REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: P-2/2026-56

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama po sucu tog suda Ivi Raos, u pravnoj stvari tužitelja AO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Dinku Kulašu, odvjetniku iz Dugog Sela, protiv I. tuženice ĆO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. tuženice AOO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III. tuženice NO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Tomislavu Rigleru, odvjetniku iz Zagreba, radi prestanka uznemiravanja i naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 16. srpnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, tužitelja osobno, punomoćnika I.-III. tuženika i II. tuženice osobno, 28. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

" 1. Utvrđuje se da su tuženice ĆO, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], AOO, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i NO, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], uznemiravale pravo vlasništva tužitelja AO, [adresa], 10 370 Kusanovec, OIB [osobni identifikacijski broj], na njegovoj čkbr. [katastarska čestica] kuća br. 38 i dvorište u [adresa], sa 20.342 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da su prelazile sa svoje čkbr. [katastarska čestica], kuća br. 31, dvorišne gospodarske zgrade, dvorište i oranica u [adresa]. sa 6.009 m2, upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na njegovu česticu prilikom poljoprivredne obrade svoje čestice te poljoprivrednim strojevima oštećivale i uništavale raslinje na njegovoj strani uz među navedenih čestica.

2. Nalaže se tuženicama da vrate međne oznake tužitelja na mjesta na kojima su se iste nalazile.

3. Nalaže se tuženicama da prestanu sa svakim daljim uznemiravanjem opisanim pod točkom 1. ove presude te im se zabranjuje da to čine u buduće.

4. Nalaže se tuženicama da solidarno plate tužitelju iznos od 6.312,50 kn sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude prvog stupnja do dana isplate i to prema stopi koja se u skladu sa odredbom čl. 29. st. 2. ZOO određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju naknaditi I-III tuženicama trošak parničnog postupka u iznosu od 3.319,91 Eur sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 28. kolovoza 2026. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Rješenjem Županijskog suda u Varaždinu posl.br. Gž-977/2024 od 12.11.2025. ukinuta je presuda Općinskog suda u Sesvetama posl. br. P-1406/2019 od 06.06.2024. te je predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje s uputom da sud u ponovnom postupku odluči o potrebi provedbe dokaza pregledavanjem sadržaja DVD medija na listu 25 spisa na kojem se nalaze fotografije kojima tužitelj pokušava dokazati da su ga tuženice uznemiravale u vlasništvu.

2. Tužitelj je podnio ovom sudu tužbu u kojoj navodi kako je isti vlasnik i posjednik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], kuća br 38 i dvorište u [adresa] sa 20.342 m2 dok su tuženice suvlasnice čkbr [katastarska čestica] kuća, br 31, dvorište gospodarske zgrade, dvorište i oranica u [adresa] sa 6.009 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja čestica graniči sa česticom tužitelja. Navodi kako čestica koja pripada tuženicima u naravi predstavlja poljoprivredno zemljište te ga tužene u poljoprivrednu svrhu obrađuju uz upotrebu poljoprivredne mehanizacije. Ističe kako je tužitelj po kupovini nekretnine po mjerniku utvrdio granice svoje čestice te među između spornih čestica stranaka te je kao savjestan i pošten vlasnik je od samoga početka znao granice svoje čestice te je očekivao da iste znaju i susjedi. Na svojoj čestici je na njenoj površini i uz među pokušao uzgojiti drveće na način da je sadio mladice te ostavljao i njegovao mladice koje su samonikle. Navodi kako tužene ne znaju ili ne poštuju među između čestica te su prilikom obrade svoje čestice redovito prelazile među i zadirale u česticu tužitelja pri čemu su uništavale drveće koje tužitelj pokušava uzgojiti te bez odobrenja kosili travu. tužitelj je posadio veći broj vrba, jasena, hrastova i šljiva te drugog drveća dok je dio sam niknuo. Navodi kako su tuženice koristile rubni dio njegove čestice u širini 2 do 3 metra i kanal koji se nalazi duboko u njegovoj čestici kao da je njihovo vlasništvo te su redovito uništavali drveće koje je zasađeno ili raslo na njemu. Navedeno uznemiravanje traje kontinuirano od 2016., mladice su uništavane 2017. i 2018., a zadnji puta su sistematski presječene malčerom pa onda još šire kosom 29.6.2018. i 20.9.2018. Uništavanje je nastavljeno i tijekom 2019. te je posljednji u nizu iščupan mladi hrast 28.6.2019. na opisan način je uništeno najmanje 30 vrba, 10 šljiva, 10 jasena, 5 hrastova, 5 klenova, 5 bagrema i to samo tijekom 2018. Tužene su uništile i međne oznake koje je postavio tužitelj, odnosno geodet kojeg je tužitelj angažirao. Navodi kako je tužene upozoravao da prelaze među te su geodeta pozvale tek 2019. Posljednju opomenu je poslao putem odvjetnika 5. ožujka 2019. te je zatražio očitovanje o međi i šteti no kako nije dobio odgovor prisiljen je bio pokrenuti konkretan postupak. Ističe kako mu je na prethodno opisan način počinjena materijalna šteta te je isti sistematski i zlonamjerno uznemiravan u mirnom korištenju posjeda i vlasništva, a čime mu je nanesena i duševna bol. Na opisan način tužene su tužitelju pričinile materijalnu štetu uništenjem velikog broja mladica drveća i košnjom trave te uništenjem međnih oznaka istovremeno mu onemogućivši mirno uživanje njegovog vlasništva i uzrokujući duševne boli sistematskim i malicioznim uništavanjem drveća koje je tužitelj pokušao uzgojiti, a temeljem čega tužitelj potražuje naknadu štete u ukupnom iznosu od 6.000,00 kn.

3. Tuženice u odgovoru na tužbu osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Navode kako bi s obzirom na činjenične navode tužbe valjalo provesti postupak uređenja međe dok nema mjesta i mogućnosti kumuliranju vlasničkopravnog zahtjeva i zahtjeva radi naknade štete. Osporavaju da bi iste na bilo koji način uznemiravale tužitelja te istom činile štetu. Navode kako su česticu obrađivale, kosile do grabe pri čemu ukazuju kako između grabe i ograde od betonskih stupova nije bilo drveća već jedino korova te eventualno samoniklog bilja kao i na cijeloj čestici tužitelja. Slijedom navedenog, predlažu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan sve uz naknadu troškova postupka tuženiku.

