Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Međimurska 26D
Poslovni broj: Gž-949/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Ivani Požar kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja UL, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Vedranu Petriću, odvjetniku u Poreču- Parenzo, protiv protustranaka EL, iz [adresa], ČL, iz [adresa], CL, iz [adresa] (kao nasljednika iza pok. FL, [adresa] i pok. RL, ud. U, [adresa]), NL, iz [adresa] (kao nasljednika iza pok. KL, [adresa] i pok. RL, [adresa]) i ĐL, iz [adresa], radi uređenja međa, u povodu žalbe predlagatelja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo, poslovni broj: R1- 174/2026-3 od 5. lipnja 2026., dana 31. kolovoza 2026.
r i j e š i o j e
Ukida se rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo, poslovni broj: R1-174/2026-3 od 5. lipnja 2026. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim je rješenjem u točci I. izreke određen prekid postupka, dok je točkom II. izreke određeno da će se postupak nastaviti kada se provede i pravomoćno završi ostavinski postupak iza: 1. pok. KL pok. KL, [adresa], u pogledu 7/24 dijela k.č.br. *375/2 k. o. [katastarska općina], na kojem idealnom dijelu je uknjižena spomenuta osoba, 2. pok. FL (Francesca) Brnace pok. KL, [adresa], u pogledu 7/24 dijela k.č.br. *375/2 k. o. [katastarska općina], na kojem idealnom dijelu je uknjižena spomenuta osoba i 3. pok. RL, ud. [adresa], u pogledu 3/24 dijela k.č.br. *375/2 k. o. [katastarska općina], na kojem idealnom dijelu je uknjižena spomenuta osoba.
2. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom predlagatelj pobija rješenje u cijelosti i poziva se na sve zakonske žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03, 88/05; 2/07 -odluka US RH; 84/08; 96/08-odluka US RH; 123/08-ispravak; 57/11; 148/11-pročišćeni tekst; 25/13; 89/14-odluka US RH; 70/19; 80/22 , 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP). Predlaže da nadležni županijski sud usvoji žalbu, ukine pobijano rješenje u pobijanom dijelu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na daljnji postupak.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je uređenje međe između nekretnina na k. č. br. [katastarska čestica] i k.č.br. *375/2 upisanih u k. o. [katastarska općina] i nekretnina na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] upisan ih u k. o. [katastarska općina], i to prema posljednjem mirnom posjedu.
6. Prvostupanjski sud je u postupku koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja najprije rješenjem R1-174/2026-2 od 5. lipnja 2026. odlučio da će se odvojeno raspravljati o prijedlogu za uređenje međe između k. č. br. [katastarska čestica], s jedne strane , i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s druge strane, gdje je protustranka TL. Nakon toga, u odnosu na preostali dio prijedloga, prvostupanjski sud donosi pobijano rješenje gdje u obrazloženju utvrđuje da su kao suvlasnici nekretnine na k.č.br. *375/2 upisani PL pok. KL, [adresa], u 7/24 dijela, PL E (Francesco) pok. KL, [adresa], u 7/24 dijela, ŽL pok. KL, udata U, [adresa], u 3/24 dijela, te predlagatelj u 7/24 dijela, pri čemu je predlagatelj u prijedlogu kao protustranke naznačio EL, iz [adresa], ČL, iz [adresa], CL, iz [adresa] (kao nasljednike iza pok. FL, [adresa] i pok. RL, ud. U, [adresa]), NL, iz [adresa] (kao nasljednika iza pok. KL, [adresa] i pok. RL, [adresa]). Prvostupanjski sud smatra da odluka u ovom predmetu ovisi o prethodnom rješenju pitanja tko su sve suvlasnici k.č.br. *375/2 k. o. [katastarska općina], odnosno da li su slijednici upisanih zk vlasnika upravo protustranke koje su označene u prijedlogu, pa određuje prekid postupka u smislu odredbe čl. 213. st. 1. t. 1. i čl. 215. st. 4. ZPP- a, sve iz razloga jer se pitanje tko je ostaviteljev nasljednik utvrđuje u ostavinskom postupku.
