Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Stalna služba u Županji

32270 Županja

Veliki kraj 48

Poslovni broj: R1-183/2025-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Vinkovcima, OIB: 77561654785, Stalna služba u Županji po sucu Heleni Zetić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja HĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Maksu Skendžiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv protustranke EĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i TĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Hrvoju Miličeviću, odvjetniku u Županji, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, 28. kolovoza 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Dijeli se suvlasnička zajednica nekretnina HĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te EĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i TĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i to nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koje se sastoje od k. č. br. [katastarska čestica] JĐ, voćnjak površine 638 m2; dvorište površine 192 m2; pomoćna zgrada površine 40 m2; pomoćna zgrada površine 29 m2; kuća, [adresa] površine 92 m2; pomoćna zgrada površine 17 m2, odnosno ukupne površine 1008 m2, na kojima su stranke suvlasnici i to:

- HĐ u 1/3 dijela,

- KĐ (H) u 1/3 dijela, i

- TĐ (Perin) u 1/3 dijela, tako da se dioba ima izvršiti prodajom nekretnina na javnoj dražbi.

II. Nalaže se protustranci EĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da predlagatelju HĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troška ovog izvanparničnog postupka naknadi iznos od 566,11 EUR (slovima: petstotinašezdesetšesteuraijedanaestcenti), te se nalaže protustranci TĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da predlagatelju HĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troška ovog izvanparničnog postupka naknadi iznos od 566,11 EUR (slovima: petstotinašezdesetšesteuraijedanaestcenti), u roku od 15 dana, dok se predlagatelj odbija s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu izvanparničnog troška preko dosuđenih iznosa u točki II. izreke ovoga rješenja, a do ukupno zatraženog iznosa od 1.966,17 EUR.

Obrazloženje

1. Predlagatelj u prijedlogu navodi da su izvanparnične stranke suvlasnici na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koje se sastoje od k. č. br. [katastarska čestica] JĐ, voćnjak površine 638 m2; dvorište površine 192 m2; pomoćna zgrada površine 40 m2; pomoćna zgrada površine 29 m2; kuća, [adresa] površine 92 m2; pomoćna zgrada površine 17 m2, odnosno ukupne površine 1008 m2, (ranije zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica] JĐ ukupne površine 1008 m2, dvorište 192 m2, voćnjak 638 m2, kuća k.b. 24 92 m2, pomoćna zgrada 40 m2, pomoćna zgrada 29 m2, pomoćna zgrada 17 m2 ) sa suvlasničkim omjerima pobliže označenim u izreci ovoga rješenja, te da predlagatelj ne živi u navedenoj nekretnini, niti na koji način izvršava svoja stvarno -pravna ovlaštenja, već sva prava koja inače ima vlasnik ostvaruju protustranke. Također navodi da suživot između predlagatelja i protustranka nije moguć, da nema interes za održavanje suvlasničke zajednice na navedenoj nekretnini, te stoga predlaže da sud po provedenom građevinskom vještačenju donese rješenje kojim će razvrgnuti ovu suvlasničku zajednicu i to civilnom diobom, odnosno prodajom nekretnina na javnoj dražbi, te isplatom postignute kupoprodajne cijene suvlasnicima razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima, a podredno ukoliko su protustranke suglasne predlagatelj predlaže sudsko razvrgnuće isplatom, na način da protustrankama pripadne opisana nekretnina u cijelosti, a da sud odredi novčanu vrijednost idealnog dijela koji pripada predlagatelju i koju će joj protustranke isplatiti u roku koji im ostavi sud za isplatu.

2. Protustranke navode kako je nesporno da su predlagatelj i protustranke suvlasnici na predmetnim nekretninama i to svako u 1/3 dijela, da protustranka TĐ živi u predmetnom nekretnini, no nije točno da suživot između stranaka nije moguć, jer predlagatelj nikada nije niti pokušao, niti želio živjeti u nekretnini koja je predmet ovoga spora. Također navodi da se protustranke načelno ne protive razvrgnuću suvlasništva, ali predlažu da sud zastane s postupkom i da stranke pokušaju spor riješiti mirnim putem radi izbjegavanja troškova vještačenja i troškova postupka, te izbjegavanja civilne diobe, jer bi se u tom slučaju na dražbi nalazila nekretnina koja je jedini dom protustranke TĐ.