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u zk. izvadak (list 5 i 6 spisa), fotografije (list 7-15 spisa), dopis punomoćnika tužitelja od 5.02.2019. (list 16 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 17 spisa), proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke (list 40 spisa), pročitani su nalaz i mišljenje vještaka mjernika ing.geo. Vladimira Zelenike od 1. travnja 2022. uz dopunsku skicu lica mjesta te je vještak saslušan na ročištu 6.10.2022.(list 45-56, 72 i 77 spisa), saslušane su stranke u postupku (list 73-75 spisa), pročitani su nalaz i mišljenje vještaka za agronomiju dr.sc. Davorina Hrsto te je vještak saslušan na ročištu (list 89-97 i 110 spisa).

4.1.1 U ponovljenom postupku na ročištu održanom 16.07.2026. pregledan je sadržaj DVD medija na listu 25 spisa na kojem se nalaze fotografije kojima tužitelj pokušava dokazati da su ga tuženice uznemiravale u vlasništvu uz sudjelovanje tužitelja i II-tuženice koji su opisali što je na predmetnim fotografijama prikazano.

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći prema brižljivoj i savjesnoj ocjeni svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje u tekstu: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

6. Predmet spora je vlasnički zahtjev tužitelja za prestanak uznemiravanja (actio negatoria) na temelju odredbe čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 - dalje: ZV) i uspostavu prijašnjeg stanja te zahtjev za naknadu time prouzročene štete.

7. Predmet spora valja raspraviti u smislu odredbe čl. 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a koja je preuzeta Zakonom o njezinom potvrđivanju ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst i 8/99 - ispravak), prema kojoj svaka fizička i pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva - i nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva osim u javnom interesu i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava, ali i primjenom odredbe čl. 3. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97

- 8/98 pročišćeni tekst, 113/00 - 124/00 pročišćeni tekst, 28/01 - 41/01 pročišćeni tekst, 55/01 i 76/10 - 85/10 pročišćeni tekst) kojom je nepovredivost prava vlasništva proklamirana jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, a sve s temeljnim pravilom (iz smisla odredaba čl. 48. st. 1. i čl. 50. st. 1. Ustava) da je zabranjeno zadiranje u pravo vlasništva bilo oduzimanjem bilo ograničavanjem ovlasti koje predstavljaju sadržaj ovoga prava, i to neovisno radi li se o javnoj vlasti ili drugim osobama – nevlasnicima.

8. Među strankama u postupku nije sporno, a kako proizlazi i iz izvatka iz zemljišne knjige Općinskog suda u Sesvetama, Zamljišnoknjižni odjel Dugo Selo za z. k. č. br. [katastarska čestica], kuća br. 38 i dvorište u [adresa] površine 20342 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], da je kao vlasnik iste upisan tužitelj u dijelu 1/1, odnosno da su za nekretninu z. k. č. br. [katastarska čestica], Oranica Boki, površine 19146 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], kao suvlasnice upisane ovdje tužene svaka u 1/3 dijela, a koja graniči sa česticom tužitelja. Tuženice u postupku ne čine spornim da u poljoprivrednu svrhu obrađuju svoju česticu no spornim proizlazi da li je prilikom obrađivanja nekretnine došlo do uznemiravanja prava vlasništva tužitelja na način da su tužene prelazile sa svoje čestice na tužiteljevu te poljoprivrednim strojevima uništavale i oštećivale raslinje na njegovoj strani uz među čestica. Nespornim također proizlazi kako prethodno pokretanju konkretnog postupka nije proveden postupak uređenja međe između nekretnina stranaka, a koja je prema navodima iz tužbe te odgovora na tužbu između stranaka i dalje sporna.

9. Odredbom čl. 167. st. 1. i 2. ZV-a propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, a da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovog članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari, a ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika, na njoj je da to i dokaže. Pasivno legitimirana osoba kod prave vlasničke tužbe za prestanak uznemiravanja je svaka ona osoba koja vlasnika uznemirava u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti. To može biti osoba koja neposredno uznemirava vlasnika, osoba po čijem nalogu se vrši uznemiravanje kao i osoba u čiju se korist vlasnika uznemirava, ako je ona to znala i odobrila, ili se time okoristila. Ukoliko je riječ o uznemiravanju u smislu tih zakonskih odredaba tada vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete prema općim pravilima o naknadi štete (čl. 167. st. 3. ZV)

10. Tuđim bespravnim uznemiravanjem vlasnika u izvršavanju njegova prava vlasništva glede njegove stvari, koje se zbiva na drugi način, a ne bespravnim posjedovanjem stvari nastaje za vlasnika, a protiv osobe koja ga uznemirava vlasnički zahtjev za prestanak uznemiravanja. Vlasnikova vlast na stvari je uznemirena ako tuženik samovoljno, odnosno bez pravnog temelja proširuje ili mijenja sadržaj prava koji mu pripada, odnosno glede svoje stvari poduzima radnje kojima ograničava ili smeta vlasnika u tome da on svoju vlast glede vlastite stvari izvršava u punom obimu.

11. Aktivno legitimiran je vlasnik stvari, kojega drugi bespravno uznemiruje u izvršavanju njegova prava vlasništva. U slučaju ako vlasnik nije posjednik sporne stvari ili spornog dijela nekretnine, tada isti ne bi imao pravo na negatornu zaštitu, već vlasnik neposjednik štiti svoje vlasništvo pravom vlasničkom tužbom iz članka 161. ZVDSP (odluka VSRH broj Rev-1735/16-2 od 6. listopada 2020.).

12. Prilikom provođenja očevida na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika sud je neposrednim opažanjem utvrdio položaj spornoga kanala te je tužitelj naveo da su tužene obrađivale svoje zemljište prelazeći taj kanal i zalazeći na zemljište u vlasništvu tužitelja, a da se sadnja mladica vršila unutar kanala do te granice. Gledano sa zapadne strane od kanala nalazi se zemljište tužitelja koje je u cijelosti zapušteno od kanala nadalje.

