Poslovni broj: P-623/2020-85
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zadru
Borelli 9, 23000 Zadar
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Maji Ivković, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Split, Kralja Tomislava 35/III, 21000 Split, OIB: 69693144506, zastupana po punomoćnici JŠĆ diplomiranoj pravnici kod tužitelja, protiv tuženika JŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Draganu Jurjeviću, odvjetniku u Zadru, uz sudjelovanje umješača na strani tužitelja Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupana po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu, Građansko-upravni odjel u Zadru, radi isplate i predaje u posjed, nakon održane glavne i javne rasprave 18. lipnja 2026. u nazočnosti punomoćnice tužitelja JŠĆ, zaposlenice kod tužitelja, tuženika i punomoćnika tuženika Dragana Jurjevića, odvjetnika u Zadru i zz umješača na strani tužitelja Andreja Margarina, zamjenika općinskog državnog odvjetnika, te objave 31. kolovoza 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Djelomično se usvaja tužbeni zahtjev tužitelja, te se sudi:
Nalaže se tuženiku JŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju iznos od 463,98 eura sa zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 2. srpnja 2019. do konačne isplate, sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
II. Odbija se tužbeni zahtjev iz točke I. preko dosuđenog do zatraženog iznosa od 31.110,33 eura kao neosnovan zajedno sa zateznom kamatom.
III. Nalaže se tuženiku JŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da sa nekretnine oznake k. č. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] poruši i ukloni sve objekte koje je bespravno sagradio i postavio i to: žičanu i željeznu ogradu, prizemni objekt od betonskih blokova pod pločom sa zasebnim prostorom natkriven betonskom pločom, hranilice za sijeno, plastične spremnike za vodu, cisterne, betonske blokove i dio ograde od željezne armature, spremnik, odložene daske, kontejnere, kamp kućicu, betonsku gusternu s dijelom ograde, dva vanjska zida objekta od betonskih blokova, auto, betonske blokove i željeznu armaturu, odbačenu armaturnu mrežu te razno otpadno željezo, drveni objekt, stari auto, cisterne za vodu, a koji objekti su naznačeni brojevima od 11 do 44 na skici sudskog očevida od 29. siječnja 2025. veza poslovni broj: P-623/2020, skica broj 1/2, k. o. [katastarska općina], mjerilo 1:500 prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Dražena Torbarine, GEO LESI j.d.o.o., a koja skica i nalaz i mišljenje su sastavni dio ove presude, i tako navedenu nekretninu dovede u prijašnje stanje te je slobodnu od stvari i osoba preda u posjed tužitelju i Republici Hrvatskoj, sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
r i j e š i o j e
I. Dopušta se preinaka tužbe kao u podnesku tužitelja od 10. listopada 2025.
II. Svaka stranka i umješač na strani tužitelja snosi svoje parnične troškove.
Obrazloženje
1. Tužitelj Hrvatske šume u tužbi podnesenoj 16. travnja 2020. navodi da je 2. srpnja 2019. lugar NŠ, djelatnik tužitelja, podnio je tužitelju, Šumariji Zadar, putem lugarskog izvješća broj: 5/19, prijavu za uzurpaciju šumskog zemljišta i šumsku štetu počinjenu od strane tuženika na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Radi se o šumi i šumskom zemljištu koja je u vlasništvu RH-a dok istom gospodare Hrvatske šume d.o.o. te je obuhvaćena Programom gospodarenja za GJ [adresa], odsjek 73b. Zemljišne knjige za navedenu česticu ne postoje, a uvidom u katastar utvrđeno je da je kao posjednik upisana Općina Starigrad. Ističe se da su, prema stavu zauzetom od strane Vrhovnog suda, šume i šumsko zemljište veće od 10 ari (0,1ha) postale vlasništvo Republike Hrvatske temeljem samog Zakona o šumama 16. listopada 1990. (Odluke br. Rev 450/2011, Rev-2053/2010) te jedinice lokalne samouprave i uprave nisu postale vlasnicima nekretnina na svom području. Na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na području Velikog Rujna, koja je u površini od 16407164 m2 obuhvaćena Programom gospodarenja za GJ Starigrad, odsjek 73b, navedeni zaposlenik tužitelja je utvrdio da je na navedenoj nekretnini tuženik postavio drvenu ogradu, limene i plastične cisterne za vodu u površini od oko 150 m2, te je sagradio drvenu staju u površini od oko 200 m2. Za podizanje drvene ograde tuženik je bespravno posjekao 50 komada stabala crnog bora, srednjeg promjera od 20 cm i srednje visine 12 m, te je time tužitelju prouzročio štetu od 3.303,00 kn. Na istoj nekretnini, a neposredno uz šumsku cestu - put za Veliko Rujno, tuženik je poslagao 15 rezervoara za vodu u dužini od 60 m i površini od 90 m2, te je sve ogradio žilet žicom dužine 60-70 m, što predstavlja opasnost za ljude, jednako kao i opasne agresivne pasmine za čuvanje stoke u vlasništvu tuženika a koje slobodno lutaju tim područjem. Tužitelj je tužbom potraživao iznos od 3.030,00 kn, sa zakonskim kamatama koje na navedeni iznos teku od 2. srpnja 2019., te je ujedno tražio da sud naloži tužitelju da sa nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] poruši i ukloni drvenu staju, drvenu ogradu, limene i plastične cisterne za vodu, rezervoare za vodu te žilet žicu, i tako navedenu nekretninu dovede u prijašnje stanje, te je slobodnu od stvari i osoba preda tužitelju u posjed.
2. Tuženik se u odgovoru na tužbu usprotivio tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, te je istaknuo prigovor nedostatka aktivne legitimacije ističući da tužitelj nije dostavio dokumentaciju kojom dokazuje da je vlasnik nekretnine na kojoj je počinjena šteta.