3. Rješenjem ovoga suda poslovni broj R1-78/2024-17 od 5. svibnja 2025. odlučeno je da se dijeli suvlasnička zajednica nekretnina pobliže označenih u točki I. izreke ovoga rješenja tako da se dioba ima izvršiti prodajom nekretnina na javnoj dražbi.

4. Protiv navedenog rješenja protustranka TĐ uložio je pravodobnu žalbu u povodu koje je Županijski sud u Varaždinu rješenjem poslovni broj Gž-906/2025-2 od 1. rujna 2025. ukinuo prvostupanjsko rješenje i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovni postupak uz uputu da prvostupanjski sud u ponovljenom postupku treba ispitati prigovor prava na dom koji je istakla protrustranka TĐ na način da će nastojati da se iznesu sve odlučne činjenice i predlože dokazna sredstva u pogledu tog prigovora, te provede test razmjernosti.

5. U nastavku postupka predlagatelj je u skladu sa izvatkom iz BZP (Baze zemljišnih podataka) uredio prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice u smislu da je isti uskladio sa izvatkom iz BZP, te je obrazložio pitanje je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li provedba razvrgnuća civilnom diobom nekretnina nužna u demokratskom društvu.

6. U ponovljenom postupku izvedeni su dokazi uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (list 5-6 spisa), uvidom i čitanjem nalaza i mišljenja građevinskog vještaka VĐ od 29. studenog 2024. (list 21-60 spisa), uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz građevinskog vještaka VĐ sa raspravnog ročišta od 27. ožujka 2025. (list 65-68 spisa), izvadak iz BZP (list 102-104 spisa), na ročištu na licu mjesta održanom 21. kolovoza 2026. na adresi [adresa] saslušana je protustranka TĐ, te u službenu bilješku suca od 24. kolovoza 2026., a sud nije izvodio dokaz novim građevinskim vještačenjem kako su to predložile protustranke, dok drugih dokaza nije bilo.

7. Iz izvatka iz BZP za diobne nekretnine vidljivo je da su na istim izvanparnične stranke suvlasnici u omjerima kako je to pobliže navedeno u izreci ovog rješenja.

8. Također iz izvatka iz BZP za diobne nekretnine vidljivo je da na istima na temelju Rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-438/90 postoji uknjiženo pravo doživotnog uživanja u korist protustranke MĐ i protustranke EĐ.

9. Kako u tijeku postupka među strankama nije postignut sporazum o načinu razvrgnuća isplatom, izveden je dokaz građevinskim vještačenjem, po vještaku mr. sc. VĐ, dipl. ing. građ. iz Vinkovaca, a na okolnost utvrđenja mogućnosti fizičke diobe, kao i utvrđenja vrijednosti diobnih nekretnina.

10. Građevinski vještak mr. sc. VĐ, utvrdio je da ukupna tržišna vrijednost predmetnih nekretnina pobliže opisanih u točki I. izreke ovoga rješanja iznosi 78.893,82 EUR, odnosno da 1/3 dijela svakog suvlasnika iznosi 26.297,94 EUR. Također je naveo kako je eventualno etažiranje prema zatečenom stanju moguće, ali ne sukladno suvlasničkim udjelima. Pomoćna zgrada i tavan od 40 m2 i od 17 m2 (dvije pušnice i spremišta) bi se u tom slučaju približno podijelili u suvlasničkim omjerima, kao sporedne površine stanu 1-3.

