog valjanog pravnog temelja razvrgnuti suvlasničku zajednicu na način da predlagatelju pripadne kuća i okućnica dok s druge stranke protustrankama dodijeliti samo dio zemljišta, jer provođenjem ovakve diobe znatno je umanjena vrijednost nekretnina protustranaka . Ujedno tvrde da pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

7. Ispitujući pobijanu odluku sukladno žalbenim navodima ovaj sud smatra da je u istoj prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH i 70/19 – dalje: ZPP), a obzirom da rješenje ima nedostataka zbog kojih ovaj sud ne može ispitati pravilnost i zakonitost iste, dok su razlozi o odlučnim činjenicama nejasni i u proturječju sa stanjem spisa.

8. Naime kako je predlagatelj već u prijedlogu kojeg je podnio 29. studenog 2019. jasno naznačio da su stranke suvlasnici na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvor od 230 m2 te čkbr. [katastarska čestica] kuća i pašnjak od 240 m2, te da je predlagatelj suvlasnik ½ dijela navedenih nekretnina, a protustranke svaka u ¼ dijela predmetnih nekretnina te isti predlaže geometrijsku diobu, odnosno podredno razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom, da bi u podnesku od 8. prosinca 2020. nakon odgovora na prijedlog protustranaka naznačio da je protustrankama dobro poznato da su suvlasnice predmetnih nekretnina te da suvlasnički omjeri nisu sporni, ali je 2023. nakon što nije bio zadovoljan s geometrijskom diobom predloženom od strane vještaka istaknuo da se u ovom postupku ne radi o dva jednako vrijedna suvlasništva jer je Općinski sud u Krku donio pravomoćnu odluku kojom su predmetne stranke utvrđeni suvlasnicima spornih nekretnina ali u kojim odlukama je utvrđeno što kome realno pripada, pa da je ovaj postupak de facto samo provedba već postojeće odluke o razvrgnuću, koju činjenicu je prvostupanjski sud prihvatio i odlučio sukladno prijedlogu predlagatelja, nalažući mjerničkom vještaku da prijedlog geometrijske diobe izradi sukladno navodima predlagatelja, potpuno je nejasno na osnovu čega prvostupanjski sud izvodi takav zaključak.

9. Naime, uvidom u presudu Općinskog suda u Krku broj P-239/02-123 od 12. rujna 2008. utvrđeno je da su protustranke suvlasnice ½ dijela čkbr. [katastarska čestica] i ½ dijela čkbr. [katastarska čestica]/51B (sada: 511/70) iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] imena nekretnina vrt preko ceste i vrt kuda je prošla cesta dok da su predlagatelj i njegov brat stekli suvlasništvo u preostalom dijelu navedenih nekretnina koju su pobliže opisali kao kuću i dvor u površini od 115 m2 sa jugozapadne strane čestice uz kuću u [adresa], dok su kčbr. [katastarska čestica]/51B opisali kao kuća i pašnjak u površini od 240 m2.

10. Kako iz obrazloženja navedene presude na stranici 8 proizlazi da je sud nakon provedenog postupka utvrdio među strankama nespornu podjelu okućnice koje se nalaze u [adresa] uz kuće stranaka broj 60, 61 i 62 pa je utvrdio da z .č. 409 vrt preko puta ceste i z.č. 511/11B vrt preko kojeg je prešla cesta pripada strankama na ravne dijelove a da su prema diobi nekretnine pripale majci protustranaka ali je utvrđeno da se na istima vršila dogradnja kuće predlagatelja te dijelom koristila kao okućnica u međi sa zidom njihove kuće, pa je sud iste utvrdio suvlasništvom stranaka u ½ dijela koje navode potvrđuje i Županijski sud u Rijeci svojom odlukom pod brojem Gž- 2239/09 koji na stranici 13 obrazloženja ističe da je pravilno utvrđenje prvostupanjskog suda kada je stranke utvrdio suvlasnicima čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica]/51B iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] svakog u ½ dijela, ne može se prihvatiti tvrdnja predlagatelja koju ističe 4 godine nakon početka vođenja postupka da postoji pravomoćna presuda o razvrgnuću suvlasništva spornih nekretnina, jer bi se ista mogla provesti u zemljišnim knjigama, te da je sud odlučio u navedenom parničnom postupku kome što pripada, čemu ide u prilog i utvrđenje u ovom postupku da je predmetna kuća koja se nalazi djelomično na parceli oznake 409 još izgrađena i na dijelu kčbr. [katastarska čestica], dijelu čkbr. [katastarska čestica], dijelu čkbr. [katastarska čestica] i dijelu čkbr. [katastarska čestica].