7. Predlagatelj u žalbi u bitnom navodi da pobijano rješenje odstupa ustaljenoj sudskoj praksi, pri čemu činjenica da ostavinski postupci iza pokojnih zemljišnoknjižnih suvlasnika nisu provedeni niti pravomoćno dovršeni ne predstavlja zakonsku zapreku za vođenje izvanparničnog postupka radi uređenja međe niti opravdava prekid postupka do njihova okončanja, osobito imajući u vidu da ishod ostavinski postupaka nije prethodno pitanje bez kojeg se ne može odlučiti o prijedlogu za uređenje međe , jer se nasljedstvo stječe samim trenutkom smrti ostavitelja, dok rješenje o nasljeđivanju ima samo deklaratorni karakter. Smatra da je da prvostupanjski sud, ako je imao dvojbe u pogledu istinitosti navoda predlagatelja o nasljednopravnoj sukcesiji te smatrao da ih je potrebno dodatno provjeriti, bio dužan dostaviti prijedlog označenim predloženicima te u okviru ovog postupka raspraviti i po potrebi dokazno utvrditi sporne okolnosti.
8. Drugostupanjski je sud na temelju članka 365. stavka 2. ZPP -a, koji se u izvanparničnim postupcima primjenjuje na temelju čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" br. 59/23.) ispitao pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
9. Ispitujući na taj način rješenje u pobijanom dijelu, ocjena ovoga suda je da u prvostupanjskom postupku nije ostvarena ni jedna od bitnih povreda na koje ovaj sud povodom žalbe pazi po službenoj dužnosti. Također nije počinjena niti bitna povreda iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se poziva žalba jer pobijano rješenje sadrži odlučne i dostatne razloge koji nisu proturječni ni nerazumljivi pa se, suprotno žalbenim navodima, isto može ispitati.
10. Međutim, osnovano predlagatelj u žalbi navodi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalnopravne odredbe čl. 213. st. 1. t. 1. i čl. 215. st. 4. ZPP -a kada je zaključio da pravomoćno okončanje ostavinskog postupka predstavlja prethodno pitanje u postupku radi uređenja međe, pri čemu je u pravu predlagatelj kada navodi da to svakako nije smio učiniti prije no što je prijedlog dostavio na očitovanje protustrankama..
11. Naime, predlagatelj je u prijedlogu označio osobe za koje je smatrao i tvrdio da su zakonski nasljednici iza pok. OL, RL i KL (protustranke EL, ČL, CL, NL) za koje tvrdi da su procesnopravni sljednici po iza upisanih suvlasnika, pri čemu je točan žalbeni navod da nije odlučno je li svojstvo građanskopravnog sukcesora utvrđeno rješenjem o nasljeđivanju. Stoga je u takvoj procesnoj situaciji, dakle kada u prijedlogu nisu navedene mrtve osobe nego oni za koje predlagatelj tvrdi da su im nasljednici, te kada isti sadrži sve propisano odredbom čl. 106. st. 2. ZPP-a, prvostupanjski sud imao sve što je potrebno da po prijedlogu postupa i raspravi ga, odnosno da ga pošalje protustrankama na odgovor, što isti nikada nije učinio, već je odmah odredio prekid.
12. Dakle, prvostupanjski sud uopće ne zna postoje li rješenja o nasljeđivanju iza pok. OL, RL i KL, nije utvrdio da li označene protustranke osporavaju da su upravo oni zakonski nasljednici upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika , odnosno da su posjednici nekretnine, jer se međa uređuje između nekretnina susjeda prema čl. 103. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst). Pritom je prvostupanjski sud, čak i u slučaju da ostavinski postupci nisu vođeni, mogao i sam na ročištu sačiniti rodoslovlje, imajući u vidu da se temeljem odredbe čl. 129. st. 1. i 2. Zakona o nasljeđivanju (NN br. 48/03; 163/03; 35/05; 127/13; 33/15 i 14/19; dalje: ZN) nasljednikom postaje u času smrti ostavitelja, kao i da temeljem Zaključka sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog dana 27. studenog 2019. za pozivanje nasljednika da preuzmu postupak ne mora postojati pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza prednika nasljednika.
13. Slijedom navedenog, primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a prihvaćena je žalba predlagatelja i ukinuto je prvostupanjsko rješenje te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na daljnji postupak.
14. U nastavku postupka prvostupanjski sud će, imajući u vidu shvaćanje izraženo ovom rješenju, nastaviti s postupkom uređenja međe, odnosno dostaviti će prijedlog protustrankama na odgovor te će tek tada utvrditi njihovu pasivnu legitimaciju, odnosno da li su isti i temeljem čega posjednici te nasljednici upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika, o čemu će ovisiti osnovanost prijedloga.
U Varaždinu 31. kolovoza 2026.
Sutkinja
Ivana Požar