11. Očitujući se na nalaz i mišljenje vještaka, predlagatelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

12. Punomoćnik protustranaka je na ročištu održanom 27. ožujka 2025. naveo je da ima primjedbi na nalaz i mišljenje građevinskog vještaka VĐ, jer smatraju da je vještačenjem previsoko procijenio predmetnu nekretninu s obzirom na lokaciju i stanje predmetne nekretnine. Vještak je u svome nalazu neto korisnu površinu tavana kod uzimanja u obzir vrijednosti cijenio kao i vrijednost prizemlja i prvog kata, a iz fotografija je razvidno da tavan nije podoban za stanovanje i da je neuređen. Također smatra da je vještak prilikom ovog vještačenja koristio poredbenu metodu došao bi do puno manje vrijednosti nekretnine, jer u mjestu gdje se nekretnina nalazi ima puno kuća u kojima nitko ne živi i tržišna cijena kuća je puno manja od procijenjene. Da je u predmetnom slučaju također bitno za naglasiti da protustranke KĐ i TĐ osim što su istu gradili s ocem, u istoj TĐ živi i dan danas, a KĐ se odselio 2015., za razliku od predlagatelja koja u istoj kući nikada nije živjela, kao niti njezina prednica UĐ. S obzirom na navedeno, protustranke nude isplatiti predlagatelja sa iznosom od 12.000,00 eura, na ime predlagateljevog suvlasničkog dijela.

13. Na istom raspravnom ročištu punomoćnik predlagatelja se nije suglasio sa prijedlogom za isplatu.

14. Na ročištu od 27. ožujka 2025., saslušan je građevinski vještak VĐ, a na okolnost primjedbi protustranaka i na okolnost utvrđenja mogućnosti eventualne fizičke diobe predmetnih nekretnina, budući da je vještak u svom nalazu isključio mogućnost etažiranja, a o fizičkoj diobi se nije očitovao. Očitujući se na primjedbu protustranaka da je vještak previsoko procijenio predmetnu nekretninu s obzirom na lokaciju i stanje iste, vještak je odgovorio da je procjembeni elaborat napravljen za predmetnu nekretninu čiji je položaj poznat i točno utvrđen. Znači sačinio je isti za mjesto [adresa], za k. č. br. [katastarska čestica] i s obzirom na stanje nekretnine. Lokacija predstavlja prosječnu lokaciju u naselju Gunja, imajući u vidu da se ona nalazi u takvom stanju i u dijelu gdje su većinom izgrađene nove kuće u toj ulici, znači radi se o nekretninama novijeg datuma i obnovljenim nakon poplave u mjestu [adresa] koja je bila tijekom 2014., da je stanje predmetne nekretnine dobro, da je ona sastavljena od 3 stambene odvojene cjeline, od kojih je svaka za sebe uredna, da nema vidljivih oštećenja koje bi utjecale na funkcionalnost i vrijednost nekretnine. Vezano za primjedbe protustranaka da je vještak u svom nalazu neto korisnu površinu tavana kod uzimanja u obzir vrijednosti cijenio kao i vrijednost prizemlja i prvog kata, dok je iz fotografija vidljivo da tavan nije podoban za stanovanje i da je neuređen, vještak je naveo da je korisna površina - izračun napravljen sukladno Pravilniku o vrijednosti nekretnina gdje su površine tavana množene sa koeficijentima 0,15, 0,35 i 0,50, dakle u odnosu na površine kata i prizemlja gdje je koeficijent površine 1, dakle ne radi se o istim vrijednostima. Vezano za primjedbu protustranaka da je vještak prilikom ovog vještačenja koristio poredbenu metodu došao bi do puno manje vrijednosti nekretnina, jer je notorno da u mjestu gdje se nekretnina nalazi ima puno kuća u kojima nitko ne živi i tržišna vrijednost kuća je puno manja od procijenjene, vještak je odgovorio da odabrana metoda ne može utjecati na tržišnu vrijednost, dakle da je koristio poredbenu metodu tržišna vrijednost bi bila ista ili približno ista. Može napomenuti da u odnosu na godinu, dvije ili tri dana cijena nekretnina se drastično promijenila na više i da se svaka nekretnina prilikom procjene procjenjuje individualno. Vještak je dalje odgovorio da je nesporno da se etažiranje ne može provesti sukladno suvlasničkim omjerima svakog od suvlasnika, a također se ne može provesti, niti nekakav drugi oblik fizičke diobe. Na upit protustranaka koje godine su bile adaptacije nekretnina i u čemu su se ona očitovala, naveo je da je nakon poplave došlo do adaptacija predmetne nekretnine, no kako to nije bilo predmet njegovog vještačenja, on se o tome ne smatra potrebnim posebno očitovati. Da li se radi isključivo o adaptacijama koje su se provodile kroz postupak sanacija i obnove kuća u [adresa] uslijed poplave ili nekoj drugoj vrsti adaptacija, on se o tome ne može očitovati, jer mu to nije bio zadatak vještačenja. Na dalji upit odgovorio je da nema podatak o tome koliko je nekretnina prodano u [adresa] tijekom 2024., a također ne zna i da li postoji podatak koliko se prodaje u [adresa] tijekom 2024. Na dalji upit da vještak razgraniči koeficijente na koje se poziva na ročištu, vještak je naveo da je to iskazano u pisanom nalazu i mišljenju na str. 16 do 18, znači primijenjeni koeficijenti razlikuju se obzirom na namjenu prostorije i visinu prostorije. Radi svega naprijed navedenog, u cijelosti je ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja iz studenog 2024.