13. Iz nalaza i mišljenja vještaka mjernika dipl.ing. Vladimira Zelenike od 1.04.2022. proizlazi z. k. č. br. [katastarska čestica], kuća br. 38 i dvorište u [adresa] površine 20342 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], proizlazi kako je kao vlasnik upisan tužitelj u dijelu 1/1. Uvidom u katastar na predmetnoj k. č. br. [katastarska čestica], Boki, upisana je kuća + 3 zgr površine 242m2, voćnjak površine 1138 m2, oranica površine 18462 m2 i dvorište površine 500 m2, ukupne površine 20342 m2, upisana u posjedovni list br. 1661 u k. o. [katastarska općina], a posjednik je ovdje tužitelj u dijelu 1/1 dok je su za nekretninu z. k. č. br. [katastarska čestica], Oranica Boki, površine 19146 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], upisane kao suvlasnice ovdje tužene svaka u 1/3 dijela. Uvidom u katastar predmetna k. č. br. [katastarska čestica], Oranica Boki, površine 19146 m2 upisana je u posjedovni list br. 1576 u k. o. [katastarska općina] te su kao posjednice upisane tuženice svaka u 1/3 dijelakako su na skici lica mjesta prikazane željezne cijevi (šipke) koje su postavljene na granicu između predmetnih z. k. č. br. [katastarska čestica] i z. k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] te je prikazan položaj betonsko-žičane ograde koja se nalazi unutar tužiteljeve z. k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Zelenom bojom označen je položaj osi kanala koja je unutar tužiteljeve čestice no zbog proteka vremena i zaraštenog zemljišta snimljen je položaj samo manjeg stabla šljive i oraha koji su također u kanalu dok ostale mladice rastu zajedno sa šikarom oko i u kanalu. Na skici lica mjesta plavom bojom je prikazana granica kulture odnosno obrađeno zemljište koje se nalazi unutar z.k.č. tuženika. Prema dopunskoj skica lica mjesta (list 77) međa između z. k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] prema katastarskoj mapi ide linijom koja je u geodetskoj snimci označena točkama 1, 2, 3, 4.

14. Očitujući se na nalaz i mišljenje vještaka tužitelj je prigovarao istom navodeći između ostalog kako nije jasno što je vještak utvrdio kao među između čestica po katastru. Naveo je kako su međe između čestica prethodnim očevidom označene od strane tužitelja te ih on nije trebao utvrđivati nego ih je trebao uzeti u obzir.

15. Saslušan na ročištu otklanjajući prigovore na izrađen nalaz i mišljenje vještak dipl. ing. Vladimir Zelenika je iskazao kako ostaje u cijelosti kod nalaza i mišljenja od 1.04.2022. Naveo je kako su željezni stupovi koji su prikazani u nalazu oni koji predstavljaju među prema katastru, odnosno da je u skici lica mjesta to naznačeno kao šipka. Os kanala kako je navedeno u nalazu i mišljenu predstavlja središnji dio tog kanala, neku zamišljenu središnju crtu tog kanala, čija širina nije mogla biti utvrđena na licu mjesta s obzirom da je teren zarastao, a kanal neodržavan. Moguće je da se radilo o širini od 20 do 70 cm, u određenom dijelu ne radi se o kanalu već o ravnom terenu.

16. Nalaz i mišljenje vještaka Vladimira Zelenike u cijelosti je prihvaćen kao sgtručan, izrađen sukladno pravilima znanosti i struke, dok su prigovori na nalaz i mišljenje vještaka otklonjeni njegovim saslušanjem na ročištu.

17. Tužitelj AO je u svom iskazu naveo kako je 2015. kupio parcelu sa postojećom ogradom te je dao opet izvršiti mjerenja kako bi se utvrdilo gdje je međa između njegove čestice i čestice tuženica kako ne bi prešao na tuđe te je stoga 2016. postavio drvene stupove kao oznake granice između međa kako bi spriječio prelazak na njegovu česticu s obzirom na to da se učestalo prelazilo, a 2017. je postavio dva betonska stupa da kada se vrši košnja da bude vidljiva ta granica. Naveo je kako je 2017. IO kada je vršio gnojenje parcele iščupao ta dva stupa, a nakon čega je tuženice preporučeno pisanim putem obavijestio kako su ti stupovi postavljeni po mjerniku no na isto nisu reagirali, odnosno nisu vratili stupove dok su nastavljali prelaziti traktorom na njegovu česticu te ih zbog toga nije mogao opet samostalno postaviti. Naveo je kako ih je nakon toga kontaktirao odvjetnik na što su tužene rekle da ni ne znaju gdje je granica između međa te su napomenule kako bi on trebao sudjelovati u troškovima izmjere, a što je odbio s obzirom na to da je već o vlastitom trošku izvršio izmjeru. Naveo je kako je kroz cijelu 2018. s njihove strane nastavljeno uništavanje sa mehanizacijom jer su traktorima prelazili na njegovu česticu i uništavali mladice. Prilikom zadnje košnje 2018. godine izvršena su znatna uništenja te je stoga fotografirao stanje kako bi se vidjelo da se košnja vršila i preko kanala. Naveo je kako su tek početkom 2019., a kako su prethodno i obećavali doveli mjernika i pozvali mog odvjetnika kakao bi prisustvovao izmjeri no isti je bio službeno spriječen. Stupove od njegove ograde su ofarbali fluorescentnom bojom dok su stupovi od ograde koji stoje na ćošku kanala i dalje bili oštećeni. Naveo je kako je odvjetnik tražio tuženike da se očituju što za njih predstavlja međnu granicu no od njih nisu dobili odgovor. **.**.2019. IO i CO su nešto sijali, te kada su sišli s traktora počupali su hrast, te je iz toga razloga zvao i policiju. Šipke koje su oni sami postavili nisu mogli prelaziti mehanizacijom no mogli su fizički sići i završiti obrađivanje. Do 2019. tuženice su vršile mehaničko obrađivanje sve do granice koja je danas vidljiva kao kanal, odnosno kao os kanala kako je to danas naveo i sam vještak. Da se nije sukcesivno mehanički obrađivalo do te granice bilo bi vidljivo prisutnost te šikare i žbunja i na ostalim dijelovima čestice, a ne da je samo vidljiva šljiva i orah na rubovima te čestice. Upravo na tom dijelu parcele vidljivo je na koji način su nanošena oštećenja na postojećoj ogradi jer na ostalim dijelovima ta ograda stoji netaknuta. Kada se zadnji put vršilo mehaničko uništavanje radilo se o mladicama hrasta i bagrema, klena, oštećena je i šljiva no ona još uvijek se nalazi na zemljištu premda su vidljiva ta oštećenja. U površini do same međe rasle su vrbe, jasen, topola, klen i pokoja kruška, jabuka i orah.

