REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Poslovni broj: Pn-168/2023-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Josi Puljiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Bućanu, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika HRVATSKE CESTE d.o.o., Vončinina ulica 3, Zagreb, OIB: 55545787885, kojeg zastupa punomoćnik MI, dipl. iur., radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene dana 10. srpnja 2026., u nazočnosti punomoćnika stranaka, dana 31.kolovoza 2026. na ročištu za objavu odluke,

p r e s u d i o  j e:

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju u roku 15 dana isplati iznos od 3.354,00 EUR na ime naknade imovinske štete, zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 31.kolovoza 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu kojim je zahtijevao da mu tuženik u roku od 15 dana isplati zatezne kamate na dosuđeni iznos od 3.354,00 EUR za razdoblje od 22.studenoga 2022. do 30.kolovoza 2026.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju u roku 15 dana naknadi troškove postupka u iznosu od 3.018,17 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 31.kolovoza 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.Tužitelj je 9.5.2023. ovom sudu podnio tužbu protiv tuženika radi naknade imovinske štete u iznosu od 3.671,44 EUR. Tužba se činjenično temelji na tome: da je tužitelj 11.9.2022. u 21,45 sati, upravljajući motociklom, sudjelovao u prometnoj nezgodi na rotoru Bilice (D1/D8) – Mravince u Solinu, na državnoj cesti D1, kada je, zbog prisutnosti masne tvari-nafte na kolniku, izgubio kontrolu nad vozilom te udario u metalnu zaštitnu ogradu, uslijed čega je na motociklu nastala šteta; da je tuženik, kao trgovačko društvo nadležno za upravljanje i održavanje državnih cesta, odgovoran za nastalu štetu jer opasnu tvar s kolnika nije pravodobno uklonio niti je opasnost na drugi način (postavljanjem prometnog znaka upozorenja) otklonio; da se tuženiku dana 21.11.2022. obratio odštetnim zahtjevom, koji je tuženik dopisom od 8.12.2022. u cijelosti otklonio kao neosnovan.

1.1.Podneskom od 10.7.2025., nakon provedenog prometno-tehničkog vještačenja, tužitelj je smanjio tužbeni zahtjev na iznos od 3.354,00 EUR, uskladivši ga s iznosom (totalne) štete na motociklu koji je utvrdio sudski vještak.

2.Tuženik se u odgovoru na tužbu, kao i u kasnijim podnescima i na ročištima, protivio tužbenom zahtjevu, ističući prije svega prigovor promašene pasivne legitimacije jer se predmetna nezgoda dogodila na dijelu državne ceste D1 koji prolazi kroz naseljeno mjesto Solin, zbog čega je za čišćenje (redovito održavanje) tog dijela ceste nadležna jedinica lokalne samouprave, a ne tuženik. Podredno, tuženik je istaknuo da cesta nije opasna stvar, pa upravitelj ceste za štetu nastalu propustom u održavanju odgovara po načelu krivnje, a ne objektivno, te je naveo da bi uzrok nezgode mogao biti i u vožnji tužitelja suprotnoj prometnim propisima.

2.1.Postupajući po prijedlogu tuženika, sud je dopisom od 10.10.2024., radi eventualnog intervencijskog učinka, obavijestio o parnici Županijske ceste Split d.o.o., koja pravna osoba nije stupila u parnicu kao umješač.

3.Sud je u dokaznom postupku izveo dokaz pregledom cjelokupne pisane dokumentacije u spisu koja će biti navedena u nastavku obrazloženja, spisa Postaje prometne policije Split, saslušanjem tužitelja i svjedoka KI i GI, te prometno-tehničkim vještačenjem po vještaku Nevenu Kralju.

3.1.Tužbeni zahtjev je osnovan.

4.Među strankama nije sporno da se prometna nezgoda dogodila 11.9.2022. u 21,45 sati na način opisan u tužbi (nailazak tužitelja motociklom na masnu tvar na kolniku državne ceste D1 u rotoru Bilice-Mravince) niti je, nakon provedenog vještačenja, sporna visina (totalne) štete na motociklu tužitelja.

4.1.Sporno je isključivo pravno pitanje nalazi li se predmetni dio ceste u naseljenom mjestu ili izvan njega, o čemu ovisi je li za njegovo održavanje (čišćenje) nadležan tuženik ili jedinica lokalne samouprave, a podredno i pitanje krivnje tuženika za nastanak štete te eventualnog doprinosa tužitelja.

