Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Zk-27/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu tog suda Ani Grbavac, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja 1. SK iz [adresa], S 44a , OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ĆK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Marjanović, Peričić i Bilandžija j.t.d. Rijeka, radi otvaranja i pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj Z-31398/2024 od 19. rujna 2025., dana 27. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj Z-31398/2024 od 19. rujna 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda suđeno je:

"I/ Odbija se prijedlog predlagatelja 1. SK i predlagateljice 2. ĆK radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka na kč.br.

[katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina].

II/ Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji upis zabilježbe odbijenog prigovora na nekretnini iz toč. I. izreke ovog rješenja".

2. Protiv navedenog rješenja žale se predlagatelji zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19, 80/22 i 153/23, dalje: ZPP), u svezi s odredbom članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96, 63/19 i 128/22–dalje: ZZK), predlažući da drugostupanjski sud usvoji žalbu i preinači pobijano rješenje na način da prihvati prijedlog predlagatelja o pokretanju i otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka te dopusti upis prava vlasništva na njihovo ime i za njihovu korist na način kako je to zatraženo, odnosno, podredno da sud ukine osporavano rješenje i vrati predmet na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka je osnovanost prijedloga predlagatelja za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, za nekretninu oznake grč.[katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. Dakle, predlagatelji podnesenim prijedlogom predlažu otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretninu grč.[katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj su upisani za po 1/5 dijela te ispravak zemljišnoknjižnog stanja na način da se briše upis prava vlasništva upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika MK r. SK, OK r. SK, i VK r. SK, za 3/5 dijela i dopusti uknjižba toga prava na ime predlagatelja za cijelo, odnosno svakog za 1/2 dijela, pri čemu osnovanost svog prijedloga dokazuju izvodom iz katastarskog plana Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Opatija, prijepisom posjedovnog lista nadležnog katastarskog operata od 25. prosinca 2023., preslikom osobnih iskaznica, kao i zemljišnoknjižnim izvatkom.

7. Prvostupanjski sud je odbio otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na predmetnu nekretninu ocjenjujući da predlagatelji priloženim ispravama nisu dokazali opravdanost pokretanja postupka odnosno osnovanost svog prijedloga s obzirom da se iz isprava koje su priložili ne može zaključiti postojanje slijeda između upisanih posjednika nekretnina do predlagatelja, a posebno ukoliko se uzme u obzir da su predlagatelji već evidentirani kao zemljišnoknjižni suvlasnici za 2/5 dijela predmetne nekretnina i da su protustranke svoj upis prava vlasništva stekle 1965. temeljem rješenja o nasljeđivanju (provedba pod Z-381/1965), koje stanje je identično i katastarskom stanju. Predlagatelji da se pozivaju na dugotrajnost posjedovanja preko 100 godina računajući nesmetano posjedovanje svojih pravnih prednika, no dugogodišnji posjed predlagatelja nije učinjen vjerojatnim osnovom dostavljenih isprava, a isprave koje Zakon o zemljišnim knjigama smatra kvalificiranim ispravama osnovom kojih je moguće otvoriti pojedinačni ispravni postupak su primjerice isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl., a ništa od toga da nije dostavljeno.

8. Sa zaključkom prvostupanjskog suda suglasan je i ovaj sud drugog stupnja.

9. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u okviru odredaba članka 365. ZPP, koji se u ovom postupku primjenjuje temeljem odredbama članka 99. stavka 2. ZZK, a ni bitnu povredu iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, na koju opisno u žalbi ukazuje žalitelj, jer rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati te sadrži dostatno obrazložene i pravno valjane razloge odbijanja prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretnine na koje se žalba odnosi.

10. Pojedinačni ispravni postupak propisan je člankom od 208. do 217. ZZK kao i odredbama članka 108. – 114. ZP.

11. Prema odredbi iz članka 208. stavak 1. ZZK određeno je da je pojedinačni ispravni postupak posebni zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka (stavak 1.). U stavku 3. istoga članka je normirano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kada je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

12. Odredbom iz članka 209. stavak 1. ZZK propisano je da se pojedinačni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes, a stavkom 4. je propisano da prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga.

13. Dakle, iz citiranih zakonskih odredaba proizlazi da je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, odnosno da zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi na utvrđenje pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću na što predlagatelji u svom prijedlogu upiru.

14. Međutim, u konkretnom slučaju javne isprave priložene po predlagateljima uz prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, ne upućuju (u stupnju vjerojatnosti) da predlagateljima pripada knjižno pravo koje predlažu upisati u zemljišnu knjigu, a i obzirom da iz činjeničnog supstrata prijedloga proizlazi da se prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u biti temelji na pravnoj osnovi dosjelošću što ne može biti predmet raspravljanja u zemljišnoknjižnom već isključivo u parničnom postupku prvostupanjski sud je odbijanjem prigovora pravilno primijenio materijalno pravo, pa se žalba ukazuje neosnovanom.

15. Slijedom svega iznesenog valjalo je žalbu odbiti kao neosnovanu te na temelju odredbe iz članka 380. točka 2. ZPP odlučiti kao u izreci.

U Splitu, 27. kolovoza 2026.

Sudac:

Ana Grbavac