18. III. tužena NO je iskazala kako je tužitelj je kupio parcelu 2015. te navodi tužitelja kako je od njihove strane došlo do uništavanja do preko 60-tak vrsta mladica nisu istiniti. Navela je kako su oni vršili košenje njihove parcele do ruba grabe, a mehanički su orali svoju parcelu, odnosno površinu koja je udaljena dva metra od grabe, obzirom na to da su sadili ječam, kukuruz jer se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Tužiteljeva parcela je zapuštena, neobrađivana još od 2015. te je tek nedavno počeo sa određenim uređivanjem parcele no da je vidljivo kako je ona još uvijek zarasla. Navodi kako ih nitko nije obavijestio o izmjeri koju u svome iskazu spominje tužitelj te za istu nisu znali premda su kao vlasnici susjedne parcele trebali biti obaviješteni o vršenju određenih mjerenja. Navela je kako su pozvale geodeta ĐO kako bi se utvrdila granica između međa, a kojem mjerenju je bio pozvan prisustvovati i odvjetnik tužitelja te tužitelj osobno no koji su ih obavijestili kako neće pristupiti. Geodet je utvrdio da granica predstavlja upravo onu granicu koju su unazad sto godina, a koliko se parcela nalazi u vlasništvu obitelji oni poštivali te obrađivali parcelu upravo do te granice. Napominje kako se mehanizacijom odnosno traktorom sa malčerom i kosom, ne može prelaziti preko grabe odnosno preko kanala jer je to naprosto fizički nemoguće i to nema veze sa šipkama koje je spominjao tužitelj jer su iste bile postavljene na početku te na kraju međe. Na poseban upit punomoćnika tuženika navodi da kada govori o grabi da misli na kanal kako je to naveo vještak, odnosno da su kosili do ruba grabe sa njihove strane, dok se obrađivanje oranjem vršilo na udaljenosti od dva metra od ruba grabe s njihove strane te osporava da bi prelazili na tuđu parcelu. Na poseban upit punomoćnika tužitelja navodi da nije vidjela kolce odnosno stupove koje je zabio tužitelj. Na poseban upit punomoćnika tužitelja navodi kako je njima među označavala ta sama graba odnosno međa je išla do ruba grabe s njihove strane. Tužitelj nije kosio sa svoje strane, s obzirom da je sve obraslo, nije obrađivao ni grabu ni unutar grabe, ni dio zemlje do ograde ni preko ograde.

19. I. tužena i II. tužena su u svom iskazu navele kako se u cijelosti pridružuju iskazu III. tuženice te je I. tužena dodatno navela kako se oduvijek poštivala granica međe, a kako je to bilo još od 80-ih godina za vrijeme komasacije, a ne kolci i šipke koje navodi tužitelj.

20. U postupku je proveden dokaz agronomskim vještačenjem te iz nalaza i mišljenja vještaka dr.sc. Davorina Hrsto proizlazi kako je pojas do početka kanala košen što je vidljivo na slikama str 8,10 i 12 spisa. Navedeno je kako je moglo doći do oštećenja mladica isključivo pri manevriranju traktora ali samo dok su mladice bile vrlo mlade kao jednogodišnje jer je tada njihova debljina 4-6 mm. Poslije toga traktorska kosa kojom raspolaže tužena ne može nanijeti štetu debljim mladicama jer bi došlo do loma noževa na priključnom stroju. U kanalu su vidljive mladice koje su porasle u debla debljine 8 i više cm. Ako je prilikom košnje trave došlo do oštećenja nekih mladica na nekim djelovima to se moglo dogoditi dok su bile vrlo tanke, tzv šibe debljine 4-6 mm te su bile prikraćene za nekoliko cm što su kasnije nadoknadile rastom. Na cijelom zaraslom kanalu ima 2 ili 3 praznine u ukupnoj dužini od 10m kojemu nedostaju stabla koja je po iskazu tužitelja on sadio, a tužene uništile, što bi moglo predstavljati zanemarivu štetu, jer su to mladice koje su bile izvađene u okolnom pošumljenom pojasu. Dakle, ako je došlo do uništenja nekih mladica to se dogodilo pri manevriranju traktorom u vrijeme dok su mladice bile vrlo tanke, zanemarive gospodarske vrijednosti. Nepojmljivo je da netko sadi višegodišnja stabla u neposrednoj blizini međe i to na oranici koja se upotrebljava za ratarsku proizvodnju. zakonom o poljoprivrednom zemljištu zabranjeno je vršiti pošumljavanje te da bi se prišlo sadnji drveća treba dobiti dozvolu od gradskog ureda za prostorno uređenje iz razloga što su dijelovi šume niža kategorija zemljišta u odnosu na oranicu. Stabla će za određen broj godina napraviti krošnje od nekoliko metara te će za 2-3 metra prelaziti na zemljište tuženica, a oranice se nikada ne nalaze u blizini nekog zelenog pojasa koje čini drveće u blizini šume, ako se sadi drveće koje navodi tužitelj ono se nikada ne sadi u tako gustom skupu, to su tzv pobacane mladice, a ne sađene jer kada se sade sadnja se vrši svaka 3-4 metra i radi se drvored, ali nikako uz oranicu jer kada se razviju krošnje dolazi do zasjenjivanja ratarskih kultura. Vještak navodi kako tužitelj, ako je i pretrpio štetu da bi ona s osnova uništenja mladica iznosila 24 Eur, kupnja novih mladica i izgubljeno vrijeme sadnje u iznosu od 80 Eur, odnosno ukupno 104 Eur.