4.2.U ovom postupku mjerodavne su niže citirane odredbe Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, dalje: ZC), Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, dalje: ZSPC) i Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje: ZOO).

5.U postupku je utvrđeno sljedeće:

Tužitelj je u svom iskazu naveo da se kretao lijevom prometnom trakom nakon izlaska iz rotora, da je naišao na masnu mrlju koju zbog noćnih uvjeta i tamne boje asfalta nije mogao uočiti, da je uslijed toga izgubio kontrolu nad motociklom te bio pritisnut uz zaštitnu ogradu, kao i da mu je nakon nezgode od strane policajaca rečeno da je slična mrlja zamijećena i u rotoru u Dugopolju, zbog čega je i taj rotor privremeno zatvoren radi sanacije.

Ovaj sud prihvaća iskaz tužitelja kao vjerodostojan jer je u cijelosti sukladan nalazu vještaka i iskazima saslušanih svjedoka te ga tuženik nije doveo u pitanje niti jednim protudokazom.

5.1.Svjedoci KI i GI, koji su nedugo nakon nezgode došli na lice mjesta, suglasno su posvjedočili o postojanju masne mrlje na kolniku u duljini od oko 20 do 30 metara, kao i o tome da su, dolaskom na lice mjesta odnosno ubrzo nakon toga, zatekli radnike koji su cestu posipali pijeskom, odnosno drugom tvari, radi sanacije mrlje.

Budući da svjedok GI nije u srodstvu sa tužiteljem niti je na drugi način zainteresiran za ishod spora, sud njegov iskaz ocjenjuje osobito vjerodostojnim. Iskaz svjedoka KI, tužiteljeva brata, sud prihvaća u dijelu u kojem je podudaran s iskazom nesrodnog svjedoka GI i s nalazom vještaka. Iz podudarnih dijelova oba iskaza proizlazi da su djelatnici zaduženi za održavanje ceste postupak sanacije mrlje obavljali tek nakon nastanka nezgode, a ne prije nje, iz čega sud zaključuje da tuženik do trenutka nastanka štetnog događaja opasnost sa spornog dijela ceste nije otklonio niti je promet na drugi način (postavljanjem prometnog znaka upozorenja) osigurao.

5.2.Vještačenjem po vještaku prometne struke Nevenu Kralju, čijem pisanom nalazu stranke nisu prigovorile u pogledu njegove stručnosti niti u pogledu primijenjene metodologije obračuna štete, u postupku je utvrđeno:

-da se prometna nezgoda dogodila 11.9.2022. u 21,45 sati na državnoj cesti D1, na 18. dionici, na kilometru 0+30 m, na rotoru Bilice (D1/D8) – Mravince u Solinu, dok je tužitelj upravljao motociklom Kawasaki ZRX 1200 S;

-da se na zapadnoj (lijevoj, promatrano u smjeru kretanja tužitelja) prometnoj traci kolnika kojom se kretao tužitelj nalazila tekućina nalik na masnu (naftnu) mrlju, širine oko 1 metar, u duljini većoj od 60 metara;

-da je, prelaskom kotača motocikla preko navedene mrlje, zbog bitnog smanjenja koeficijenta trenja došlo do destabilizacije motocikla, uslijed čega je motocikl izletio izvan sjevernog ruba kolnika i naletio na metalnu zaštitnu ogradu;

-da brzina kretanja motocikla u trenutku kočenja (oko 44,62 km/h) nije bila u uzročnoj vezi s nastankom nezgode, odnosno da bi, prema izričitom dopunskom mišljenju vještaka danom na ročištu, do destabilizacije motocikla došlo i pri brzini od svega 15 km/h nailaskom na predmetnu mrlju;

-da je na motociklu tužitelja nastala totalna šteta u iznosu od 3.354,00 EUR, kao razlika između utvrđene tržišne vrijednosti vozila prije štetnog događaja (5.160,00 EUR) i vrijednosti njegova ostatka (1.806,00 EUR, odnosno 35% tržišne vrijednosti). Na navedeni nalaz i mišljenje vještaka tuženik nije imao suštinskih primjedbi ni u pogledu utvrđenja o postojanju masne mrlje ni u pogledu visine štete, već je prigovorio isključivo zaključku o nepostojanju uzročne veze između brzine kretanja motocikla i nastanka nezgode, na koji je prigovor vještak na dopunskom saslušanju uvjerljivo i stručno odgovorio, obrazlažući da bi do destabilizacije motocikla došlo pri bilo kojoj, pa i bitno nižoj, brzini kretanja preko masne mrlje.

