REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
10 000 ZAGREB
Poslovni broj: R1-371/2025-10
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lei Golomeić, u izvanparničnom postupku predlagateljice HA, H [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana putem punomoćnika Domagoja Rešetara, odvjetnika u Osijeku u postupku dokazivanja smrti UA (Alberta) Schollera, Vlaška 25, Zagreb, radi odlučivanja o žalbi HA protiv rješenja javnog bilježnika Sunčice Gložinić sa sjedištem u [adresa], poslovni broj: R1-371/2025, UPP/OS-IPP-1/2025-5 od 8. prosinca 2025.,bez održavanja ročišta, dana 31. kolovoza 2026.
r i j e š i o j e
I Uvažava se žalba predlagateljice HA i ukida se rješenja javnog bilježnika Sunčice Gložinić sa sjedištem u [adresa], poslovni broj: R1-371/2025, UPP/OS-IPP-1/2025-5 od 8. prosinca 2025., te se predmet vraća javnome bilježniku radi ponovnog odlučivanja
Obrazloženje
1. Predlagateljica HA je dana 5. lipnja 2025. godine podnijela ovome sudu prijedlog radi dokazivanja smrti UA (Alberta) Schollera, navodeći da je nasljednica iza pok. U, koji je bio sin pok. OA, sestre protustranke UA (Alberta) Schollera. Nadalje navodi da je pravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu utvrđeno da u ostavinsku imovinu iza pok. U ulazi i nekretnina u Zagrebu, na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na kojoj je protustranka UA (Albert) Scholler upisan kao suvlasnik u suvlasničkom dijelu 80/540, u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Predmetni postupak je rješenjem ovoga suda od 6. lipnja 2025. povjeren u rad javnome bilježniku Sunčici Gložinić.
2. Rješenjem javne bilježnice Sunčice Gložinić, broj UPP/OS-1/2025, R1-371/2025 od 21. svibnja 2026. prijedlog predlagateljice je odbačen.
3. Protiv navedenog rješenja predlagateljica je pravodobno podnijela žalbu u kojoj u bitnome, navodi da je svoj pravni interes za vođenje ovog postupka učinila vjerojatnim, prvenstveno činjenicom da je nasljednica UA (Alberta) Schollera, a ne samo činjenicom da je s njim bila suvlasnica određene nekretnine. U žalbi dostavlja dokaz da je pred ovim sudom pokrenut ostavinski postupak iza pokojnog UA (Alberta) Schollera pod poslovnim brojem O-7398/2025, odnosno dostavlja u spis zbirku isprava Z-1254/1947 kojim dokazuje postojanje pravnog interesa za pokretanje ovoga postupka.
4. Žalba je osnovana.
5. Prema ocjeni ovoga suda osnovano predlagateljica osporava zaključak javne bilježnice da nije učinila vjerojatnim postojanje pravnog interesa za vođenje ovog postupka.
6. Naime, predlagateljica svoj pravni interes ne temelji samo na okolnosti da je bila suvlasnica nekretnine zajedno s UA, već prvenstveno na tvrdnji da je njegova nasljednica. Također već postojanje činjenice da je predlagateljica upisana kao suvlasnica nekretnine za koju tvrdi da je kao drugi suvlasnik upisana mrtva osoba predstavlja njezin pravni interes za pokretanjem postupka dokazivanjem smrti jer na primjer predlagateljica ne može pokrenuti postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice protiv mrtve osobe, a da su suvlasnici u takvome postupku nužni i jedinstveni supraničari. Zemljišnoknjižni suvlasnici su u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina jedinstveni i nužni suparničari pa se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina (pravno shvaćanje građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018.) Upravo je predlagateljica pokrenula iza UA (Alberta) Schollera ostavinski postupak koji se pred ovim sudom vodi pod poslovnim brojem O-7398/2025, a u slučaju da su iza ostavitelja ostale nekretnine ostavinski postupak se vodi po službenoj dužnosti.
7. U postupku koji je pokrenula predlagateljica tvrdi da je nasljednica iza navedene osobe, a navedeni postupak se upravo zbog nemogućnosti prethodnog utvrđenja činjenice smrti ostavitelja ne može provesti. Predlagateljica je stoga pokretanjem ovog postupka radi dokazivanja smrti nastojala ukloniti konkretnu pravnu zapreku za ostvarivanje svojih nasljednopravnih prava.
8. Njezin pravni interes stoga nije hipotetski, već proizlazi iz konkretnog ostavinskog postupka i njezina nasljednopravnog položaja koji tvrdi da joj pripada. Činjenica da je u tom postupku pozvana dostaviti dokaz o smrti UA dodatno potvrđuje neposrednu vezu između ovog postupka i njezina pravnog interesa za vođenje ovoga postupka obzirom da je ostavinski postupak u pravomoćnome prekidu do završetka ovoga postupka.