21. Otklanjajući prigovore na nalaz i mišljenje vještak Davorin Hrsto je iskazao kako je nakon izvršenog očevida na licu mjesta te obilaska mehanizacije tuženica utvrdio da kao u vještačenju nedostaje bilja u dužinskih 10 metara a povezano sa mehanizacijom tuženih isto tako je utvrdio da malčer koji je navodno korišten u uništenju dotičnih mladica nije mogao sa tehničke strane to učiniti. Obzirom da je malčer fiksan te može vršiti pokrete putem hidraulike traktora samo gore-dolje, da bi se uništile mladice u kanalu traktor bi morao komplet "zajašiti" kanal ili desni kotači sa desne strane kanala, lijevi kotači sa lijeve strane kanala. Obzirom da je traktor zajedno sa priključnim malčerom približno 2,5 tona morali bi se vidjeti tragovi kako je traktor prešao negdje kanal. Obzirom na prigovor tužitelja da malčer može uništiti mladice u kanalu, to je u potpunosti točno, međutim, to je drugi tip malčera, koji sa hidraulikom se diže po metar i pol do 2 metra u zrak i gdje su mu dijelovi kosilice pokretni, što se vidi uz ceste kada Zrinjevac iili Elektra kose uz određene prometnice. Naveo je kako su sadnice isađene odnosno nisu bile kupljene sadnice u registriranom rasadniku već se po njegovoj procjeni radilo o sadnicama sadnice koje su nađene u okolišu ili kupljene na tržnici, te je u nalazu priložio slike po kojoj se cijeni dotične sadnice mogu kupiti. Kada su sadnice kupljene u registriranom rasadniku to su sadnice od 3 do 4 metra visine i 6 do 7 cm debljine, a ovo su bile mladice godinu do dvije starosti te je i takve cijene dao koje se mogu normalno nabaviti na tržnicama, međutim, isto tako ako je tužitelj kupio u rasadniku prepravit će svoje vještačenje i nalaz ako mu se podastru računi. Obzirom na prigovor o izgubljenoj drvenoj masi navodi kako 6 do 7 godina na takvoj mladici znači porast promjera od 5 do 6 cm, a kada se procjenjuje šteta na drvenoj masi, kad je netko nezakonski porušio nekome, to su obično debla promjena 50,60 do 100 cm i tu se procjenjuje drvena masa. Temeljem čl. 12. st. 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 57/22) Općinsko odnosno gradsko vijeće odn. Gradska skupština Grada Zagreba propisuje mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina a osobito održavanja živica i međa, održavanje poljskih puteva, utvrđivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje, sprečavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i održavanje vjetrobranskih pojasa. Odnosno, kanali se moraju održavati bez ikakvog raslinja jer su napravljeni za otjecanje oborinskih voda i pod navodom zasjenjivanje – odn. nema sadnje određenih vjetrobranskih zaštita bez rješenja navedenih institucija. Na poseban upit tužitelja da li je vještaku poznato kakvu tuženici imaju kosu vještak navodi kako se kosa isključivo koristi za košnju trave, radnog zahvata 1,0 metara do 1,20 metara. Na poseban upit da li su praznine koje su konstatirane u nalazu mogle nastati same od sebe ili su pak rezultat košnje vještak je naveo da ako je došlo do uništenja mladica u kanalu da je to isključivo došlo kod okretanja, jer ako netko ima namjeru da uništi mladice, koje su sve u određeno vrijeme, godinu dvije razmaka posađene, uništio bi sve mladice cijelom dužinom, ne bi samo birao određena područja gdje će uništiti. Pretpostavka je bila, gdje nedostaju te mladice da ih je jednostavno stroj iščupao. Na upit da li je prilikom vještačenja gledao međne oznake naveo je kako je uzeo u obzir kanal onako kako mu je dan zadatak a kako je i utuženo. Na poseban upit pun. tuženika da li je mišljenje dano u odnosu na navode tužbe u tom dijelu odn da li bi mogli utvrditi da ono što je utuženo da je ujedno i nađeno na licu mjesta, da li odgovara stvarno stanje navodima iz tužbe, o broju i vrsti mladica vještak je naveo da temeljem konstatacija praznina u tzv. vjetrobranu te uvidom u način sadnje te podataka temeljem tužbe, našao je jednu prosječnu količinu. Dakle, uvažio sam navode iz tužbe, ono što je utvrđeno očevidom na licu mjesta kao i ono što je tužitelj sadio te je našao ustvari neku aritmetičku sredinu.

22. Sud je nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti prihvatio kao stručan, izrađen sukladno pravilima znanosti i struke, a svi prigovori na nalaz i mišljenje otklonjeni su saslušanjem vještaka na ročištu.

23. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 16.07.2026. sud je pristupio reproduciranju sadržaja DVD-a koji je tužitelj predao u spis predmeta kao dokaz na listu 25 spisa te je utvrđeno kako su na predmetnom DVD-u sadržane fotografije od kojih neke datiraju od 2015. do 2019. te su stoga reproducirane počevši od datumom najstarije. U nazivu predmetnih fotografija navodi se mladice, posjećene mladice, iščupana oznaka, međna oznaka, bačeni stup, zašarani stup, hrastić koji je iščupan, uništena rampa. Nakon što se strankama reproducira sadržaj fotografija od 13.3.2015. i 15.3.2015. tužitelj navodi kako se ne radi o fotografijama koje su bitne za ovaj predmet, vjerojatno su slučajno poslane. Nadalje, kad se reproduciraju fotografije od 16.6.2016. i 17. 6.2016. tužitelj navodi da se ne odnose na lokaciju koja je predmet spora i nemaju veze s ovim predmetom. Zatim se prelazi na reprodukciju fotografija od 11.12.2017., tužitelj navodi kako je na istoj prikazano kako je nećak tuženika KO dok je išao gnojiti zemljište, počupao međni stup, a što je prikazano na fotografiji. Na slici je prikazana zabijena mačeta za koju tužitelj navodi da je to njegova mačeta kojom je on označio mjesto na kojem se nalazio iščupani stup, a koji je na fotografiji prikazan da je u jarku. Pun. tužitelja navodi kako se na fotografiji vidi da je pokošeno do ograde. Tuženici osporavaju ovakve navode kao netočne pri čemu je za zamijetiti da se radi o irelevantnim navodima. Na drugoj fotografiji od istog datuma tužitelj navodi kako je prikazano raslinje koje je raslo u tom kanalu, odn. šumarska topola, ima kruška, jabuka, jedan orah, 2-3 hrasta. Tuženici navode da ovakvi navodi nisu točni da se radi o potpuno drugoj strani te da se ne radi o vrsti raslinja kako to sada tužitelj navodi. Prelazi se na reprodukciju fotografija od 20.09.2018. za koji tužitelj navodi da je to stup koji je iščupao nećak tuženika, a za koji je na ranijoj fotografiji navedeno da je iščupan. Tuženici navode da takav navod nije logičan, niti vremenski niti prostorno. Prelazi se na reprodukciju fotografija od istog datuma 20.09.2018. za koje tužitelj navodi da je tu prikazan drveni stup koji je tužitelj zabio, prikazane su mačeta i rukavice. Nadalje, od istog datuma je fotografija gdje se vidi drveni kolac, a vidljiva je i kultura gdje je posijan kukuruz, tužitelj navodi da je u 2017. je iščupan betonski stup i da se malčerom išlo i preko njegove strane jer je jednako usitnjeno. Tuženici navode kako suprotno navodima tužitelja je razvidno da se nije prelazilo preko ruba kanala gledano sa strane tuženih. Tužitelj navodi da fotografija od 21.6.2018. nema veze s ovim predmetom. Tužitelj navodi da druga fotografija od 20.6.2018. prikazuje kako je raslinje presječeno kosom, a gledano prema velikom kanalu. Tuženici prigovaraju jer se ne vidi uopće o kojoj se lokaciji odnosi te je očigledno da se radi o zapuštenoj šikari. Tužitelj navodi da fotografija od 21.6.2018. prikazuje ratarsku kulturu kukuruz pri čemu tužitelj navodi kako svoju zemlju nisu pokosili do međe, dok su njegovu pokosili. Tuženici prigovaraju i navode kako prema fotografiji proizlazi da nije košeno ništa. Tužena tvrdi da se ovdje radi o ručnom košenju te da tuženici svoje ne kose ručno. Daljnje fotografije od 20.6.2018. prikazuju supruga 3. tužene na traktoru na drugoj lokaciji. Daljnja fotografija od 20.6.2018. tužitelj navodi da je na istoj prikazano s donje strane raslinje, odn. kako se išlo kosom pa se zapinjalo do njegove strane. Vidljivo je da se išlo preko mladica.