2.1. Tuženik je u tijeku postupka ostao kod prigovora nedostatka aktivne i istaknuo je prigovor promašene pasivne legitimacije. Navodi da Republika Hrvatska nije vlasnica č.z. 409/1 k. o. [katastarska općina], a niti Hrvatske šume gospodare sa predmetnim dijelom nekretnine, jer se radi o dijelu nekretnine 409/1, koja je na skici sudskog očevida od 29. siječnja 2025. prikazana žutom bojom vlasništvo obitelj JŠ i radi se o starini, koja zajedno sa nekretninama oznake k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], čini jednu gospodarsku cjelinu, koje je nekada bio vlasnik otac tuženika i njegovi prednici JŠ pok. J. Na skici se jasno vide i suhozidi te stari objekti koji takve navode i potvrđuju. Prema tome tuženik je svoje pravo vlasništva stekao dosjelošću osobno i putem svojih prednika, pa ovdje ističe i prigovor dosjelosti, budući se u posjedu kompletnog dijela koji je prikazan na skici očevida nalazi tuženik još od pretprošlog stoljeća. Tuženik je priložio snimak postojećeg stanja od 14. lipnja 2013. iz kojeg jasno proizlaze suhozidi prije nego što su započinjani bilo kakvi radovi, a koji suhozidi datiraju možda od vremena i više od 200 do 300. godina. Tuženik je svjestan da to svoje pravo mora utvrditi u sudskom postupku, međutim aktivna legitimacija tužitelja ne proizlazi niti iz činjenice što je općina [adresa], oduvijek upisana kao posjednik i vlasnik predmetne nekretnine, ne samo u novoj izmjeri nego i prije nove izmjere. Što se tiče pasivne legitimacije tuženik ističe da nije pasivno legitimiran u ovom postupku, već trgovačko društvo Alfa Koić j.d.o.o. nad kojim se provodio stečajni postupak pred Trgovačkim sudom u Zadru br. St-175/2024, u kojem postupku tužitelj nije prijavio svoje potraživanje, a trebao je. Da je trgovačko društvo Alfa Koić j.d.o.o. pasivno legitimirano u ovoj pravnoj stvari jasno proizlazi iz izvještaja stečajnog upravitelja Cerijan Slavka koji je sadržan u spisu, a u kojem je isti evidentirao i popisao kao stečajnu imovinu sve ono što se odnosi na ovaj predmet spora. Da tuženik nije pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari jasno proizlazi i iz prekršajnog postupka koji se vodio protiv tvrtke Alfa Koić j.d.o.o. pred Općinskim sudom u Zadru Pp-6788/2023, gdje je upravo Trgovačko društvo Alfa Koić j.d.o.o. zbog radova na č.z. 409/1 k. o. [katastarska općina] oglašeno krivim. Tuženik navodi da tužitelj do zaključenja prethodnog postupka tužitelj nije u činjeničnoj osnovi tužbe iznio nikakve činjenice na kojima bi se temeljila šteta u iznosu od 31.110,33 eura, već je u činjeničnoj osnovi tužbe samo naveo da traži štetu za bespravno posječene borove ( 50 kom). Tuženik također stavlja prigovor preinake tužbenog zahtjeva kao i prigovor zastare jer ako je šteta počinjena 2. srpnja 2019., a tužitelj je tužbeni zahtjev postavio 10. listopada 2025., što znači da je istekao rok zastare od 5 godina.
3. Tužitelj je podneskom od 14. studenog 2022. (l.s. 52-54) predložio sudu o postojanju ovog spora obavijestiti Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, kao i Općinu Starigrad, te ih pozvati da kao umješači na strani tužitelja sudjeluju u ovom postupku. Sud je dopisom od 15. studenog 2022. (l.s. 58) obavijestio Republiku Hrvatsku i Općinu Starigrad o otpočetoj parnici sukladno čl. 211. ZPP.
4. Umješač na strani tužitelja Republika Hrvatska je podneskom od 13. siječnja 2023. (l.s. 71-73). U zahtjevu za miješanjem navodi da traži miješanje na strani tužitelja, a da pravni interes postoji s obzirom da su šume i šumska zemljišta kojim gospodare Hrvatske šume vlasništvo Republike Hrvatske. Ističe da predmetne nekretnine nedvojbeno predstavljaju šumsko zemljište, a iste su nesporno bile društveno vlasništvo, te su se kako je to gore navedeno nalazile izvan granica građevinskog područja, te da Općina Starigrad ne polaže vlasnička prava na predmetnim nekretninama. Samim time neosnovan je i upis prava stvarne služnosti prolaska na predmetnim nekretninama.
4.1. Sud je raspravnim rješenjem od 2. veljače 2023. dozvolio Republici Hrvatskoj da sudjeluje kao umješač na strani tužitelja u ovoj pravnoj stvari (l.s. 69).
5. Tužitelj je konačno uredio tužbu podneskom od 10. listopada 2025. (l.s. 137- 138), sukladno nalazu vještaka, i to na način da potražuje iznos od 31.110,33 eura i predaju u posjed dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da ukloni sve objekte koje je bespravno sagradio i postavio na toj nekretnini.
5.1. U odnosu na protivljenje tuženika preinaci tužbe, sud je takvu preinaku dopustio sukladno odredbi čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 155/23 i 146/25- dalje: ZPP), s obzirom na to da je za izračun štete bilo potrebno provođenje agronomskog vještačenja, te je sud zaključio da tužitelj bez svoje krivnje nije mogao preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka, a da je odlučivanje o preinačenom tužbenom zahtjevu svrsishodno za konačno razrješenje odnosa među strankama, te je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
6. Ovaj sud je u dokazanom postupku izvršio uvid i pročitao: lugarski izvještaj broj 5/19 od 2. srpnja 2019. (l.s. 5-7), prijava uzurpacije i šumske štete i obračun štete, Klasa: ST/19-01/1612, Ur. broj: 15-14/06-19-02 od 26. srpnja 2019. (l.s. 2-4), izvadak iz Programa gospodarenja šumama za GJ [adresa] (l.s. 8-12), kartu uzurpiranog područja (l.s. 13-14), fotografije (l.s. 15-17), potvrdu o uključenosti kat. čest. u šumskogospodarski plan od 14. studenog 2022. (l.s. 55 i 61), kartu gospodarenja na Velebitu 1990. godine (l.s. 56 i 62), preklop predmetnog dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa šumskom vegetacijskom kartom (l.s. 57 i 63), zahtjev za mirno rješenje spora od 17. studenog 2022. (l.s. 68), izvansudsku nagodbu od 20. rujna 2023. (l.s. 78-80), prijedlog radi uknjižbe prava vlasništva od 3. listopada 2023. (l.s. 82-83), saslušani su u svojstvu svjedoka NŠ (l.s. 59-60), ĆŠ (l.s. 60), održan je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka 29. siječnja 2025. (l.s. 79-83), izvršen je uvid u nalaz vještaka geometra Geo Lesi j.d.o.o. od 10. veljače 2025. (l.s. 84-88) i nalaz vještaka agronoma Vedrana Ljubičića od 7. travnja 2025. (l.s. 94-121 i 148-175), geodetski snimak postojećeg stanja od 14. lipnja 2013. (178-179), prijepis posjedovnog lista od 15. veljače 2024. (l.s.180-186), prijedlog stečajnog plana od 21. ožujka 2025. (l.s. 187-211), presudu Općinskog suda u Zadru poslovni broj Pp- 6788/2023 od 24. siječnja 2025. (l.s. 212-215 i 277-281), pisano očitovanje vještaka agronoma Vedrana Ljubičića od 17. studenog 2025. (l.s. 227-228) i od 7. lipnja 2026. (l.s. 301), zk. izvadak (l.s. 232-233), dopunu nalaza vještaka geometra od 16. siječnja 2026. (l.s 240), fotografije (l.s. 244-248), predmete St-175/2024 (u privitku), Psp- 69/2000 (u privitku), presudu Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1853/2013 od 15. svibnja 2019. (l.s. 283-290), presudu Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž- 71/2020-2 od 9. srpnja 2020. (l.s. 291-295), kopiju snimke iz zraka iz 1959. godine (l.s. 299) i iz 1963. godine (l.s. 300), pročitan je predmet poslovni broj P-1853/2013 (u privitku), te je provedeno stranačko saslušanje tuženika JŠ (l.s. 273-274).
7. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.
8. Predmet spora je naknada šumske štete počinjene na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] i dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to uzurpacijom dijela kat. čest. [katastarska čestica] i sječom borova na dijelu kat. čest. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina].
8.1. Tužitelj također tužbom traži uklanjanje stvari i objekata, te predaju u posjed uzurpiranog šumskog zemljišta na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] slobodnog od osoba i stvari.
8.2. Među strankama je sporna aktivna i pasivna legitimacije, te visina štete.
9. Sud je radi identifikacije predmetne nekretnine održao očevid na licu mjesta 29. siječnja 2025. (l.s. 79-83) uz sudjelovanje vještaka geometra Dražena Torbarine, Geo Lesi j.d.o.o. i vještaka agronoma Vedrana Ljubičića. Zapažanjem suda na licu mjesta, analizom fotografija očevida (l.s. 86-88) i uvidom u nalaz vještaka geometra Geo Lesi j.d.o.o. od 10. veljače 2025. (l.s. 85) je utvrđeno da se jedan dio prijepora nalazi na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i unutar žičane ograde i ograde od željezne armature na skici vještaka označene crvenom crtkanom linijom, te točkama 10-A-B-C-D, zatim točkama J-K-L-M-N-O-P-R-S-T-U-V-Z-X-Y i točkama 3-4-5-6. Sukladno položaju žičane i željezne ograde je sporni dio prikazan žutom i zelenom bojom, oznake dio kat. čest. [katastarska čestica] u površini od 5076 m2. Brojevima od 11 do 25 je označen položaj stvari tuženika koje se nalaze na prijeporu, i to: 11- tuženikov prizemni objekt od betonskih blokova pod pločom površine 333 m2 označen zelenom bojom, 12- hranilica za sjeno, 13- plastični spremnici za vodu, 14- cisterna, 15- cisterna i betonski blokovi s ogradom od željezne armature, 16-plastični spremnici za vodu, 17- spremnik, 18-odložene daske, 19-kontejner, 20-kamp kućica, 21- cisterna, 22- kontejner, 23-odložene daske, 24-betonska gusterna s dijelom ograde i 25-dva vanjska zida objekta od betonskih blokova. Izvan opisanog spornog ograđenog dijela, a također na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] se nalaze objekti označeni brojevima od 26 do 42, i to: 26 i 27- cisterne, 28, 29, 32 i 33-plastični spremnici za vodu, 30-auto, 31-betonski blokovi i željezna armatura, 34-odbačena armaturna mreža te razno otpadno željezo, 35, 43 i 44-hranilica za sijeno, 36-kontejner, 37-drveni objekt, 38-stari auto, 39 i 40- cisterne za vodu, 41 i 42-plastični spremnici za vodu. Vještak je na skici prikazao dva stara objekta tuženika koji nisu predmet postupka i nalaze se na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
9.1. Vještak geometar je na skici broj 2 (l.s. 84) prikazao drugu poziciju prijepora, i to na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je tuženik posjekao 50 stabala crnog bora.
9.2. Sud je na traženje tuženika odredio dopunu nalaza vještaka geometra Geo Lesi j.d.o.o. na način da je naložio vještaku da na skici sudskog očevida izvrši uklop skice lica mjesta geometra i ovlaštenog sudskog vještaka Frane Vlatkovića od 14. lipnja 2013. (178-179), i to na način da naznači suhozid prikazan na skici iz 2013. godine.
9.3. Vještak geometar Geo Lesi j.d.o.o. je u dopuni nalaza od 16. siječnja 2026. (l.s 240) zelenom bojom označio položaj starih suhozida koji su prikazani i na skici geometra Frane Vlatkovića iz 2013. godine.
9.4. Zadatak vještaka agronoma Vedrana Ljubičića je izvršiti procjenu obračuna šumske štete, sukladno Šumsko-odštetnom cjeniku za bespravno korištenje šumskog zemljišta i tehničku sanaciju kako bi se površina dovela u prvobitno stanje, a za 50 posječenih stabala crnog bora obračunati štetu prema istom cjeniku. Vještak Ljubičić u nalazu i mišljenju od 7. travnja 2025. (l.s. 94-121 i 148-175), te pisanim očitovanjima od 17. studenog 2025. (l.s. 227-228) i od 7. lipnja 2026. (l.s. 301) navodi da je prema čl. 8. i 9. Šumskog odštetnog cjenika obavio procjenu ukupne šumske štete na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini zemljišta od 5.076 m2 u iznosu od 30.646,35 eura, a koja šteta se odnosi na bespravno korištenje šumskog zemljišta i tehničku sanaciju kako bi se površina dovela u prvobitno stanje. U odnosu na šumsku štetu za 50 posječenih stabala crnog bora na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na površini od 255 m2, vještak je istu procijenio u iznosu od 463,98 eura.
9.5. Vještak Vedran Ljubičić u nalazu i mišljenju nadalje navodi da je za obračun šumske štete na kat. čest. [katastarska čestica] potrebno uračunati prometnu vrijednost šumskog zemljišta, naknadu za izgubljene opće korisne funkcije šume i naknadu za podizanje sastojine na predmetnoj čestici. Šumska šteta podrazumijeva štete koje fizičke i pravne osobe nanesu šumi, šumskom zemljištu, šumskim proizvodima i šumskoj infrastrukturi. Iznos naknade šumske štete procijenio je temeljem Šumsko-odštetnog cjenika, a kod čega se obračun iznosa naknada šumske štete uzima se cijena bez PDV-a. Ukupan izračun štete se odnosi na obeštećenje za šume, šumske proizvode i šumsku infrastrukturu, obeštećenje za umanjenje općekorisnih funkcija šuma i obeštećenje za pogoršane uvjete uzgoja, zaštite, iskorištavanja i uređivanja šuma. Ako je štetom uništen dio šume na površini većoj od 10 ari (100 m2), osim štete za drvne proizvode u naknadu štete uračunavaju se i troškovi sanacije oštećenog dijela šume te troškovi njege i zaštite sanirane površine.
9.6. Tuženik je prigovorio i nalazu i mišljenju vještaka Vedrana Ljubičića navodeći da nije jasno kako tržišna vrijednost šumskog zemljišta može predstavljati štetu, jer se radi o vrijednosti koja je previsoka i za koju se dio predmetne nekretnine u površini od 5076 m2 može kupiti.
