Posl. br. Gž Ovr-221/2026-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ivi Smokvina Dadasović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja VF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po Borisu Hlatki, odvjetniku iz Vukovara, protiv mlt. HF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po majci i zz CF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja novčane tražbine, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Vukovaru pod posl. br. Ovr-293/2025 od 21. svibnja 2026., dana 28. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Vukovaru pod posl. br. Ovr-293/2025 od 21. svibnja 2026.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbačen je u cijelosti prijedlog za osiguranje predlagatelja osiguranja zaprimljen 16.04.2025., kao nedopušten.

2. Protiv citiranog rješenja žalbu podnosi predlagatelj osiguranja iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP-a), a koji propis se primjenjuje temeljem odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ( NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, dalje OZ ).

3. U žalbi predlagatelj osiguranja navodi da pobijano rješenje nije osnovano na zakonu jer da je dostavom uplatnica dokazao da uredno podmiruje obvezu uzdržavanja određenu sudskom presudom, kao i da su pojedini iznosi plaćeni u većem iznosu od stvarne obveze, te da postoji pretplata iznosa uzdržavanja u korist protivnice osiguranja čime da je dokazao vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine. Navodi i da prvostupanjski sud nije naveo na temelju kojih činjenica je zaključio da bi protivniku osiguranja nastala znatna šteta određivanjem privremene mjere, pa da je donošenjem pobijanog rješenja počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a budući da predmetna odluka ne sadrži jasne i dostane razloge o odlučnim činjenicama.

4. Protivnica osiguranja je u odgovoru na žalbu istakla da predlagatelj osiguranja samo jedan dio obveze za uzdržavanje plaća općim uplatnicama, a što da joj ne daje nikakvu sigurnost jer da to prethodno nije redovito činio.

5. Žalba nije osnovana.

6. Predmet ovog postupka je prijedlog za određivanje privremene mjere kojom bi se zabranilo Financijskoj agenciji da vrši ustege sa svih bankovnih računa predlagatelja osiguranja temeljem pravomoćne i ovršne isprave presude Općinskog suda u Vukovaru pod posl. br. P Ob-11/2022 od 31.05.2023.

7. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud utvrđuje da predlagatelj osiguranja u prijedlogu za osiguranje i prilozima nije ničim učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine po bilo kojoj osnovi, niti opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine. Nadalje utvrđuje da je predlagatelj osiguranja uz prijedlog priložio samo uplatnice kojima dokazuje uplatu svoje obveze prema protivniku osiguranja u neutvrđenom iznosu ( list 6-9 spisa ), a koji iznos je dužan plaćati sukladno presudi Općinskog suda u Vukovaru pod posl. br. POb-11/2022 od 31.05.2023. na ime zakonskog uzdržavanja i to u iznosu od 258,00 eura mjesečno počev od 02.03.2022., te da samo paušalno navodi kako je svoju obvezu prema protivniku osiguranja namirio i da bi daljnjim ustezanjem trpio štetu koju ne bi nikako mogao nadoknaditi. Također da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu pogotovo iz razloga što je protivnik osiguranja mlt. HF - kćerka predlagatelja osiguranja kojoj isplaćuje uzdržavanje, te bi predloženom mjerom za protivnika osiguranja nastala očita znatna šteta.

8. Slijedom navedenog, a primjenom odredbe čl. 344. i čl. 345. OZ-a odlučuje kao u izreci pobijanog rješenja.

9. Pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a ovaj sud nije utvrdio postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. ZPP-a. Isto tako nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju ukazuje žalitelj, jer odluka nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

10. Također pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za prihvaćenje predmetne privremene mjere.

11. Pri tom se ističe da je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem meritorno odlučio o predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjeri slijedom čega je istog trebalo odbiti, a ne odbaciti, međutim kako je odbacivanje povoljnije za predlagatelja osiguranja, to navedeno nije od utjecaja.