3. tužena navodi kako je slika slikana od strane velikog kanala i da se to raslinje nalazi na njenoj parceli te je netko bacio granu posjećene vrbe na njenu parcelu. Za fotografiju od 10.7.2018. tužitelj navodi da se vidi ratarska kultura, dva metra međa i njegova parcela koja se proteže od mačete nadesno. Tuženici navode kako nisu točni navodi. Pun. tužitelja navodi kako se na ovoj i prethodnoj fotografiji vide posjećene mladice pa da nije sporno da su tuženici svoju parcelu održavali uredno pokošenom i da nikakve mladice nisu mogle izrasti na njihovoj parceli. Pun. tuženika navodi kako se ovdje vidi samo drač i zapuštena zemljišta. Tužitelj navodi kako je vidljivo da se ovdje išlo traktorom kojim je jedan kotač išao uz kukuruz a drugi uz raslinje te se spustila samo bočna kosa i pokosila njegovu stranu. Tuženici prigovaraju navodima jer je to protivno zakonima fizike i mehanizacije. Tužitelj navodi da je i na fotografiji od 20.09.2018. prikazana ustvari ista situacija kao na ranijoj fotografiji, samo na malo daljoj lokaciji. Jednako kao i na fotografiji od 21.6. gdje je i vidljivo kada se kosilo, gdje se išlo odn. trag košnje skreće na zemljište tuženika. Tuženici prigovaraju navodima tužitelja jer da je na toj fotografiji sve zarašteno i nije vidljivo da je košeno. Fotografije od 20.9.2018. prikazuju isto stanje kao i prethodna fotografija.Tuženici ponovno navode da prigovaraju kao i ranije. Fotografija od 10.4.2018. nema veze sa ovim spisom i lokacijom. Fotografija od 4.6.2018. prikazuje mačetu te je prikazan kanal u koji je bačen taj stup i vidi se raslinje koje je znatno manje, vidi se žuta vrta. Tuženici prigovaraju kao i do sada. Jednako je prikazano i na fotografiji od 20.9.2018.Fotografija od 10.6.2019. prikazuje starije stanje odn. to je starija fotografija gdje je prikazana međa. Na fotografiji od 10.6.2019. prikazano je snijegom zahvaćeno zemljište, tužitelj navodi da je to fotografija od počeka 2019., vidljiv je stup koji su postavili tuženici kada su pozvali geodeta. Tuženici prigovaraju kao i do sada i osporavaju navode. Na fotografiji od 18.2.2019. tužitelj navodi kako se na istoj prošlo s malčerom kraj njihove kulture koja je udaljena 2 metra od međe i usput se malčirala i njegova strana. Tuženik navodi kako to ne proizlazi iz navedene slike. Na fotografiji od 18.2.2019. je prikazano kako se malčerom obrađivalo do njegovog zemljišta i vidljive su kulture. Tuženici navode kako to uopće nije obrađivano i nema govora o malčeru, a pokazuju zelenu travu. Na slijedećoj fotografiji od 18.2.2019. se vidi ratarska kultura od koje 2 metra ide međa. Ono što je malo kao bijelo na slici, to je ono što je otkinuto kosom. Tužitelj navodi da se vidi betonska ograda, njihova kultura i dokle su obrađivali te da su potrgali drveće koje se nalazilo već duboko u kanalu. Tuženici prigovara jer je vidljivo kako je sve zarašteno. Fotografija od 10.6.2019. prema navodima tužitelja prikazuje kako se spusti kosa i onda dolazi do polijeganja raslinja. Tuženik navodi kako dio raslinja za koje tužitelj tvrdi da je polegnuto na istom mjestu nije polegnuto, te kako bi onda moglo doći do polijeganja uslijed navodne košnje jer bi isto tada bilo ravnomjerno polegnuto. Fotografija od 10.6.2019. je istovrsna ranijim fotografijama. Fotografija od 18.2.2019. prema navodima tužitelja prikazuje isto kako se išlo kosom do tog njegovog žbunja. Tuženici prigovaraju jer ovo nije razvidna lokacija na kojoj se nalazi bilje koje je prikazano na fotografiji. Na fotografiji od 18.2.2019. tužitelj navodi da je vidljiva njegova ograda te kako se mehanički obrađivalo do moje ograde.Na fotografiji od 10.6.2019. koja je mutna tužitelj navodi da se opet vidi kako se od njihove ratarske kulture do njegovog raslinja mehanički obrađivalo. Tuženici navode da takvi navodi ne proizlazi iz takve fotografije. Na fotografiji od 10. lipnja 2019. je također slabo vidljivo što je na istoj prikazano, mutna je fotografija. Na fotografiji od 18.2.2019. je vidljivo kako su namjerno njegovu stranu obrađivali mehanički dok svoju nisu. Tuženici navode kako su navodi netočni i nelogični. Tužitelj navodi da se na fotografiji od 18.2.2019. vidi raslinje koje je pokošeno. Tuženici navode da prigovaraju navodima jer se vidi raslinje i nešto što je nabacano, a u tom vremenu se ne vrši košnja. Fotografija od 18.2.2019. prikazuje ono što je ranije već pogledano. Na fotografiji od 18.2.2019. tužitelj navodi da je prikazana strana kojom se ide prema dijelu gdje je iščupan stup, a gdje tuženici ne ulaze u njegovu parcelu, odn. gdje s njima ne graniči i gdje je jasno vidljivo kako je drveće poslagano u jednoj liniji, a što je možda 50 metara od dijela gdje graničim sa zemljištem tuženika. Tužitelj navodi da je to jasen koji je on posadio. Tuženici prigovaraju jer je razvidno da se ne radi o predmetnom lokalitetu, a nadalje, razvidno je da se ovdje ne radi ni o kakvoj sadnji, već o granama popikanim u zemlju bez korijena. 3. tužena navodi da se na fotografiji u pozadini vidi šuma koja je zazelenila, a da se ovdje radi o granama koje su samo popikane, a vide se i 2-3 koje nije uspio popikat. Na fotografiji od 18.2.2019. je prema navodima tužitelja prikazan i drugi taj međni stup kod velikog kanala koji je iščupao KO. Tuženici prigovaraju, pri čemu ističu da se uopće ne radi o predmetnoj lokaciji, sam tužitelj navodi – veliki kanal. Tužitelj na fotografiji od 18.2.2019. na kojoj je prikazano narančasto obojan stupić za koji tužitelj tvrdi da su ga obojali tuženici i da se jasno vidi dokle su tuženici obrađivali, odn. da njegova strana nije dirana. Pun. tužitelja pojašnjava da komentar da njegova strana nije dirana, odn. da tužitelj nije obrađivao svoju česticu, a što nije ni sporno među strankama, a to ne znači da granični dio uz česticu tuženika nije košen od njihove strane. Tuženi prigovaraju ovakvim navodima, tako nešto ne proizlazi čak ni iz navoda samog tužitelja. Fotografija od 10.6.2019. na kojoj je prikazan stupić sa oznakom X tužitelj navodi da su tuženici oznakom X označili njegovu ogradu i da su lovci odn. muž od 2. tužene pucali po toj ogradi. Pun. tuženika prigovara ovakvim navodima, jer isti ne samo da su netočni, već su i besmisleni. Tužitelj navodi kako daljnje fotografije ne predstavljaju mjesto predmeta spora a također se fotografije i ponavljaju i prikazuju ono što je već ranije prikazano na reproduciranim fotografijama. Na fotografiji od 3.5.2019. tužitelj navodi da je prikazana iskopana zemlja te objašnjava da je tu bio posađen hrast koji je iščupan. Pun. tuženika navodi kako to ne proizlazi iz te fotografije. Na daljnjoj fotografiji od 3.5.2019. tužitelj navodi da se vidi hrastić koji je iščupan, vidi se korijen odn. kako je isti bačen. Pun. tuženika navodi da se ne vidi što je i gdje slikano. Na fotografiji od 10.6.2019. je vidljiv hrast koji je slikan uz stup ograde, a koji je tužitelj prislonio zbog slikanja. Tuženik osporava navode tužitelja. Tužitelj navodi kako se na slijedećim fotografijama ponavljaju ranije fotografije te se neke ne odnose također na mjesto spora. Pun. tužitelja navodi se u folderu Final nalaze fotografije koje su sastavni dio spisa jer su iste isprintane i priložene uz tužbu te stoga sdaržaj istog nije reproduciran.