9.7. Vještak agronom Vedran Ljubičić u pisanom očitovanju od 17. studenog 2025. (l.s. 227-228), kojim odgovara na prigovor tuženika, navodi da je procjenu obavio prema Šumsko-odštetnom cjeniku, i to prema odredbama čl. 8. i 9. Tako je u čl. 8. propisano: (1) Ako je štetom uništen dio šume na površini većoj od 10 ari, osim štete za drvne proizvode u naknadu štete uračunavaju se i troškovi sanacije oštećenog dijela šume te troškovi njege i zaštite sanirane površine. (2) Svi troškovi iz stavka 1. ovoga članka obračunavaju se za razdoblje od 5 godina. (3) Utvrđene vrijednosti podizanja sastojina metodom troškova po hektaru prikazane su u Prilogu 1 ovoga Cjenika. (4) Ako je šteta u šumi počinjena požarom, osim troškova iz stavka 1. ovoga članka, u naknadu štete uračunavaju se i troškovi gašenja požara i čuvanja požarišta. Nadalje da je čl. 9. istog cjenika propisano: (1) Iznos naknade šumske štete koja je nanesena šumskom zemljištu korištenjem, razaranjem, kopanjem ili odvoženjem humusa, treseta, gline, pijeska, zemlje, šljunka, kamena…, ispuštanjem otrovnih tvari, uskladištenjem štetnih otpadaka, te drugim biotskim ili abiotskim čimbenicima ili na neki drugi način, utvrđuje se na temelju troškova otklanjanja štete nanesene šumskom zemljištu i njegove sanacije kojom će biti dovedeno u prvobitno stanje. Trošak sanacije šumskog zemljišta obračunava se prema cjeniku Trgovačkog društva. (2) Naknada za bespravno korištenje šumskog zemljišta određuje se prema podacima dobivenim od Ministarstva financija, poreznih ureda o prometnoj vrijednosti: - šumskog zemljišta u katastarskoj općini, - poljoprivrednog zemljišta u katastarskoj općini, ukoliko ne postoji prometna vrijednost za šumsko zemljište u nadležnom poreznom uredu, - građevinskog zemljišta u katastarskoj općini, ukoliko je šteta počinjena na zemljištu unutar građevinske zone. (3) Ukoliko nema prometa zemljišta naknada će se obračunati prema prometnoj vrijednosti zemljišta u najbližoj katastarskoj općini. Vještak Ljubičić zaključno navodi da je tužitelj tražio vraćanje u posjed šumskog zemljišta, pa da je naknada utemeljena radi bespravnog korištenja šumsko zemljišta, kao i troškovi za sanaciju oštećenog dijela šume, te obeštećenja za umanjenje općekorisnih funkcija šume. Stoga ostaje kod svog nalaza i mišljenja.
9.8. Uvidom u Lugarski izvještaj broj 5/19 od 2. srpnja 2019. (l.s. 5-7) lugara NŠ proizlazi da je JŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], u gospodarskoj jedinici [adresa], odsjek 733, na čestici 409/1 k. o. [katastarska općina] uzurpirao prostor oko svoje kuće na način da je površina ograđena drvenom ogradom i postavljena je cisterna za vodu dužine 30-50 m. Na tom prostoru je napravio štalu cca površine od 200 m3 i ograđen je tor ispred štale 100-150 m2. Borova stabla od kojih je napravio ogradu i tor ispred štale su posječena bespravno u k. o. [katastarska općina] u odsjek 743, a radi se o stablima srednjeg prsnog promjera 20 cm i srednje visine 12 m2 u količini od 50 komada. Na tu istu uzurpaciju je tuženik dovezao par žičanih i par plastičnih rezervoara i cisterni do 1000 litara obujma, što utvrđuje otprilike i iz daljine jer se radi pasa za čuvanje stoke ne može približiti, a ti psi da slobodno lutaju i jako su agresivni. Više puta je tuženika opominjao za bespravnu sječu i uzurpaciju, ali isti bi se samo smijao i negirao to. Štalu je napravio radi stoke kojima stočari po Velikom Rujnu i po Velikom i Malom Vagancu. Dalje u odsjeku 87a uz put za V. Rujno na zavoju iznad Tomića, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je ogradio žilet žicom u dužini cca 60-70 cm na više mjesta, a ta žilet žica se nalazi uz stari put za Veliko Rujno, na istoj površini postoje 15 presječenih rezervoara za vodu od 100 litara.
9.9. Iz prijave uzurpacije i šumske štete i obračun štete, Klasa: ST/19-01/1612, Ur. broj: 15-14/06-19-02 od 26. srpnja 2019. (l.s. 2-4) proizlazi da je dana 2. srpnja 2019. lugar NŠ podnio prijavu za uzurpaciju šumskog zemljišta i šumsku štetu Šumariji Zadar šumsku štetu putem Lugarskog izvješća broj 5/19 u kojem navodi da je štetu počinio JŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. Prva uzurpacije je počinjena na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na području Velikog Rujna, koja je u površini od 16407164 m2 obuhvaćena Programom gospodarenja za GJ Starigrad (2008-2017, za novi program se čeka odobrenje Ministarstva zaštite okoliša i Ministarstva poljoprivrede), odjek 73 b, URR izgorena šuma crnog bora. Zemljišne knjige za taj dio k. o. [katastarska općina] ne postoje. Uvidom u e- katastar je utvrđeno da je kao posjednik upisana Općina Starigrad. Uzurpacija je počinjena na način da je zemljište uz kuću u vlasništvu JŠ ograđeno drvenom ogradom, limenim i plastičnim cisternama za vodu u površini od oko 150 m2, te je izgradio drvenu staju u površini od oko 200 m2. Na uzurpiranoj površini se nalaze željezni i plastični rezervoari s vodom. Z podizanje drvene ograde je JŠ bespravno posjekao 50 komada stabala crnog bora u GJ [adresa], odsjek 74b, srednjeg promjera 20 cm i srednje visine 12 m. Visina pričinjene štete iznosi 3.030,00 kn, prema važećem cjeniku za 2019. godinu. Druga uzurpacija je počinjena na istoj kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], GJ [adresa] (2008-2017, za novi program se čeka odobrenje Ministarstva zaštite okoliša i Ministarstva poljoprivrede) odsjek 87a, URR pašnjak. Uzurpacija je počinjena na način da je neposredno uz šumsku cestu poslagano 15 rezervoara za vodu u dužini od 60 m i površini od 90 m2, te je sve ograđeno žilet-žicom, što predstavlja opasnost za ljude. JŠ je također vlasnik opasnih pasmina pasa za čuvanje stoke koji slobodno lutaju Velebitom, te predstavljaju opasnost za ljude. Šumarija Zadar je od ODO Zadar zatražila uknjižbu šumskog zemljišta u k. o. [katastarska općina] na RH 2008. godine.
9.10. Iz izvatka Programa gospodarenja šumama za GJ [adresa] (l.s. 8-12) od 2008. do 2017. godine proizlazi da prema tom programu je programom gospodarenja šumama obuhvaćen dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na području Velikog Rujna, odsjek 73b.