11. Kako sud može cijeniti kod odluke u ovoj pravnoj stvari samo izreku navedene odluke koja je provedena u zemljišnim knjigama na način da je stranke upisao kao suvlasnike i to predlagatelja u ½ dijela i protustranke u drugoj polovici dijela potpuno je neosnovan navod predlagatelja kojeg je prihvatio prvostupanjski da njemu sukladno navedenoj presudi treba pripasti kuća koja je izgrađena između ostalog i na čkbr. [katastarska čestica] i dio pripadajućeg dvorišta.

12. Stoga, kako je potpuno pogrešan zaključak suda da razvrgnuće suvlasničke zajednice u ovom predmetu treba temeljiti na činjenici da postoji pravomoćna odluka suda kome što pripada te da na taj način treba podijeliti sporne nekretnine, a obzirom da se radi o građevinskom zemljištu, prvostupanjski sud je zbog pogrešnog pravnog pristupa neosnovano odbio prijedlog za provođenjem građevinskog vještačenja obzirom da treba podijeliti predmetne nekretnine na način da one budu jednake vrijednosti s obzirom na upisane suvlasničke omjere stranaka u zemljišnoj knjizi te obzirom da se radi razvrgnuću više nekretnina ocijeniti je li postoje uvjeti za primjenu odredbe čl. 52. ZV-a kako to pravilno navode protustranke.

13. Osim toga, valja istači sudu da kod razvrgnuća civilnom diobom temeljem čl. 50. ZV-a u odluci o civilnoj diobi mora biti određeno koji će dio pojedine suvlasničke nekretnine kao novoformirane čestice pripasti pojedinom suvlasniku u skladu s parcelacijskim elaboratom i to na način da se odluka može provesti u zemljišnim knjigama, pa je nezakonita odluka i pod točkom II. izreke pobijanog rješenja da se ovlašćuje predlagatelj da na temelju ovog rješenja sačini parcelacijski elaborat , jer isti mora biti sačinjen u ovom postupku.

14. Slijedom navedenog valjalo je prihvaćanjem žalbe protustranaka ukinuti pobijano rješenje u točki I. i II. izreke, a posljedično i u odluci o troškovima postupka pod točkom III. izreke sukladno odredbi čl. 380. toč. 3. ZPP-a i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno postupanje, koji će cijeneći da je predlagatelj tražio razvrgnuće suvlasničke zajednice dviju nekretnina sukladno upisanim suvlasničkim omjerima za koje je tvrdio da nisu sporni, ponovno raspraviti sve činjen ice od kojih ovisi ocjena na koji način će se provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice, te će nakon provedenog postupka donijeti odluku o prijedlogu predlagatelja, raspravivši pritom sve prigovore protustranaka i donijeti odgovarajući odluku koja će imati uporište u stanju spisa i provedenim dokazima na način da istu odluku bude moguće provesti u zemljišnim knjigama, ako će sud odlučiti da je moguće provesti civilnu diobu, dok će se novom odlukom odlučiti i o troškovima postupka.

15. Trošak odgovora na žalbu predlagatelju nije dosuđen jer isti nije bilo potreban za vođenje postupka odnosno odlučivanja po žalbi, sukladno odredbi čl. 155. st. 1. ZPP - a.

U Varaždinu 31. kolovoza 2026.

Sutkinja

Tatjana Ledinšćak-Babić