12. Privremene mjere su sredstva vremenski ograničenog osiguranja budućeg ostvarenja tražbine predlagatelja osiguranja koja se mogu odrediti prije pokretanja ili u tijeku sudskog ili upravnog postupka, te nakon okončanja tih postupaka sve dok ovrha ne bude provedena, pod uvjetom da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim svoju tražbinu i opasnost da će se inače ostvarenje tražbine spriječiti ili znatno otežati ili kojima se osigurava stvarno privremeno stanje u pogledu nekog spornog pravnog odnosa radi sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete.

13. Odredbom čl. 344. OZ-a propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njom raspolagati. Isto tako je propisano da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnosti ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

14. Dakle, iz citirane odredbe proizlazi da je za donošenje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine potrebno ispunjenje dviju pretpostavki i to vjerojatnost postojanja tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, osim ako bi protivnik osiguranja takvom mjerom pretrpio samo neznatnu štetu.

15. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da iz dostavljenih uplatnica ne proizlazi vjerojatnost postojanja tražbine predlagatelja osiguranja. Naime, predlagatelj osiguranja je nesporno obveznik plaćanja uzdržavanja protivnici osiguranja prema sudskoj odluci pod posl. br. POb-11/2022 u mjesečnom iznosu od 258,00 eura počev od 02.03.2022.

16. Iz Očevidnika osnova za plaćanje sa specifikacijom naplate ( list 10-12 spisa ) proizlazi da protivnici osiguranja prisilnim putem po predmetnoj ovršnoj ispravi – sudska odluka pod posl. br. POb-11/22 za razdoblje od ožujka 2022. do studenog 2023. nije isplaćen cjelokupni dug, već da je za naplatu preostao iznos od 2.140,29 eura. Nadalje iz priloženih uplatnica na listu 6-9 spisa proizlazi da su predmetne uplate izvršene tijekom 2024. i to u manjem iznosu od naprijed navedene utvrđene obveze uzdržavanja ( u iznosima od oko 138,00 eura ), izuzev 2 uplatnice koje se odnose na višu svotu od utvrđene obveze uzdržavanja ( 927,31 eura i 485,77 eura )

17. Kako je dakle predlagatelj osiguranja obveznik plaćanja uzdržavanja u mjesečnom iznosu od 258,00 eura od 02.03.2022., odnosno kako njegova obveza i dalje traje, te kako mu za razdoblje od ožujka 2022. do studenog 2023. prisilnim putem nije naplaćeni cjelokupni dug, to se suprotno žalbenim navodima ne može zaključiti da isti uredno podmiruje obvezu uzdržavanja. Također kako se dostavljene uplatnice odnose na 2024., a predlagatelj osiguranja je obveznik uzdržavanja u povišenom iznosu od 258,00 eura od 02.03.2022., to se iz dostavljenih uplatnica, suprotno žalbenim navodima, ne može zaključiti niti da je obveza uzdržavanja plaćena u iznosu većem od stvarne obveze.

18. Naime, vjerojatnost, općenito, podrazumijeva (i iznimno dopušta) da je za donošenje nekih sudskih odluka dostatan niži stupanj uvjerenosti suda u postojanje činjenica na kojima se temelje takve odluke, pri čemu se u pravnoj doktrini zastupa stav da je vjerojatnost takvo uvjerenje koje ima više argumenata u prilog postojanju neke činjenice od onih koji govore protiv njezina postojanja, pri čemu se tražena pretpostavka vjerojatnosti prosuđuje prema slobodnoj ocjeni suda, imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja.

19. U konkretnom slučaju iz naprijed iznijetih razloga, za sada predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje novčane tražbine kao jedne od propisanih pretpostavki za određivanje privremene mjere.

20. Pored toga, u konkretnom slučaju se radi o obveza uzdržavanja djeteta, odnosno plaćanju novčanih sredstava potrebnih za podmirenje djetetovih životnih potreba, pa nije ispunjena niti pretpostavka da bi protivnica osiguranja pretrpjela samo neznatnu štetu, već naprotiv izostanak mjesečnog novčanog doprinosa za njeno uzdržavanje može predstavljati opasnost za nastanak znatne štete.

21. Obzirom na navedeno, a primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci, 28. kolovoza 2026.

Sutkinja:

Iva Smokvina Dadasović