9. Stoga nije pravilan zaključak javne bilježnice da predlagateljica nije učinila vjerojatnim postojanje pravnog interesa za vođenje postupka.
10. Također za sada sud ocjenjuje da je pogrešan zaključak da bi nedostatak pojedinih isprava koje bi dodatno potvrdile navedene okolnosti bio razlog za odbacivanje prijedloga. Ako postoje podaci na koje se predlagateljica poziva, a koji se nalaze u javnim evidencijama (na primjer: rodni list, zbirke isprava iz zemljišne knjige, ostavinski spisi, podaci državnih tijela) ili arhivskom gradivu, njihovo pribavljanje i ocjena predstavljaju pitanje utvrđivanja činjeničnog stanja, a ne razlog za odbacivanje prijedloga.
11. Iz sadržaja spisa proizlazi da se u zbirci isprava zemljišne knjige nalaze podaci koji mogu biti relevantni za utvrđenje okolnosti vezanih uz UA (Alberta) Schollera. Javni bilježnik može izvršiti uvid u navedenu dokumentaciju, odnosno, ako smatra potrebnim, pozvati predlagateljicu da dostavi određenu ispravu. Jednako tako, javna bilježnica može pozvati predlagateljicu da dostavi izvadak iz matice rođenih za UA. Iz takvog izvoda mora biti vidljivo postoji li u matičnoj evidenciji naknadni upis činjenice njegove smrti, odnosno mogu se provjeriti upravo okolnosti zbog koje je ovaj postupak pokrenut.
12. Naime, činjenica da člankom 57. stavkom 3. točkom 2. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj: 59/2023 - ZIP) prijedlog treba sadržavati podatak o datumu rođenja osobe čija se smrt dokazuje, kao i podatak o njezinu posljednjem prebivalištu, ne znači da nedostatak pojedinog od tih podataka u okolnostima konkretnog slučaja nužno i bez daljnjega ima za posljedicu odbacivanje prijedloga.
13. U konkretnom slučaju riječ je o UA (Albertu) Scholleru, osobi rođenoj 1892. godine, dakle osobi koja je živjela u vremenu u kojem način vođenja javnih evidencija nije bio usporediv s današnjim sustavom evidencija prebivališta i boravišta. Stoga inzistiranje na dostavi uvjerenja o prebivalištu, bez prethodne provjere drugih raspoloživih izvora podataka, predstavlja pretjerani formalizam koja u suštini onemogućuje stranci ostvarivanje njezinih prava, a osobito imajući u vidu protek više od stotinu trideset godina od njegova rođenja. Predlagateljica je pritom navela konkretne izvore iz kojih se relevantni podaci mogu utvrditi. Tako se podaci o UA (Albertu) Scholleru nalaze u zbirci isprava zemljišne knjige, te se pozvala i na spis broj O-1254/47, koji se može pribaviti od nadležnog Državnog arhiva. Navedene isprave i podaci predstavljaju konkretne izvore iz kojih se mogu utvrđivati okolnosti relevantne za ovaj postupak.
14. Ako je javna bilježnica smatrala da podaci kojima raspolaže nisu dostatni, nije bilo mjesta odbacivanju prijedloga, već je, u okviru ovlasti iz članka 9. stavaka 1. i 2., u vezi s člankom 49. ZIP-a, mogla sama pribaviti podatke iz dostupnih javnih evidencija, odnosno pozvati predlagateljicu da dostavi određene isprave. Tako je, primjerice, mogla izvršiti uvid u zbirku isprava zemljišne knjige, zatražiti odnosno naložiti dostavu izvoda iz matice rođenih iz kojega će biti vidljivo je li u njemu naknadno evidentirana činjenica smrti, kao i pribaviti spis broj O-1254/47 od nadležnog Državnog arhiva. Posebno valja imati u vidu da predlagateljica ne može dostaviti dokaz o smrti UA (Alberta) Schollera u obliku izvoda iz matice umrlih upravo zato što činjenica njegove smrti u toj matici nije evidentirana. Upravo je nepostojanje takvog upisa razlog zbog kojega je ovaj postupak i pokrenut. Stoga bi bilo proturječno od predlagateljice zahtijevati da prethodno dostavi dokaz činjenice čije se utvrđenje u ovom postupku traži.