9.11. Uvidom u potvrdu o uključenosti kat. čest. u šumsko-gospodarski plan od 14. studenog 2022. (l.s. 55 i 61) utvrđeno je da Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem zadarskog užeg područja krša koji je izrađen za razdoblje 1982. do 1993. godine nije iskazana površina u k. o. [katastarska općina], ali je uz navedeni šumskogospodarski plan priložena šumska vegetacijska karta s kartiranim površinama obuhvaćenih šumsko gospodarskim planom, kartu gospodarenja na Velebitu 1990. godine (l.s. 56 i 62), te je preklopljena na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz preklopa predmetnog dijela sa šumsko vegetacijskom kartom (l.s. 57 i 63) je razvidno da je predmetni dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kartografski obuhvaćen šumsko- gospodarskim planom, odnosno Šumarija Zadar je gospodarila navedenim područjem.
9.12. Prema zahtjevu za mirno rješenje spora od 17. studenog 2022. (l.s. 68) vidljivo je da se tužitelj u tijeku ovog sudskog postupka obratio tuženiku radi mirnog rješenja spora te eventualnog sklapanja nagodbe.
9.13. Iz izvansudske nagodbe zaključene 20. rujna 2023. između Općine Starigrad i Republike Hrvatske (l.s. 78-80) je vidljivo da su stranke suglasne da je predmetna kat. čest. [katastarska čestica] u površini 22708018 m2 vlasništvo Republike Hrvatske, između ostalih tamo navedenih nekretnina, te Općina Starigrad dopušta Republici Hrvatskoj da na temelju nagodbe ishodi upisa prava vlasništva ove nekretnine uz brisanje tog prava s imena Općine Starigrad. Nadalje proizlazi da je Republika Hrvatska temeljem navedene nagodbe dana 3. listopada 2023. podnijela prijedlog za uknjižbu prava vlasništva u odnosu na predmetnu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo (l.s. 82-83).
9.14. Uvidom u zk. izvadak (l.s. 232-233) proizlazi da je kat. čest. [katastarska čestica], površine 22706744 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist Republike Hrvatske za cijelo.
9.15. Tuženik je dostavio fotografije (l.s. 244-248) na kojima je prikazan suhozid bez naznake datuma fotografije. Nadalje je tuženik dostavio kopije snimke iz zraka iz 1959. godine (l.s. 299) i iz 1963. godine (l.s. 300) na kojim snimkama su vidljivi suhozidi na širem području prijepora.
9.16. Uvidom u predmet St-175/2024 (preslika u privitku) i prijedlog stečajnog plana od 21. ožujka 2025. (l.s. 187-211) proizlazi da se kao vlasništvo stečajnog dužnika Alfa Koić j.d.o.o. za stočarstvo osnivača JŠ ne navode predmetne nekretnine 409/1 i 932 k. o. [katastarska općina], a ni kao nekretnine na kojima je navedena firma vršila poslovanje.
9.17. Iz presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj Pp-6788/2023 od 24. siječnja 2025. (l.s. 212-215 i 277-281) je vidljivo da je I- okrivljena pravna osoba Alfa Koić j.d.o.o. za stočarstvo sa sjedištem u [adresa], te II- okrivljenik je JŠ kao odgovorna osoba, te je presudom utvrđeno da su okrivljenici krivi što na lokaciji Veliko Rujno na području Parka prirode Velebit na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] trgovačko društvo Alfa Koić j.d.o.o. nije u cijelosti izvršilo izvršno rješenje vodopravnog inspektora od 11. kolovoza 2023., pa im je izrečena novčana kazna za počinjenje prekršajnog djela kažnjivog po čl. 127. st. 2. Zakona o državnom inspektoratu.
9.18. Uvidom u Psp-69/2000 (u privitku) proizlazi da je doneseno pravomoćno rješenje 28. veljače 2022. kojim je sud odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja Alfa Koić j.d.o.o. zastupanog po direktoru JŠ radi smetanja posjeda na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], protiv tuženika pod 1) Ante [adresa]) MŠ kojim je od suda zatraženo da sud utvrdi da su počinili smetanja na način da su na predmetnim nekretninama pregradili pristupni put nabacanom hrpom kamenja te onemogućili tužitelja prolazu do svojih nekretnina u predjelu Velebita i stoke te su primjenom sile zaustavili izvođenje građevinskih radova te razbacali građevinski materijal i oštetili miješalicu za beton, te su 7. siječnja 2021., na kući u kojem tužitelj skladišti hranu za krave nasilno otvorili vrata, te izbacili bale sijena.
9.19. Uvidom u presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1853/2013 od 15. svibnja 2019. (l.s. 283-290), presudu Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž- 71/2020-2 od 9. srpnja 2020. (l.s. 291-295), te cjelokupan predmet poslovni broj P- 1853/2013 (u privitku) proizlazi da je Općinski sud u Zadru pod poslovnim brojem P- 1853/2013 dana 15. svibnja 2019. donio pravomoćnu presudu kojom je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja JŠ za utvrđenjem da je u odnosu na Općinu Starigrad stekao pravo vlasništva na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 8.296 m2, a koja je na skici sudskog vještaka geometra Vicka Burčula od rujna 2017. označena likom 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-13-14-15-16-37-38-39-40-21- 22-23-24-25-26-27-28-1, dijela površine 568 m2 označena likom 1-2-3-4-5-121-75-76- 77-78-1, dijela površine 22745 m2 označena likom 8-9-10-11-12-13-14-15-16-17-18- 19-20-21-22-23-24-25-26-27-28-29-30-31-32-33-34-35-36-39-40-41-42-43-44-45-46- 47-48-49-50-51-52-53-54-55-57-58-59-60-61-62-63-64-65-66-67-68-69-70-71-72-73- 74-120-8, dijela površine 327 m2 označena likom 79-80-81-82-83-84-85-86-79, dijela površine 229 m2 označena likom 87-88-89-90-91-92-93-87, dijela površine 191 m2 označena likom 94-95-96-97-98-99-100-94, dijela površine 147 m2 označena likom 101-102-103-104-105-106-107-108-101 i dijela površine 201 m2 označena likom i točkama 109-110-111-112-113-114-115-116-117-109.
9.20. Usporedbom pozicije prijepora u pravomoćno okončanom predmetu P- 1853/2013 prema skici vještaka Vicka Burčula (l.s. 125-126 i 150- sve u P-1853/2013- spis u privitku) proizlazi da se pretežito poklapa s pozicijom prijepora u ovoj pravnoj stvari u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
9.21. Iz obrazloženja naprijed citirane pravomoćne presude je utvrđeno da u odnosu na č.z. 409/1 k. o. [katastarska općina] tužitelj nije dokazao da bi stekao pravo vlasništva s obzirom da u rješenju o nasljeđivanju iza oca tužitelja, odnosno JŠ pok. J, nije navedeno da bi tužiteljev otac bio suvlasnik navedene čestice u bilo kojem njenom dijelu niti su predloženi dokazi koji bi eventualno potvrdili navode tužbe da je i tu česticu kupio tužiteljev otac još 50-ih godina prošlog stoljeća te da bi kasnije došlo do eventualne diobe među suvlasnicima, odnosno sunasljednicima. Tužitelj da je bio predložio saslušanje svjedoka, ali je od tog dokaza naknadno odustao, te da prema pravilima o teretu dokaza nije dokazao činjenicu da je stekao pravo vlasništva č.z.
