Poslovni broj: R1-240/2025-25

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U ZAPREŠIĆU

Zaprešić, Trg žrtava fašizma 1

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, po sucu toga suda Maji Sarić kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice ĐŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po pun. Joži Hitrec, odvj. iz Zagreba, protiv protustranke HŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po pun. Dijani Kolman Vrane, odvj. iz Samobora, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 31. kolovoza 2026. godine

r i j e š i o  j e

I. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina upisanih zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], [adresa], dvorište površine 610 m[2] , kuća, [adresa] površine 166 m , ukupne površine 776 m , između predlagateljice ĐŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] kao suvlasnika u 8537/10000 dijela i protustranke HŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] kao suvlasnika u 1463/10000 dijela na način da predlagateljici ĐŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], pripadne predmetna nekretnina u vlasništvo u cijelosti.

II. Nalaže se predlagateljici ĐŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] da s osnove njegovog suvlasničkog udjela od 1463/10000 dijela, isplati protustranku HŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] u iznosu od 42.865,90 eur (slovima: četrdeset dvije tisuće osamsto šezdeset pet eura i devedeset centi) u roku od 60 (šezdeset) dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

III. Protustranci HŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] pripada zakonsko založno pravo na nekretnini pobliže opisanoj pod t. I. izreke ovog rješenja, radi osiguranja njegove novčane tražbine pobliže navedene pod t. II. izreke ovog rješenja, do potpune isplate navedene tražbine.

IV. Ovlašćuje se predlagateljica ĐŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] da nakon pravomoćnosti ovog rješenja, temeljem rješenja i potvrde da je protustranci HŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], isplatila novčanu naknadu iz točke II. izreke ovog rješenja u cijelosti, ishodi u zemljišnim knjigama upis prava vlasništva na nekretnini pobliže opisanoj pod točkom I. izreke ovog rješenja u njezinu korist u 1/1 dijela uz brisanje dosadašnjeg prava suvlasništva u korist protustranke HŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa].

Obrazloženje

Predlagateljica je podnijela prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice uvodno citirane nekretnine isplatom, budući stranke prethodno o tome nisu postigle odgovarajući sporazum i obzirom da njezin suvlasnički dio iznosi 8537/10000 dijela, a protustranke 1463/10000 dijela, slijedom čega da ne mora učiniti vjerojatnim postojanje osobito važnog razloga za razvrgnuće suvlasništva isplatom jer njezin suvlasnički udio da iznosi tek nešto manje od potrebnih 9/10 iz odredbe čl. 51. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pa predlaže da sud odredi da joj nekretnina pripadne u cijelosti uz obvezu isplate vrijednosti suvlasničkog udjela protustranci.

Protustranka se u cijelosti protivi predloženom razvrgnuću suvlasničke zajednice jer da je predlagateljica suvlasnica u manjem dijelu od 9/10 i da zato takav način razvrgnuća nije ovlaštena tražiti te da nije učinila vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog.

Naime, dalje tvrdi da navod predlagateljice da je kuću izgradio njezin otac, nije točna obzirom da je isti pomagao u izgradnji i jer da je upravo on taj koji je izgradio predmetnu nekretninu što da je uostalom i razvidno iz ovosudne presude P – 297/15, pa stoga činjenica da je otac predlagateljice sudjelovao u izgradnji nije osobito ozbiljan razlog u smislu odredbe čl. 51. ZOV a.

Također, da predlagateljica navodi kako nekretnina predstavlja dom za nju i njenu djecu, međutim da isto ne predstavlja osobito ozbiljan razlog za razvrgnuće suvlasništva isplatom iz razloga što protustranka nikada ničime nije ograničavao predlagateljicu, niti djecu u posjedovanju predmetne nekretnine, a pored navedenog su takvi navodi predlagateljice paušalni obzirom da ista prijeti kćeri stranaka kako će ju izbaciti iz kuće.

Nadalje, da je odredbom čl. 50. ZOV-a propisano da je sud prilikom provođenja postupka razvrgnuća u prvom redu vezan strogim zakonskim odredbama, a podredno sporazumom stranaka koji u konkretnom slučaj, međutim izostaje.

Isto tako, navod predlagateljice kako bi se prilikom procjene vrijednosti nekretnine trebalo u obzir uzeti i to da je nekretnina opterećena založnim pravom da nije osnovan, obzirom da je Ugovor o zalogu sklopljen između predlagateljice i njezina oca i to upravo iz razloga kako bi se otežalo protustraci raspolaganje predmetnom nekretninom, obzirom da je isti vodio sporove s predlagateljicom u pogledu utvrđenja bračne stečevine te je došao upisan kao suvlasnik temeljem ovosudne pravomoćne presude od dana 22.12.2020.g., poslovni broj P-297/2015, te pravomoćnog rješenja istog suda od dana 10.08.2022.g., poslovni broj P 297/2015.