Također, prigovorio je da je kontradiktorno navedeno da se nezgoda dogodila izvan naseljenog mjesta i u naseljenom mjestu. U vezi ovoga, vještak je naveo u dopunskom saslušanju da je u vještačenju napisano ono što je u policijskom zapisniku evidentirano, a to je da se radi o nenaseljenom mjestu te je odluku o tome prepustio sudu budući da se radi o pravnom pitanju. Također, glede prometnog znaka koji označava kraj naseljenog mjesta, vještak je naveo da u skici zapisnika policije tog podatka nema, ali s obzirom da mu je poznata dionica na smjeru kretanja vozila tužitelja, vještak je naveo da nema znaka za završetak naseljenog mjesta. S obzirom na očitovanje prilikom usmenog saslušanja, ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka Kralja kao stručan, logičan, jasan i uvjerljiv dokaz, tim više što na posljednjem ročištu i sam tuženik nije više imao daljnjih primjedbi na vještačenje.

6.S obzirom na sadržaj izvedenih dokaza, presuđeno je kao u izreci zbog sljedećih razloga.

Glede odgovornost tuženika za nastalu štetu, za reći je kako je sporno isključivo pravno pitanje nalazi li se predmetni dio državne ceste D1 (rotor Bilice – Mravince) unutar ili izvan naseljenog mjesta, o čemu ovisi je li održavanje, odnosno čišćenje tog dijela ceste u nadležnosti tuženika ili jedinice lokalne samouprave (čl.82.st.1. i 2. u vezi s čl.26.st.1. i čl.27.st.2.ZC).

6.1.Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci br. Rev-5246/2019 zauzeo pravno shvaćanje prema kojem granice naselja određuju prometni znakovi za obilježavanje naseljenih mjesta, a ne objekti i njihova udaljenost od ceste.

Prema čl. 2. st. 1. toč. 24. ZSPC-a, naselje je prostor na kojem se redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne ili s obiju strana ceste, dajući mu izgled ulice, i čije su granice označene prometnim znakovima za obilježavanje naseljenih mjesta.

6.2.Primjenom navedenog kriterija na okolnosti ovog slučaja, ovaj sud utvrđuje da se predmetni dio ceste nalazi izvan naseljenog mjesta.

Prvo, iz nalaza i mišljenja vještaka Kralja proizlazi da je mjesto nezgode, sukladno podacima iz zapisnika o očevidu Postaje prometne policije Split od 16.10.2022. (list 60), evidentirano kao mjesto izvan naselja. Taj podatak proizlazi iz javne isprave uz koju se veže presumpcija istinitosti sadržaja. Tuženik je mogao dokazivati suprotno. Drugo, prilikom dopunskog usmenog saslušanja vještaka (koji ima prebivalište u [adresa] koje mjesto je u blizini sporne dionice ceste) je izričito potvrdio da mu je, s obzirom na to da mu je predmetna dionica poznata, poznato kako u smjeru kretanja tužitelja ne postoji prometni znak kojim se označava kraj naseljenog mjesta. Ta tvrdnja vještaka je lako provjerljiva pregledom svima javno dostupnog računalnog sustava Google street view iz kojeg proizlazi da na daljnjem dijelu sporne ceste (u smjeru kretanja tužitelja tj. prema Klisu) nema prometnog znaka s oznakom završetka naseljenog mjesta Splita premda svega 1 kilometar (prema javno dostupnim podacima s Geoportala) dalje od mjesta predmetne prometne nesreće završava k. o. [katastarska općina], a počinje k. o. [katastarska općina]. Isto tako, u susjednoj kolničkoj traci (koja vodi iz smjera Klisa prema Splitu) prije spornog rotora se uopće ne nalazi prometni znak početka naseljenog mjesta Split.

Stoga, budući da je na tuženiku, koji se poziva na za sebe povoljnu činjenicu postojanja naselja, ležao teret dokazivanja, a on nije ponudio dokaz o postojanju bilo kojeg znaka "naseljeno mjesto" ili "kraj naseljenog mjesta" na spornom dijelu ceste u smjeru kretanja tužitelja, proizlazi da granice naseljenog mjesta, u smislu prometnih propisa, ne obuhvaćaju sporni dio ceste.