409/1 k. o. [katastarska općina] nasljeđivanjem i diobom.
9.22. Svjedok NŠ (l.s. 59-60), rođen 1978. [adresa], lugar je naveo da se sjeća navedenog događaja kada je kao lugar utvrdio da je tuženik na području Velikog Rujna na udaljenosti na oko 500 m od njegove kuće postavio drvenu ogradu, limene i plastične cisterne za vodu od oko 500 m i sagradio drvenu staju u površini od oko 200 m. U neposrednoj blizini je uočio posječenih 50 stabala crnog bora i odmah je uočio da je tuženik sagradio drvenu ogradu od tih borova koji je prethodno posjekao. Također je u naprednoj blizini uočio poslaganih 15 rezervoara za vodu dužine od oko 60 m i sve to ogradio žicom, a na način da je u tim rezervoarima skupljao kišnicu te mu je ista i služila kao ograda. Nakon što je uočio sve naprijed navedeno je kontaktirao tuženika u svezi učinjenog, a on se samo smijao. I dalje se na navedenom mjestu nalaze rezervoari i dio drvene ograde, a rezervoara ima i 3 puta više. Prije srpnja 2019. je možda 3 mjeseca ranije bio na tom predjelu i nije bilo ništa od navedenoga. Mještani su mu rekli da je tuženik u tom periodu kamionima dovozio sav taj materijal koji je postavio.
9.23. Svjedok ĆŠ, rođen 1970. godine, diplomirani inženjer šumarstva, je naveo (l.s. 60) da ga je negdje u srpnju 2019. godine lugar NŠ obavijestio da je tuženik uzurpirao površinu na području Velikog Rujna, a inače je zaposlenik Hrvatskih šuma. Nakon te obavijesti je osobno otišao na Veliko Rujno, te utvrdio da je tuženik u blizini svoje kuće sagradio drvenu ogradu te limenim i plastičnim cisternama za vodu ogradio zemljište, a vidio je i gdje je šuma bila posjećena, a od kojih stabala je JŠ je napravio drvenu ogradu. Osobno je vidio sve ono što je lugar naveo u lugarskom izvješću. N je razgovarao s TŠ, te nije bilo sporno da je to TŠ sve i napravio.
9.24. Tuženik JŠ, rođen 1963. godine, saslušan u svojstvu stranke je naveo (l.s. 273-274) da je utužena nekretnina u posjedu i vlasništvu njegove obitelji od tko zna kada, on ni ne zna od kada su oni tu došli. Zna da se u kući na prijeporu koja je stara kuća rodio njegov djed Ć, pa potom otac JŠ i on. Ovu utuženu nekretninu su njegovi preci koristili još od pradjeda, a i prije. Njegov djed Ć je umro 1976./1977. i tada je imao 80-tak godina, a on je koristio prijepor od svoje mladosti, a prije njega i njegov otac. Svi su oni kao i on danas živjeli od stočarstva, pa je i njegov otac jedno vrijeme kao i on imao firmu koja se bavila stočarstvom, odnosno otac je bio registrirani samostalni poljoprivrednik. Njegovi roditelji su na prijeporu držali stoku i koristili ga i za vrijeme Domovinskog rata, a on se 2008. godine nakon što je bio dragovoljac Domovinskog rata počeo baviti stočarstvom na prijeporu, kao i njegov otac ranije. Šire područje oko prijepora je ograđeno starim suhozidima koji su stari najmanje 200 godina, i njihova svrha je bila da tuđa stoka ne uđe u njihovo, a ni njihovo da ne izađe jer smo na dijelu prijepora sadili i povrtne kulture. Na krajnjem zapadnom dijelu je njihova stara kuća, koju su zvali Stanovi, on je prije 15-godina postavio solarne ploče za struju. Vezano za sječu stabala navodi da je imao dogovor s lugarom, pa da bi mu dozvolili da posiječe nešto malo stabala za ogrjev, a njegov radnik je malo pretjerao pa je posjekao malo više zapaljenih borova što je bilo prije više od 10 godina i taj njegov radnik je pokojni, zvao se UŠ. Ranije nije spominjao UŠ, bilo mu je nezgodno jer je to njegov nećak koji je umro mlad pa ga nije htio upetljavati u ovo. Njemu je NŠ u srpnju 2019. godine rekao da čini šumsku štetu, a da se on NŠ opravdao rekavši mu da se to desilo i što sada da radi. Napominje da je njegov radnik posjekao izgorene borove, a da je načelno bilo dogovoreno da se može posjeći ono što je spaljeno. Kada ga se pita kada je žicom ogradio prijepor, odgovara da je on od 2014. godine pa do danas malo po malo ograđivao prijepor. Nije imao nećaka UŠ prijavljenog na radu, radio je za njega na crno, zapravo mu je više pomagao nego što je radio na crno, a on je imao psihičkih problema, patio je od depresije/epilepsije, pa ga je spašavalo to da malo radi, on je njemu bio nećak, od sestre sin. Nema saznanja da je RH upisana vlasnikom jer za tu nekretninu ne postoje zemljišne knjige. Misli da je pokrenuo spor za ovu nekretninu 2014. kao pravna osoba. On posluje kao firma Alfa Koić od negdje 1993. godine. Vlasnik svih pokretnina na prijeporu je njegova firma Alfa Koić. Suhozid s istočne strane je od susjeda M jer je to nekada bilo njegovo, ali je on mijenjao zemlju sa susjedom M, ta zamjena je bila nedavno. Ima o tome potvrdu od zamjeni, ali nema ugovor.
10. Sud prihvaća u cijelosti nalaz vještaka mjernika Geo Lesi j.d.o.o. jer je jasno i precizno prikazao predmet spora, detaljno i prikazujući ga sa svim elementima u prostoru, a na njegovu skicu sudskog očevida nije bilo prigovora. U cijelosti se prihvaća i nalaz vještaka agronoma struke Vedrana Ljubičića koji je izrađen prema pravilima struke, te detaljan, obrazložen. Sud nalazi da je vještak poljoprivredne struke svojim očitovanjima u cijelosti odgovorio na prigovore tuženika, te da je nalaz izradio sukladno nalogu suda, te temeljem zakonskih i podzakonskih propisa koji reguliraju procjenu šumske štete.
10.1. Ocjenjujući iskaze svjedoka NŠ i GŠ ovaj sud utvrđuje da su iskazivali uvjerljivo i istinito, te da ne postoji niti jedna okolnost koja bi dovela u sumnju dovodila njegovu objektivnost, a da je njihov iskaz u suglasnosti s materijalnim dokazima, a osobito s lugarskim izvještajem od 2. srpnja 2019., te opažanjima suda i vještaka na licu mjesta.