Tijekom dokaznog postupka, sud je dana 18. veljače 2026. godine, proveo očevid na mjestu prijepora uz sudjelovanje vještaka građevinske struke dipl. ing. arh. UŽ koji je po provedenom očevidu, dana 24. ožujka 2026. godine, dostavio u spis nalaz i mišljenje te je proveo dokaz i saslušanjem stranaka.

Iz nalaza vještaka utvrđeno je da geometrijska dioba predmetne nekretnine nije moguća te da je napravljena procjena njezine tržišne vrijednosti koja iznosi 293.000,00 eur.

Na taj nalaz, predlagateljica je prigovorila u smislu da je vrijednost nekretnine, previsoko određena, međutim da radi brzine postupka i želje da se predmet što prije riješi, ne stavlja prigovore na nalaz i mišljenje.

Protustranka je navela da iz predmetnog nalaza i mišljenja nije razvidna površina cijele kuće, odnosno da ista nije precizirana po etažama te da iz istog proizlazi da ukupna površina cijele kuće iznosi 166 m2, što da je netočno, obzirom da je potkrovni prostor naknadno proširen, stoga da prigovara nalazu i mišljenju kao nepotpunom i predlaže pozvati vještaka na dopunu nalaza radi utvrđenja točne površine i sukladno tome procijeniti vrijednost nekretnine.

Nastavno tome, vještak se u svom podnesku od dana 05. srpnja 2026. godine, očitovao čime je predmetni prigovor otklonio te naveo da je u prilogu očitovanja tlocrt predmetne kuće i tablica iskaza površina s koeficijentima, a sve sukladno Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina te prilozima Pravilnika iz čega je vidljiv obračun površina koji je korišten pri izradi nalaza i mišljenja.

Dalje je naveo da za potrebe procjene vrijednosti građevina, površine prostora u građevinama se definiraju i proračunavaju prema postupcima sadržanim u hrvatskoj normi HRN ISO 9836:2011 te da za potrebe obračuna korisnih površina i obračuna odnosa vrijednosti površina pojedinih samostalnih uporabnih jedinica u zgradama, koristi se korisna površina proračunata prema t. 5.1.7. norme HRN ISO 9836:2011 i koeficijenti korisne vrijednosti površina, iskazani u prilogu 1. Pravilnika o metodama procjene nekretnina. Prilikom obračuna površina, da su dozvoljena odstupanja oko 2% samostalne uporabne jedinice. U prilogu očitovanja, vještak je dostavio tablicu korisne vrijednosti površina, tlocrt predmetne kuće i tablicu koeficijenata korisne vrijednosti površina prema prilogu Pravilnika.

Na takvo dopunsko očitovanje, protustranka se nije očitovala, a predlagatelj je naveo da se vještak očitovao na način da je prigovore otklonio kao neosnovane.

Imajući u vidu detaljno i logično dopunsko očitovanje vještaka, sud također zaključuje da je vještak uspješno otklonio prigovor protustranke kao neosnovan, slijedom čega je prihvaćen njegov nalaz i mišljenje od dana 24. ožujka 2026. godine kao i dopunsko očitovanje od dana 05. srpnja 2026. godine jer je obrazloženo i sačinjeno u skladu sa pravilima struke, i naravno tim više što je isto vještak pokrijepio pravnim izvorima slijedom kojih je dostavio takve podatke.

Odredbom čl. 51. st. 1. Zakona o vlasništvu (Narodne novine br. 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje u tekstu: ZV), propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu stvar pripadne u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima, isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima, dok je st. 3. propisano da suvlasnici čiji suvlasnički dijelovi, zajedno čine bar 9/10 dijela, ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog iz st. 1. tog čl. U ovom konkretnom slučaju, imajući u vidu suvlasnički omjer predlagateljice koji iznosi 8537/10000 dijela = 85,37 % te protustranke koji iznosi 1463/10000 dijela = 14,63 %, zaključuje se da njezin udio ukupno iznosi 85,37%, dakle nešto manje od 9/10 dijela jer bi 9/10 bilo = 90%.

Cijeneći sve okolnosti konkretnog slučaja, zaključuje se da na strani predlagateljice postoji osobito ozbiljan razlog za razvrgnuće isplatom, prvenstveno zato što je iz njenog iskaza sa ročišta održanog dana 09. lipnja 2026. godine, utvrđeno da predmetnu nekretninu koristi za stanovanje u kojoj ostvaruje svoje stambene potrebe, da u njoj živi sa mlađom kćeri koja je učenica srednje škole te sinom, koji nije dijete protustranke, da nema nikakvih drugih nekretnina u vlasništvu, dok da se protustranka sama odselila iz predmetne nekretnine kada su se stranke emotivno udaljile, odnosno brak razveden.