15. Sud je mišljenje vještaka u cijelosti prihvatio kao vjerodostojno, objektivno i u skladu s pravilima struke, a imajući u vidu da ga je vještak usmeno dodatno obrazložio, čime je detaljno i stručno odgovorio na sva pitanja i primjedbe protustranka, te ga stoga pitanja i primjedbe protustranaka nisu ničim dovele u sumnju, niti dvojbu . Imajući u vidu navedeno, odnosno da je sud u cijelosti prihvatio ovakav nalaz i mišljenje građevinskog vještaka, stoga je odbio dokazni prijedlog protustranaka radi provođen ja novog građevinskog vještačenja.

16. Kako je iz nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno da fizička dioba ovih nekretnina nije moguća, te stranke nisu postigle sporazum o razvrgnuću ove suvlasničke zajednice, odlučeno je da se suvlasnička zajednica predmetnih nekretnina razvrgne na način da se iste prodaju na javnoj dražbi, temeljem članka 50. stavka 4. ZVDSP, pa je riješeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

17. Člankom 50. stavkom. 1. ZVDSP propisano je da kada razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten.

18. Člankom 50. stavkom 2. ZVDSP propisano je, da ako, sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu st. 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.

19. Člankom 50. stavkom 4. ZVDSP propisano je da, ako dioba iz st. 2. toga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

20. Kako je tijekom postupka, utvrđeno da fizička dioba ovih nekretnina nije moguća, a među strankama nije postignut sporazum o načinu razvrgnuća, sud je temeljem članka 50. stavka 4. ZVDSP, riješio kao u točki I. izreke ovoga rješenja.

10. Člankom 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje u tekstu: Konvencija) definirano je pravo na dom na način da je propisano da svatko ima pravo na poštivanje svoga doma (stavak 1.), te da se javna vlast neće miješati u ostvarivanje toga prava, osim u skladu sa Zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprečavanja nereda ili zloćina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i slobode drugih.

21. Nesporno je da nekretnine koje su predmet ovog postupka protustranka TĐ koristi za život.

22. U smislu Konvencijskog prava na poštivanje doma svakoj osobi kojoj prijeti rizik od miješanja u njezino pravo na dom treba biti omogućeno da nadležni sud ocijeni razmjernost i razumnost predložene mjere s obzirom na relevantna načela sadržana u članku 8. Konvencije. Pri ocjeni razmjernosti i razumnosti predložene mjere potrebno je ispitati: je li miješanje javne vlasti u pravo na dom bilo utemeljeno na Zakonu, je li imalo legitiman cilj, te je li s obzirom na osobite okolnosti konkretnog slučaja bilo nužno u demokratskom društvu. Nužnost u demokratskom društvu pretpostavlja zadovoljenje neodgodive društvene potrebe i razmjernost predložene mjere u odnosu na legitiman cilj koji se želi postići.