10.2. Stoga sud vjeruje ovim svjedocima kada suglasno navode da su na licu mjesta vidjeli kako je tuženik upravo u srpnju 2019. uzurpirao predmetnu površinu na način da je postavio drvenu ogradu, limene i plastične cisterne za vodu od oko 500 m i sagradio drvenu staju, kao i da je prethodno posjekao 50 stabala crnog bora, a potom od tih borova sagradio naprijed navedenu drvenu ogradu, te da na upozorenje lugara NŠ nije poduzeo ništa da ukloni drvenu ogradu, kao ni predmete i materijal koji je postavio na predmetnu površinu, te da s tuženikom tada nije bilo sporno da je upravo on učinio ove radnje.
11. Sud nalazi da je iskaz tuženika JŠ pretežito neistinit, i to posebno u dijelu kada navodi da su predmetnu nekretninu oznake dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koristili njegovi preci još od pradjeda, jer je to u suprotnosti s tvrdnjama koje je JŠ kao tužitelj isticao u pravomoćno okončanom postupku poslovni broj P- 1853/2013, a u kojem postupku je tvrdio da je njegov otac kupio predmetne dijelove čest. zem. [katastarska čestica] k.o. Starigrad 1950-ih godina. Nadalje, sud ne vjeruje tuženiku kada navodi da je njegov rođak, pokojni UŠ, posjekao borove na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer tu činjenicu nije isticao u postupku sve do svog stranačkog saslušanja, a ta činjenica se ne navodi ni u lugarskom izvještaju, a također su i saslušani svjedoci NŠ i ŽŠ, kojima sud vjeruje, izričito naveli da u komunikaciji s tuženikom prije utuženja nije bilo sporno da je predmetne radnje učinio upravo on osobno.
12. Sud je temeljem svih provedenih dokaza utvrdio da su saslušani svjedoci NŠ i ĆŠ, zaposlenici tužitelja, odlaskom na prijepor utvrdili da je tuženik JŠ u srpnju 2019. na prijeporu oznake dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to neposredno uz šumsku cestu - put za Veliko Rujno, sagradio drvenu staju, postavio žičanu i željeznu ogradu, prizemni objekt od betonskih blokova pod pločom sa zasebnim prostorom natkriven betonskom pločom, hranilice za sijeno, plastične spremnike za vodu, cisterne, betonske blokove i dio ograde od željezne armature, spremnik, odložene daske, kontejnere, kamp kućicu, betonsku gusternu s dijelom ograde, dva vanjska zida objekta od betonskih blokova, auto, betonske blokove i željeznu armaturu, odbačenu armaturnu mrežu te razno otpadno željezo, drveni objekt, stari auto, cisterne za vodu, a koji objekti su naznačeni brojevima od 11 do 44 na skici sudskog očevida. Prethodno je tuženik za podizanje drvene ograde i staje bespravno posjekao 50 komada stabala crnog bora, srednjeg promjera od 20 cm i srednje visine 12 m, te je time tužitelju prouzročio štetu.
13. Dakle, iz provedenih dokaza je ponajprije nedvojbeno utvrđeno da je tuženik JŠ posjekao 50 stabala crnog bora na zemljištu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojim gospodari tužitelj. Kako posječeno drveće nije moguće vratiti u prvobitno stanje, tuženik je kao počinitelj dužan nadoknaditi štetu u novčanom iznosu, i to prema utvrđenju vještaka u iznosu od 463,98 eura, pa je sud djelomično usvojio tužbeni zahtjev, i to u odnosu na šumsku štetu sječom stabala.
14. Elementi odgovornosti za štetu su: subjekt odgovornosti za štetu, štetna radnja, šteta, uzročnost i protupravnost. Prema odredbi čl. 1045 st.1 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08), dalje ZOO, tko drugome prouzroči štetu dužan je nadoknaditi je. Prema čl. 1085. ZOO-a odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. Ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu.
15. Odredbom čl. 63. Zakona o šumama („Narodne novine“, broj: 68/18, 115/18, 98/19, 32/20 i 145/20), koji je na snazi od 4. kolovoza 2018. , propisuje u je propisano u st. 1. da je osoba koja nanese štetu šumi, šumskom zemljištu, šumskim proizvodima i šumskoj infrastrukturi dužna platiti naknadu šumske štete. Prema st. 2. proizlazi da naknada za šumsku štetu iz stavka 1. ovoga članka pripada šumoposjedniku koji gospodari šumom i šumskim zemljištem na kojima je nastala šteta. (3) Visinu, način izračuna i mjerila prema kojima se određuje naknada za šumsku štetu iz ovoga članka ministar propisuje pravilnikom.
15.1. Odredbom čl. 95. Zakona o šumama propisano je da do stupanja na snagu provedbenih propisa iz članka 96. ovoga Zakona, provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14) ostaju na snazi, i to: pod 20. Šumsko-odštetni cjenik ("Narodne novine" br. 37/15).“
15.2. Šumsko-odštetni cjenik propisuje u članku 9. da se naknada za bespravno korištenje šumskog zemljišta određuje prema podacima dobivenim od Ministarstva financija, poreznih ureda o prometnoj vrijednosti: - šumskog zemljišta u katastarskoj općini, - poljoprivrednog zemljišta u katastarskoj općini, ukoliko ne postoji prometna vrijednost za šumsko zemljište u nadležnom poreznom uredu.
16. Kako posječeno drveće nije moguće vratiti u prvobitno stanje, tuženik je kao počinitelj štete dužan štetu nadoknaditi u novčanom iznosu. Tužitelj ima pravo na naknadu šumske štete temeljem naprijed citirane odredbe čl. 63. st. 2. Zakona o šumama, te je neosnovan prigovor tuženika za nedostatkom aktivne legitimacije. Obračun šumske štete radi sječe 50 stabala crnog bora je vještak agronom izradio sukladno cjeniku za obračun šumske štete (Narodne novine" br. 37/15) i iznosi 463,98 eura, pa je sud usvojio tužbeni zahtjev u tom dijelu i presudio kao u točki I. izreke presude.
17. U odnosu na preostali iznos šumske štete koji se odnosi na čest. zem. [katastarska čestica] u iznosu od 30.646,35 eura je navesti da je osnovan prigovor zastare. Naime, tuženik je istaknuo prigovor zastare u odnosu na povišenje tužbenog zahtjeva. Uređenjem tužbe 10. listopada 2025. (l.s. 137-138) tužitelj po prvi put potražuje šumsku štetu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a za koju nekretninu je od podnošenja tužbe pa sve do uređenja tužbe 10. listopada 2025. isključivo tražio predaju u posjed i uklanjanje tuženikovih stvari, a šumska šteta nije ni spomenuta. Stoga se kod uređenja tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva 10. listopada 2025. radi o preinaci tužbe u odnosu na tada utuženi iznos od 30.646,35 eura, a ne radi se o uređenju tužbe. Navedeno povišenje tužbenog zahtjeva je u zastari obzirom da je od počinjenja štete prije 2. srpnja 2019. (datum lugarskog izvještaja- l.s. 5-7) do utuženja ove štete uređenjem tužbe 10. listopada 2025. (l.s. 137-138) protekao subjektivni rok od 3 godine i objektivni rok od 5 godina zastare propisan čl. 230. st. 1. i 2. ZOO. Slijedom navedenog je utvrđena uzročno-posljedična veza između postupanja tuženika i nastale štete u iznosu od 463,98 eura koja se odnosi na sječu stabala na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je u zastari potraživanje tužitelja preko dosuđenog iznosa do zatraženog iznosa od 31.110,33 eura, te je odlučeno kao u točkama I. i II.