23.1. Pun. tužitelja navodi kako iz reproduciranih fotografija proizlazi da uz samu žičanu ogradu koja je duboko u čestici tužitelja postoji red mladog drveća koje ne postoji ni u kanalu ni u pojasu uz kanal a koji pripada čestici tužitelja te je iz toga jasno da je netko tu površinu kosio. U protivnom bi raslinje bilo i u čitavom kanalu i na njegovom suprotnom rubu. Među strankama je nesporno da tužitelj nije obrađivao svoju česticu, a još manje sam kanal te stoga smatra da je jasno da su to učinili tuženi. Isto tako napominje da je među strankama nesporno da međa nije niti ograda na čestici tužitelja niti sam kanal, graba, već da se ona nalazi izvan ruba kanala, u smjeru čestice tuženih. Pun. tuženika se protivi ovakvim navodima pri čemu kazuje da su isti čak i u suprotnosti sa stanjem spisa predmeta, primjerice i konkretno geod. vj. te dodajemo i ukazuje da se raslinje upravo nalazi u čitavom kanalu grabi te da se radi o zaraslom i zapuštenom kanalu odn. grabi te osporava i protivi se svim prethodnim navodima pun. tužitelja.

23.2. Ocjena je suda kako iz pregledanih fotografija ne proizlazi jasnim niti utvrđenim što je točno slikano, gdje, kada i na što bi se isto trebalo odnositi, a datumi na datotekama fotografija se razlikuju od po tužitelju, naznačenih datuma uz pojedine slike te stoga tužitelj istima nije dokazao svoje navode iz tužbe te su iste oprečne provedenim vještačenjima o ovom postupku kao i iskazima I-III tuženica.

24. Sud je u cijelosti prihvatio kao životne iskaze I-III tuženica obzirom na to da su isti sukladni provedenim dokazima i ispravama u spisu dok istovremeno nije poklonjena vjera iskazu tužitelja koji je iskazivao u suprotnosti s iskazom tuženica iz razloga kako slijedi.

25. Na temelju provedenih dokaza, a s obzirom na tužbeni zahtjev kako je postavljen, proizlazi kako je odluka u postupku uređenja međe od prethodnog značaja za donošenje odluke u ovom parničnom postupku u kojem tužiteljica traži zaštitu od uznemiravanja prava vlasništva na svojoj nekretnini (actio negatoria čl. 167.ZV-a) za koje tvrdi da su činile i da čine tuženice poduzimanjem određenih radnji na nekretnini tužitelja. Ovo stoga što tuženice tvrde da su sporne radnje poduzele na svojem zemljištu, a ne tužiteljevom pa je od odlučnog značaja utvrditi gdje se prostire međa između nekretnina stranaka kako bi se moglo odlučiti je li tužbeni zahtjev osnovan, budući da je među strankama sporno na čijem zemljištu su radnje tuženica poduzete.