23. U okviru ocjene prigovora prava na dom potrebno je utvrditi može li se sporna nekretnina koju koristi jedan od suvlasnika, u konkretnom slučaju protustranka TĐ smatrati domom.

24. Iz iskaza protustranke MĐ (sa ročišta održanog 21. kolovoza 2026. na licu mjesta na adresi [adresa]) proizlazi da protustranka TĐ živi u nekretninama koje su predmet ovoga postupka, da u istim živi sa svojom suprugom RĐ, da se od studenog 2025. nalazi u vojnoj mirovini. Nadalje iz iskaza protustranke TĐ proizlazi da je njegova supruga RĐ radila u Austriji na njezi i brizi za stare i bolesne osobe, no trenutno to ne radi jer se brine za njega, da je protustranka TĐ od početka 2026. bolesnik koji je ovisan o krevetu i ne može se samostalno kretati, te da ga od tada njegova supruga njeguje. Protustranka u svom iskazu nadalje navodi da je prije dvije godine obolio od tumora pluća te mu je zbog toga kao posljedica zaostala bolest neuropatija zbog koje se ne može samostalno kretati. Da mu mirovina iznosi 650,00 EUR te nema drugih primanja, da je njegova supruga trenutno bez primanja, a navodi da su podnijeli zahtjev za dobivanje tzv. inkluzivnog dodatka i naknade za pomoć i njegu koju mu njegova supruga pruža, no o tim zahtjevima još nije odlučeno. Nadalje navodi da se njegova supruga iako nije potpuno zdrava osoba (navodi da boluje „od kičme“, a ima problema i s nogama) ipak može brinuti za njega. U svom iskazu protustranka TĐ navodi da imaju dva sina, EĐ koji je u [adresa] i OĐ koji se trenutno nalazi u Irskoj, da su obojica punoljetni i imaju svoju djecu. Navodi da su nekretnine koje su predmet ovog postupka njegovo jedino vlasništvo – suvlasništvo i da nema bilo kakvih drugih nekretnina, da njegovi sinovi također nisu vlasnici bilo kakvih nekretnina i obojica su podstanari. Na upit navodi da smatram da njegova supruga nije vlasnik bilo kakvih nekretnina, a također ni nekretnina u k. o. [katastarska općina] na koje se ukazuje u ovom postupku od strane predlagatelja, smatra da su te nekretnine prodane davnih dana. Nadalje navodi da ove nekretnine koje je ona imala u k. o. [katastarska općina] je naslijedila od svojih roditelja zajedno sa svojom braćom i sestrama, a također misli da su i tetke bile nasljednice istih. Iskazuje da nekretnine koje je njegova supruga naslijedila u Posavskim Podgajcima predstavljaju poljoprivredno zemljište, da su tamo postojale tri parcele, da je na jednoj bila nekakva manja kućica koja služi kao ostava i nije stambeni prostor. Nadalje navodi da ja on nekretnine koje su predmet ovoga postupka naslijedio u ostavinskom postupku iza svog pokojnog oca ŽĐ zajedno sa svojim bratom ĆĐ i sa predlagateljicom (koja je unuka njegove sestre UĐ). Navodi da zna da predlagateljica živi u [adresa], ne zna da li je ona podstanar ili za život ima vlastite nekretnine, dok protustranka KĐ živi u [adresa] u vlastitim nekretninama. Iskazuje da predmetne nekretnine koristi za život od rođenja, odnosno da u njima živi od kada je rođen, da se kuća koja je predmet postupka počela raditi 1978./1980., istu je gradio njegov otac i on uz pomoć njihovih susjeda, a na upit navodi da za život supruga i on koriste samo prizemlje ovih nekretnina jer im drugo ništa niti ne treba, a pogotovo njemu koji se ne nože niti kretati. Navodi da brigu o nekretninama koje su predmet ovoga postupka vodi on u smislu da iste održava, plaća režijske troškove i dr., da na ime posjedovanja diobnih nekretnina ništa ne plaća ostalim suvlasnicima, a da su oni ovo tražili ne bi ništa dobili jer smatra da koristi nešto što je njegovo, odnosno da jedna trećina pripada njemu i to i koristi. Na upit odgovara da u slučaju eventualnog iseljenja iz predmetnih nekretnina nema osiguran bilo kakav alternativni smještaj.