18. Na kraju je valjalo raspraviti i tužbeni zahtjev tužitelja za uklanjanjem izgrađenih objekata i predmeta tuženika koji se nalaze na dijelovima čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te predaju u posjed tužitelju i Republici Hrvatskoj navedenog zemljišta slobodnog od osoba i stvari.
19. Tuženik ističe da je vlasništvo tog zemljišta stekao dosjelošću, te da su ti dijelovi njegova djedovina, da ih je u vlasničkom posjedu držao njegov otac, djed i pradjed. Takve tvrdnje tuženik nije uspio dokazati u okviru ovog ili kakvog drugog sudskog postupka. Upravo suprotno, iz pravomoćnih utvrđenja sudskog postupka provedenog pod poslovnim brojem P-1853/2013 proizlazi da tuženik JŠ, tamo kao tužitelj u odnosu na Općinu Starigrad, nije s uspjehom dokazao pravo vlasništva na predmetnom dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s tim da se i u tom postupku, kao i u ovom, pozivao na činjenicu postojanja suhozida na predmetnom području, ali prema opažanju ovog suda se radi o suhozidima koji ne ograđuju prijepor već šire područje i prema tuženikovom stranačkom iskazu su to suhozidi susjeda, a ne njegovi, a on sam navodi u stranačkom iskazu da je prijepor počeo malo po malo ograđivati žicom od 2014. godine. Također, niti iz jednog provedenog dokaza u ovom postupku ne proizlazi da je tužitelj stekao pravo vlasništva dosjelošću, a ni nasljeđivanjem iza svog oca, te da je tužiteljev otac stekao zakonit posjed ili suvlasništvo navedene čestice u bilo kojem njenom dijelu i po bilo kojoj osnovi. Neistinitost tužiteljevih tvrdnji o stjecanju dosjelošću dodatno podupire činjenica da se tužitelj u ranije okončanom postupku P- 1853/2013, koji je izgubio, pozivao na to da je njegov otac kupio ove nekretnine 1950- ih godina prošlog stoljeća, dok se u ovom postupku poziva na to da je ove nekretnine posjedovao još njegov pradjed.
19.1. Navesti je da je prednjim tvrdnjama da je stekao vlasništvo kao fizička osoba proturječi činjenica da tuženik istovremeno osporava pasivnu legitimaciju ističući da nije on u posjedu prijepora već firma Alfa Koić j.d.o.o. čiji je osnivač i vlasnik. Osim toga je tuženik vodio spor pod poslovnim brojem P-1853/2013 u kojem je tvrdio da je kao fizička osoba stekao vlasništvo i da drži u posjedu ovu nekretninu.
20. Tuženik je u tijeku postupka istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije, kojim tuženik ističe da je firma Alfa Koić j.d.o.o. u posjedu prijepora oznake 409/1 k. o. [katastarska općina], a ne on. U odnosu na protivljenje tužitelja isticanju ovog prigovora kao nove činjenice koja je istaknuta nakon zaključenja prethodnog postupka je navesti da se radi o materijalnopravnom prigovoru koji se može isticati nakon toga, kako to propisuje odredba čl. 288. a st. 6. ZPP-a. Sud nalazi da je prigovor promašene pasivne legitimacije neosnovan. Naime, iz provedenih dokaza ne proizlazi istinitost tuženikovih tvrdnji da je Alfa Koić j.d.o.o. u posjedu prijepora. Tako na temelju uvida u predmet St-175/2024 (preslika u privitku) ne proizlazi da se kao vlasništvo stečajnog dužnika Alfa Koić j.d.o.o. za stočarstvo navodi nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ni kao nekretnina na kojoj je navedena firma vršila poslovanje, te predmetna šumska šteta na toj nekretnini nije prijavljena u stečajnom postupku od strane RH. Nadalje, iz sadržaja predmeta Psp-69/2000 proizlazi da se radi o sporu radi smetanje posjeda puta na dijelu čest. zem. [katastarska čestica], a ne na smetanje posjeda na predmetnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica], a osim toga je taj spor tužitelj Alfa Koić j.d.o.o. izgubio protiv fizičkih osoba. Na koncu, činjenica da iz presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj Pp-6788/2023 od 24. siječnja 2025. proizlazi da je firma Alfa Koić j.d.o.o., zajedno sa odgovornom osobom JŠ, kažnjena za prekršaj jer nije izvršila rješenje vodopravnog inspektora na između ostalog i čest. zem. [katastarska čestica], ne dovodi u pitanje prednja utvrđenja suda da je upravo tuženik JŠ pasivno legitimiran kao posjednik prijepora.
21. Neosnovan je prigovor tuženika kojim ističe nedostatak aktivne legitimacije u odnosu na predaju u posjed. Naime, nedvojbeno je utvrđeno da prijepor predstavljaju šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske, kojim temeljem Zakona o šumama gospodari tužitelj, a što je vidljivo iz zk. izvatka, Programa gospodarenja šumama za GJ [adresa], Uvjerenja o pripadnosti šumskogospodarskom planu i Potvrde o uključenosti kat. čest. u šumsko-gospodarski plan. Tužitelj temeljem prava korištenja šumskog zemljišta ima i pravo na posjed takvog zemljišta temeljem odredbe čl. 17. st. 1. Zakona o šumama, a koja odredba propisuje da je javni šumoposjednik pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koja gospodari šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske, a to su Hrvatske šume d.o.o., stoga je tužitelj ima aktivnu legitimaciju za podnošenje ove tužbe.
22. Kako tuženik nije u postupku dokazao da je koristio državno šumsko zemljište, oznake dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], temeljem kakvog ugovora ili po drugoj valjanoj pravnoj osnovi, sud je naložio tuženiku porušiti i ukloniti bespravno sagrađene građevine i svoje predmete i istu nekretninu predati u posjed posjedniku i vlasniku slobodnu od osoba i stvari, sve kako je to navedeno u točki III. izreke ove presude.
23. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 4. ZPP, te je sud imajući u vidu trajanje postupka i djelomičan uspjeh stranaka, odlučio da svaka stranka i umješač snosi svoje parnične troškove, kao u točki II. izreke ovog rješenja.
U Zadru, 31. kolovoza 2026.
Sutkinja
Maja Ivković
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke, u roku od 15 dana od dana objave odluke, a o njoj odlučuje županijski sud.
DNA:
- Tužitelju osobno
- Tuženiku po punomoćniku
- Umješaču na strani tužitelja po zz