Prema tome u konkretnom slučaju razvrgnuće isplatom se ocjenjuje opravdanim i svrsishodnim obzirom na činjenicu da geometrijska dioba nije moguća, da protustranka neosporno tamo više ne živi od rastave braka kada je nekretninu samoinicijativno napustila i da ju od tada više ne koristi za stanovanje ili povremeni boravak, da u istoj nekretnini živi predlagateljica sa dvoje djece koje se redovito školuju, koja time tako ostvaruje svoje stambene potrebe, a koja nekretnina joj je jedina nekretnina u vlasništvu uz napomenu da njezin suvlasnički dio iako ne iznosi 9/10 dijela, iznosi 85,37 %, dakle blizu 9/10 dijela za razliku od protustranke čiji udio iznosi 14,63 % i za koji udio ga je predlagateljica voljna novčano isplatiti, što sve zajedno uzevši u obzir, prema ocjeni ovog suda, predstavlja osobito ozbiljan razlog za razvrgnuće isplatom.

Valja ukazati da isplatom protustranke od strane predlagateljice, istome ne bi bila povrijeđena njegova imovinska prava jer će za njih biti isplaćen, sukladno nesporno utvrđenoj tržišnoj cijeni iz nalaza vještaka, a prema njegovom suvlasničkom omjeru.

S druge strane, ovakvim razvrgnućem, predlagateljici i njezinoj djeci, omogućuje se nastavak stanovanja u njihovom jedinom domu, čime se u najvećoj mogućoj mjeri, štiti njihova stambena sigurnost, dok se istodobno protustranci, koja ionako tu nesporno više ne živi još od rastave braka stranaka, 2016. godine, osigurava puna vrijednost njegovog suvlasničkog prava.

Naime, u tom smislu sud je cijenio i pravo na poštovanje doma iz odredbe čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda (Narodne novine, MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17, dalje u tekstu: Konvencija), pri čemu se zaštita doma procjenjuje prema konkretnim okolnostima svakog pojedinog slučaja. Stoga, kako predmetna nekretnina predstavlja jedini dom predlagateljice uz njezin pretežiti suvlasnički dio, isto također upućuje na postojanje osobito ozbiljnog razloga za razvrgnuće isplatom.

U odnosu na prijedlog predlagateljice da kod određivanja iznosa za isplatu protustranci, treba uzeti u obzir da je nekretnina opterećena založnim pravom u iznosu od 50.000,00 eur u korist oca predlagateljice TŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] Đ, [adresa], nakon što se od procijenjene vrijednosti nekretnine u iznosu od 293.000,00 eur, oduzme iznos od 50.000,00 eur i pomnoži sa 14,63 % - koliko iznosi suvlasnički dio protustranke, dobije se iznos od 35.550,90 eur za isplatu protustranci, koji da bi tako umanjen trebalo istome isplatiti, valja ukazati da taj prijedlog nije osnovan.

Naime u odgovoru na taj prijedlog, protustranka je u podnesku od dana 28. svibnja 2026. godine, izričito navela da se tome protivi jer da je predmetni Ugovor o zalogu, sklopljen između predlagateljice i njezina oca, radi osiguranja pozajmice u iznosu od 50.000,00 eur koju da je otac predlagateljice dao predlagateljici, a što da nema nikakvog utjecaja na protustranku kao i visinu njegovog suvlasničkog dijela, obzirom da isti nije bio ugovaratelj zajma, a niti je raspolagao predmetnom pozajmicom, već da je istu iskoristila predlagateljica za vlastite potrebe.

Dakle, iz provedenih dokaza ne proizlazi da je protustranka osobni dužnik po predmetnoj tražbini osiguranoj založnim pravom, a niti je utvrđena druga pravna osnova, temeljem koje bi se vrijednost njezina suvlasničkog dijela, mogla umanjiti za navedeni iznos.

Činjenica da je cijela nekretnina opterećena založnim pravom u korist treće osobe, ne dovodi sama po sebi do zaključka da vrijednost suvlasničkog dijela protustranke, treba umanjiti za razmjerni dio osigurane tražbine. Protustranka nije osobni dužnik po predmetnoj tražbini, a niti je utvrđeno da postoji bilo kakva njezina obveza prema založnom vjerovniku koja bi predstavljala osnovu za umanjenje iznosa koji mu pripada u postupku razvrgnuća.

Stoga, taj zahtjev bar za sada, eventualno može biti predmetnom drugog odgovarajućeg parničnog postupka, a ne ovog izvanparničnog.

Suvlasnički udio protustranke je utvrđen iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i iznosi 1463/10000 dijela te nije sporan pa je prema tome, a imajući u vidu procijenjenu tržišnu vrijednost nekretnine u iznosu 293.000,00 eur, valjalo odrediti da predlagateljica isplati protustranku u iznosu od 42.865,90 eur što čini 14,63% suvlasničkog dijela protustranke u roku od 60 dana kao primjerenom roku unutar kojeg je moguće ostvariti takvu isplatu, imajući u vidu sve okolnosti slučaja kao i visinu iznosa koji se isplaćuje.

Slijedom navedenog, temeljem odredbe čl. 51. ZV-a, riješeno je kao u izreci rješenja.

U Zaprešiću, dana 31. kolovoza 2026. godine

Sudac:

Maja Sarić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Pun. predlagateljice, BŽ, odvj.

2. Pun. protustranke, Dijana Kolman Vrane, odvj.

3. U spis