25. Ovakav iskaz protustranke TĐ niti jedna stranka tijekom postupka nije osporila, niti mu je eventualno prigovorila.

26. Iz iskaza protustranke TĐ proizlazi da njegova supruga RĐ nije vlasnik bilo kakvih drugih nekretnina, pa tako niti onih u k. o. [katastarska općina], jer je ona bila vlasnik određenih nekretnina u k. o. [katastarska općina] koje su u naravi predstavljale poljoprivredno zemljište s jednom manjom kućicom koja služi kao ostava i nije stambeni prostor, te da je ona te nekretnine "davnih dana" prodala.

27. Uvidom u izvadak iz BZP (list 102 spisa) proizlazi da se RĐ vodila kao suvlasnik u 15/270 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od k. č. br. [katastarska čestica] Ulica Matije Gupca 99, oranica, kuća i dvorište, k. č. br. [katastarska čestica] u selu oranica, k. č. br. [katastarska čestica] u selu oranica, i k. č. br. [katastarska čestica], Krčevine oranica ukupne površine 28909 m2 na dan 18. rujna 2025., a radi provjere da li se radi o nekretninama koje su eventualno podobne za stanovanje ovaj sud je sačinio službenu bilješku suca od 24. kolovoza 2026. temeljem koje je utvrđeno da se prema fotografijama – snimkama koje se nalaze na DGU Geoportalu, koji je javno dostupan preglednik Državne geodetske uprave, na nekretninama u suvlasništvu RĐ, supruge protustranke TĐ, uistinu ne nalazi bilo kakva građevina podobna za stanovanje. Iz službene bilješke suca nadalje je utvrđeno da na tim nekretninama RĐ više nije upisana kao suvlasnik, stoga sud tvrdnje protustranke MĐ vezane za činjenicu vlasništva nekretnina njegove supruge u k. o. [katastarska općina] smatra istinitim.

28. Nije sporno da protustranka TĐ koristi predmetne nekretnine temeljem Rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-438/90 te da na istima ima uknjiženo pravo doživotnog uživanja, kao i da stoga on predmetne nekretnine koristi temeljem valjane pravne osnove. Imajući u vidu navedeno, kao i činjenicu da u predmetnim nekretninama protustranka TĐ živi od svog rođenja pa nadalje, te da ne postoje druge nekretnine koje bi mogao koristiti za život, proizlazi da se predmetne nekretnine mogu smatrati njegovim jedinim domom, u smislu članka 8. Konvencije.

29. Iduće pitanje na koje treba odgovoriti je jesu li se nadležne vlasti umiješale u ostvarivanje prava protustranke TĐ na poštovanje njegovog doma.

30. Miješanje se može definirati kao svaki čin države ili njezinih tijela kojim se ograničava ili ukida pravo na dom, ali i propuštanje države u zaštiti pojedinca od miješanja trećih osoba u pravo na dom. Miješanje može predstavljati pretraga, prekomjerna buka i imisije, ali i odluka kojom se stranka iseljava iz svoga doma ili koja potencijalno dovodi do iseljenja.

31. Kako bi se utvrdilo je li došlo do povrede prava na dom sukladno članku 8. Konvencije sud je dužan provesti test razmjernosti, odnosno utvrditi je li miješanje bilo opravdano, a test razmjernosti provodi se kroz postavljanje tri ključna pitanja: 1.) Je l i miješanje u pravo na dom bilo utemeljeno na Zakonu odnosno bilo u skladu sa Zakonom? 2.) Je li miješanje bilo usmjereno za postizanje legitimnog cilja? i 3.) Je li miješanje u pravo na dom pojedinca bilo "nužno u demokratskom društvu" i je li bilo razmjerno cilju koji se želio postići, odnosno je li bilo razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u konkretnom slučaju?