6.3.Slijedom navedenog, ovaj sud zaključuje da se predmetni dio ceste nalazi izvan naseljenog mjesta, zbog čega je tuženik, sukladno čl. 26. ZC-a, nadležan za održavanje, uključivo čišćenje, tog dijela ceste, pa je prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika neosnovan.

6.4.Vezano za osnovu odgovornosti, ovaj sud prihvaća shvaćanje na koje se poziva i sam tuženik (VSRH, Rev-847/90), prema kojem upravitelj ceste za štetu nastalu propustom u održavanju ceste odgovara po načelu krivnje (čl. 1045. st. 1. ZOO), uz postojanje vremenskog razdoblja u kojem je odgovornost isključena – od nastanka opasnosti na cesti do trenutka u kojem je nadležna služba objektivno mogla intervenirati.

Međutim, tuženik u ovom postupku nije ponudio niti jedan dokaz o tome kad se pojavila predmetna mrlja na cesti, kad je bio obaviješten o istoj i da se opasnost sa spornog dijela ceste do trenutka nastanka štete objektivno nije mogla otkriti niti otkloniti u okviru redovite ophodnje. Slijedom navedenog, sud utvrđuje da je tuženik odgovoran za predmetnu štetu zbog toga što nije udovoljio svojoj zakonskoj obvezi redovitog održavanja spornog dijela ceste iz čl. 26. ZC, a nije dokazao ekskulpacijski prigovor vezan uz vremenski interval.

6.5.Nadalje, ovaj sud nije našao dokazanim doprinos tužitelja nastanku štete. Tuženik je takvu tvrdnju istaknuo tek uzgredno u odgovoru na tužbu, bez ijednog konkretnog navoda o povredi prometnih propisa i bez ijednog dokaznog prijedloga u tom pravcu, a nalaz vještaka je izričito i uvjerljivo isključio uzročnu vezu između brzine kretanja motocikla i nastanka nezgode.

6.6.S obzirom na to da visina štete od 3.354,00 EUR proizlazi iz neosporenog dijela nalaza i mišljenja vještaka Kralja, sud je tuženiku, na temelju čl. 1045. i čl. 1046. u vezi s čl. 1085. ZOO-a, naložio isplatu navedenog iznosa tužitelju na ime naknade imovinske štete.

Zatezne kamate na iznos dosuđen tužitelju su temeljem čl.29.ZOO-a dosuđene od presuđenja do isplate budući da je danom presuđenja totalna šteta (koju štetu, prema vlastitom iskazu, tužitelj nije popravio) dobila svoj novčani izraz, tj. nenovčana materijalna šteta je dobila značaj novčane obveze (tako i ŽS Rijeka: Gž-397/2020, ŽS Vukovar: Gž-489/2019). Za više traženo razdoblje od 22.11.2022. do 30.8.2026. je odbijen tužbeni zahtjev jer prije presuđenja tuženik nije u zakašnjenju.

7.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154.st.1.Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP) i na odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 138/23, dalje: OT).

7.1.Tužitelju je priznat sljedeći trošak: po 100 bodova za sastav odštetnog zahtjeva, tužbe i podnesaka od 20.10.2023. i 10.7.2025. te za ročišta od 10.10.2024., 17.12.2024., 27.2.2025., 19.2.2026. i 10.7.2026., što zbrojeno, pretvoreno u EUR i uvećano za PDV od 25% iznosi 2.250,00 EUR. Kad se doda 83,17 EUR pristojbe tužbe, traženih 85,00 EUR pristojbe presude te 600,00 EUR troškova vještačenja, dobije se iznos od 3.018,17 EUR.

Zatezne kamate su dosuđene temeljem čl.151.st.3.ZPP.

7.2.Tužitelju nije priznat, kao nepotreban (čl.155.st.1.ZPP) i kao skrivljen (čl.156.st.1.ZPP), sljedeći trošak: sastava podneska od 8.4.2024. (koji sadrži ponavljanje navoda iz prethodnog podneska), podneska od 15.10.2024. (jer je na prethodnom ročištu trebao navesti na koje okolnosti se predlažu svjedoci) i ročišta od 13.5.2025. (jer je tužitelj trebao biti saslušan na prethodnom ročištu na koje nije pristupio).

U Splitu, 31.kolovoza 2026.

S U D A C

Joso Puljić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

-pun.tužitelja

-pun.tuženika