15. Ako činjenica smrti nije upisana u maticu umrlih, odnosno ako ne postoji smrtni list ili druga odgovarajuća javna isprava, upravo se radi utvrđenja te činjenice pokreće postupak dokazivanja smrti. Stoga nepostojanje takve isprave nije razlog zbog kojega prijedlog treba odbaciti, već okolnost koja opravdava potrebu provođenja postupka. U konkretnom slučaju osobito je značajno da predlagateljica ne tvrdi samo da je UA (Albert) Scholler umro, već ukazuje na konkretne okolnosti i izvore iz kojih se ta činjenica može utvrđivati, uključujući matične i zemljišnoknjižne evidencije te arhivsko gradivo.
16. Stoga je javna bilježnica bila dužna razmotriti postoje li mogućnosti da se nedostajući podaci pribave odnosno provjere drugim raspoloživim dokazima, a ne prijedlog odmah odbaciti zbog njihova nedostatka. Iz svega navedenog proizlazi da je javna bilježnica prema ocjeni ovoga suda prijevremeno zaključila da nisu ispunjene pretpostavke za daljnje vođenje postupka.
17. U konkretnom slučaju postoji konkretan ostavinski postupak iza UA (Alberta) Schollera, u kojem predlagateljica tvrdi da je njegova nasljednica, a koji se bez prethodnog utvrđenja činjenice smrti ne može provesti. Postoje i drugi izvori podataka na koje se predlagateljica poziva, a koji mogu biti od značaja za utvrđenje odlučnih činjenica koje su bitne za donošenje odluke o osnovanosti prijedloga. U takvoj situaciji pitanje potpunosti i dostatnosti dostavljenih dokaza ne može se riješiti odbacivanjem prijedloga, već provođenjem odgovarajućih radnji radi utvrđenja odlučnih činjenica. Slijedom navedenog, pobijano rješenje valjalo je ukinuti.
18. U ponovnom postupku javna bilježnica će imajući u vidu pravno shvaćanje ovoga suda, ponovno ispitati postojanje pravnog interesa predlagateljice, pri čemu će osobito uzeti u obzir njezinu tvrdnju da je nasljednica UA (Alberta) Schollera i činjenicu da se iza njega vodi ostavinski postupak koji bez prethodnog utvrđenja činjenice smrti ne može biti proveden. Prihvaćanje tako strogo formalnog pristupa sadržanog u pobijanoj odluci dovelo bi do neprihvatljivog pravnog rezultata jer se za osobu rođenu 1892. godine, koja je i nadalje upisana kao suvlasnik nekretnine kao „ UA dr., Zagreb“, praktički ne bi mogao provesti niti ostavinski postupak, a niti postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice, samo zbog nepostojanja suvremene evidencije prebivališta ili prethodnog dokaza o njezinoj smrti. Pri tome valja imati u vidu da je riječ o osobi rođenoj 1892. godine, pa je, s obzirom na protek više od 130 godina očito da ista više nije živa neovisno gdje je preminula. Takav bi pristup, osobito uz postojanje drugih raspoloživih izvora podataka, predstavljao pretjerani formalizam i onemogućio uređenje postojećih nasljednopravnih i stvarnopravnih odnosa na nekretnini. U ponovljenom postupku javna će bilježnica, radi potpunog utvrđenja odlučnih činjenica, poduzeti sve potrebne dokazne radnje, bilo pribavljanjem odgovarajućih isprava po službenoj dužnosti ili pozivanjem predlagateljice da ih dostavi. Pri tome osobito može pribaviti izvadak iz matice rođenih za UA (Alberta) Schollera, ostavinski spis na koji se predlagateljica poziva, kao i zbirku isprava zemljišnoknjižnog suda, te po potrebi izvesti dokaz saslušanjem predlagateljice i zatražiti sve podatke od nadležnih državnih tijela koje smatra relevantnim za provođenjem postupka. Nadalje, ukoliko javna bilježnica smatra relevantnim okolnosti vezane uz državljanstvo UA (Alberta) Schollera, njegovo eventualno prebivalište ili boravište izvan [adresa], odnosno mogućnost da je preminuo u inozemstvu, dužna je predlagateljici omogućiti da se o tako utvrđenim činjenicama i provedenim dokazima izjasni. Tek nakon provođenja tako potrebnih radnji i omogućavanja predlagateljici da se izjasni o svim odlučnim činjenicama, javna će bilježnica moći donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.
19. Nakon što provede sve potrebne radnje i ocijeni sve raspoložive dokaze, javna bilježnica će donijeti novu na zakonom osnovanu odluku. Slijedom svega navedenog, na temelju članka 50. stavka 3. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj: 59/2023 - ZIP) odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 31. kolovoza 2026.
Sudac:
Lea Golomeić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno u 4 (četiri) istovjetna primjerka u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud.
DNA:
1. Predlagatelj putem punomoćnika
NAKON PRAVOMOĆNOSTI
1. Javni bilježnik Sunčica Gložinić, Zagreb, F. Tenchinija 2A uz spis