32. U odnosu na pitanje utvrđenja zakonitosti miješanja, legitimnosti miješanja i je li miješanje bilo "nužno u demokratskom društvu" te je li bilo razmjerno cilju koji se htio postići u konkretnom slučaju sud utvrđuje da je miješanje bilo u skladu sa Zakonom, ovo stoga što su suvlasnici ovlašteni na temelju Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - pročišćeni tekst; dalje: ZVDSP) i to članka 47. ZVDSP zahtijevati razvrgnuće suvlasničke zajednice na nekretninama, a što se može ostvariti samo kroz sudsku zaštitu ukoliko između suvlasnika izostane izvansudsko dobrovoljno razvrgnuće. Dakle, legitiman cilj utvrđen je samom činjenicom da su suvlasnici nekretnina ovlašteni prijedlogom za razvrgnuće tražiti razvrgnuće svoje suvlasničke zajednice. Kako je u konkretnom slučaju predlagatelj podnio sudu prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina očito je da su se nadležne vlasti umiješale u ostvarenje prava protustranke MĐ na poštivanje njegovog doma, a pogotovo imajući u vidu da postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom (prodajom suvlasničkih nekretnina na javnoj dražbi) potencijalno dovodi do toga da će nakon pravomoćnosti rješenja o civilnoj diobi doći do iseljenja protustranke koja živi u suvlasničkim nekretninama, iako rješenje o razvrgnuću ne sadrži nalog za iseljenje protustranke TĐ. Imajući u vidu sve navedeno predlagatelj je kao suvlasnik nekretnine ovlašten tražiti sudsku zaštitu prava na razvrgnuće suvlasništva sukladno članku 47. ZVDSP, pa je utvrđenje ovoga suda slijedom navedenog da je miješanje u pravo na dom protustranke TĐ u skladu sa Zakonom.

33. Rješenjem o razvrgnuću (civilnom diobom) predlagatelju kao suvlasniku predmetne nekretnine omogućena je sudska zaštita njegovog prava suvlasništva koja je zajamčena naprijed navedenim mjerodavnim odredbama ZVDSP, stoga ovaj sud utvrđuje da je miješanje u pravo na dom protustranke TĐ težilo ostvarivanju legitimnog cilja, odnosno ono ima legitiman cilj.

34. Vezano za razmjernost i nužnost miješanja u demokratskom društvu sud utvrđuje da se u ovom predmetu radi o suprotstavljena dva pojedinačna prava. To je s jedne strane pravo predlagatelja kao suvlasnika na razvrgnuće suvlasništva sporne nekretnine, a s druge strane pravo na dom protustranke TĐ. Stavljajući u međusoban odnos ova dva pojedinačna prava stav je ovoga suda da pravo suvlasnika sporne nekretnine preteže nad pravom na dom protustranke TĐ kao jednog od suvlasnika i korisnika, odnosno posjednika predmetne suvlasničke nekretnine. Ovdje je činjenica da protustranka TĐ spornu nekretninu koristi temeljem valjane pravne osnove - uknjiženog prava služnosti doživotnog uživanja suvlasničke nekretnine, no radi se o pravu koje ne prestaje javnom prodajom (civilnom diobom) predmetne nekretnine. Ovo stoga što po pravomoćnosti rješenja o razvrgnuću suvlasničke zajednice i eventualne prodaje tih nekretnina na javnoj dražbi protustranci TĐ neće prestati pravo uživanja (korištenja, posjedovanja) diobnih nekretnina, jer je tako propisano člankom 87. stavkom 1. i 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 27/20, 131/20 i 114/22 i 6/24; dalje: OZ). Naime, iz članka 87. OZ proizlaz i da prodajom nekretnine ne prestaju ni stvarne ni osobne služnosti koje su u zemljišnoj knjizi upisane prije prava radi čijeg se namirenja ovrha provodi, pa je očito da civilnom diobom protustranci TĐ neće prestati pravo na dom, odnosno civilna dioba neće dovesti do iseljenja protustranke TĐ iz njegovog jedinog doma. Imajući u vidu navedeno, utvrđeno je da civilnom diobom nije povrijeđeno pravo na dom protustranke TĐ, pa je stoga temeljem svega navedenog valjalo odbiti njegov prigovor prava na dom.

35. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 54. ZVDSP, kojom je propisano da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, te na odredbi članka 32. stavka. 1. i 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj 59/23; u daljnjem tekstu: Zakona o izvanparničnom postupku), kojom je propisano da u postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima sud će o naknadi troškova odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojima se uređuje parnični postupak, osim, ako drugačije ne bi nalagali razlozi pravičnosti.

36. Nesporno je da je predlagatelj u ovome postupku zastupan po punomoćniku odvjetniku, te da je punomoćnik predlagatelja zatražio naknadu troškova ovog izvanparničnog postupka i to: na ime izrade troška pisanog nalaza građevinskog vještaka iznos od 398,17 EUR, te na ime troška dolaska navedenog vještaka na ročište iznos od 62,00 EUR, kao i trošak sudske pristojbe na prijedlog i rješenje, po određenju suda, te osim navedenog potražuje trošak na ime sastava podneska od 24. studenog 2025. u iznosu od 753,00 EUR, te na sastav prijedloga za razvrgnuće također na iznos od 753,00 EUR.

37. No, po stavu suda u smislu odredbe članka 32. stavka 2. Zakona o izvanparničnom postupku razlozi pravičnosti nalažu da svaka stranka snosi svoje troškove zastupanja po punomoćniku odvjetniku, budući da su stranke suvlasnici u suvlasničkim omjerima pobliže navedenim u točki I. izreke ovoga rješenja na predmetnim nekretninama, odlučeno je da je razvrgnuće nužno provesti za sve stranke.

38. U troškove izvanparničnog postupka sud priznaje samo troškove koji su bili nužni i potrebni za vođenje toga izvanparničnog postupka, odnosno troškove koji su zajednički za sve stranke tijekom toga postupka.

39. Predlagatelju je kao zajednički trošak obiju stranaka, a koji je nužan i potreban za vođenje ovoga postupka, priznat izvanparnični trošak na ime provedenog građevinskog vještačenja u ukupnom iznosu od 460,17 EUR (398,17 EUR na ime sastava pisanog nalaza i mišljenja, te na ime troška dolska navedenog vještaka na ročište iznos od 62,00 EUR), te iznosu od 398,17 EUR na ime troška sudske pristojbe na prijedlog za razvrgnuće i iznos od 840,00 EUR na ime troška sudske pristojbe na rješenje o razvrgnuću, a imajući u vidu Tbr. 5. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj: 53/19, 92/21, 37/23 i 50/26), te da je građevinski vještak vrijednost diobnih nekretnina utvrdio u ukupnom iznosu od 78.890,82 EUR, stoga ukupni trošak predlagatelja iznosi 1.698,34 EUR.

40. Sukladno odredbi članka 54. ZVDSP, sud je od iznosa od 1.698,34 EUR, na ime ukupno određenog izvanparničnog troška, protustrankama sukladno njihovim suvlasničkim dijelovima (svakoj od po 1/3 dijela) naložio naknadu toga troška, pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke ovoga rješenja.

U Županji, 28. kolovoza 2026.

Sudac:

Helena Zetić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja može se uložiti žalba nadležnom županijskom sudu u roku 15 dana od dostave rješenja. Žalba se predaje putem ovog suda.

O tom obavijest:

1. Predlagatelj po punomoćniku Maksu Skendžiću, odvjetniku u Zagrebu

2. Protustranke KĐ i TĐ, obojica po punomoćniku Hrvoju Miličeviću, odvjetniku u Županji