25. U konkretnom slučaju tužitelj ignorira činjenicu da između stranaka nije proveden postupak uređenja međe između nekretnina parničnih stranaka premda navedeno problematizira kako u navodima tužbe tako i u iskazu niti sukladno navedenom ne uređuje tužbeni zahtjev. Naime, položaj i tijek međe između nekretnina stranaka presudno utječe na ocjenu o tome jesu li tužene ili nisu uznemiravale vlasništvo. Sud je proveo i očevid na licu mjesta, kao i geodetsko vještačenje u kojem je vještak naznačio među prema katastru, a koja je i dalje između stranaka ostala sporna. Odredbom čl. 103. st. 1. ZV-a propisano je da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

26. Podredno, ako se uzme kako međa između nekretnina parničnih stranaka prema elaboratu vještaka geodeta dipl. ing. Vladimira Zelenike (dopunska skica lica mjesta, list 77) i prema katastarskoj mapi ide linijom koja je u geodetskoj snimci označena točkama 1, 2, 3, 4, utvrđenim proizlazi kako tužene prilikom obrade svog zemljišta nisu prelazile među jer je u nalazu i mišljenju vještaka na skici lica mjesta (list 55 spisa) plavom bojom upravo prikazana granica kulture odnosno obrađeno zemljište koje se nalazi u cijelosti unutar z.k.č. tuženika, a linija međe pada i odgovara rubu grabe kanala gledano sa strane čestice tuženica. Granica do koje su tužene obrađivale svoje zemljište vidljiva je i iz fotografija koje prileže nalazu i mišljenju vještaka (list 56-58 spisa) te je ujedno vidljivo da je zemljište tužitelja zaraslo i neodržavano. Iz nalaza i mišljenja vještaka Davorina Hrsto proizlazi da tužene poljoprivrednom mehanizacijom nisu prelazile na nekretninu u vlasništvu tužitelja, odnosno da malčer koji je prema navodima tužitelja navodno korišten u uništenju mladica nije mogao sa tehničke strane to učiniti jer je malčer fiksan te može vršiti pokrete putem hidraulike traktora samo gore-dolje, da bi se uništile mladice u kanalu traktor bi morao komplet "zajašiti" kanal ili desni kotači sa desne strane kanala, lijevi kotači sa lijeve strane kanala te s obzirom na to da je traktor zajedno sa priključnim malčerom težine približno 2,5 tona morali bi se vidjeti tragovi kako je traktor prešao negdje kanal, a koji nisu nađeni. Navedeno je da ako je i došlo do uništenja nekih mladica u kanalu da je do toga došlo kod okretanja traktora u vrijeme dok su mladice bile vrlo tanke, zanemarive gospodarske vrijednosti jer su to mladice koje su bile izvađene u okolnom pošumljenom pojasu, jer ako netko ima namjeru da uništi mladice, koje su sve u određeno vrijeme, godinu dvije razmaka posađene, uništio bi sve mladice cijelom dužinom. U nalazu je ujedno istaknuto kako je nepojmljivo da netko sadi višegodišnja stabla u neposrednoj blizini međe i to na oranici koja se upotrebljava za ratarsku proizvodnju obzirom na to da je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu zabranjeno vršiti pošumljavanje te da bi se prišlo sadnji drveća treba dobiti dozvolu od gradskog ureda za prostorno uređenje iz razloga što su dijelovi šume niža kategorija zemljišta u odnosu na oranicu. Utvrđenim stoga proizlazi kako je upravo tužitelj postupao bespravno jer je prema vlastitim navodima protivno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN 57/22) čl. 12. st. 1. vršio sadnju određenih vjetrobranskih zaštita bez rješenja navedenih institucija.

27. U navedenom dijelu sud je stoga u cijelosti poklonio vjeru iskazu III tužene te I i II tužene koje su se priklonile iskazu III-tužene, koja je iskazala kako su na isti način unazad sto godina obrađivali svoju česticu, odnosno kosili do ruba grabe sa njihove strane grabe, a mehanički orali svoju parcelu, odnosno površinu koja je udaljena dva metra od grabe jer je navedeno sukladno nalazu i mišljenju vještaka te ispravama u spisu.

28. Zaštita od uznemiravanja vlasništva uređena je odredbama čl. 167. ZV. U smislu odredaba čl. 167. ZV zaštita od uznemiravanja vlasništva propisana je samo u slučaju da je uznemiravanje izvršeno bespravno (st. 1. i 2. tog članka), a ukoliko je riječ o uznemiravanju u smislu tih zakonskih odredaba tada vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete prema općim pravilima o naknadi štete (čl. 167. st. 3. ZV). Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018; dalje:ZOO) propisano je da tko drugome uzrokuje štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odgovornost za štetu nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za štetu (štetnik) počinila protupravnu štetnu radnju zbog koje je nastala šteta osobi koja traži naknadu štete (oštećenik) i ako postoji uzročna veza između štetne radnje i štete kao posljedice, time da sve navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.

29. Slijedom navedenog, a kako je prethodno utvrđeno da tužitelj primjenom pravila o teretu dokazivanja iz odredbe čl. 219. ZPP-a nije dokazao da su u predmetnom slučaju ispunjene pretpostavke iz čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 51/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 - dalje ZV), odnosno da su tuženice protivno volji tužitelja prilikom poljoprivredne obrade svoje nekretnine prelazile na nekretninu čiji je vlasnik i posjednik tužitelj te na naveden način uznemiravale tužitelja kao vlasnika predmetne nekretnine u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlaštenja na istoj niti je u njihovom postupanju bilo bespravnosti jer su iste obrađivale svoju nekretninu do linije međe, to tužitelju ne pripada niti pravo zahtijevati naknadu štete u smislu odredbe čl. 167. st. 3. ZV-a u vezi s čl. ZOO-a. Tužitelj u postupku ujedno nije dokazao da bi upravo tuženice uklonile međne oznake tužitelja, a niti je zahtjev određen u dijelu u kojem tužitelj traži da se iste vrate na mjesta na kojima su se nalazile.

30. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev je u cijelosti odbijen kao neosnovan te je odlučeno kao u izreci presude.

31. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. i čl. 155 ZPP-a te s obzirom na to da je tužitelj u cijelosti izgubio parnicu dužan je I-III tuženicama naknaditi troškove postupka koji su bili potrebni za vođenje parnice. Tako je I-III tuženicama dosuđena naknada troškova za sastav odgovora na tužbu iznosu od 200,00 Eur te podnesaka od 15.09.2019. i 30.12.2023. u iznosu od po 200,00 Eur sukladno Tbr. 8. t. 1. Tarife za svaki podnesak, za zastupanje na ročištima 26.09.2019., 16.02.2022., 6.10.2022., 11.11.2022. i 24.04.2024., 16.04.2026. i 16.07.2026. u iznosu od po 200,00 Eur za svako ročište Tbr. 9/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23; dalje: Tarifa), za sastav odgovora na žalbu trošak u iznosu od 200,00 Eur sukladno Tbr (/1 Tarife, što uvećano za postotak za zastupanje više osoba od 20% te pripadajući porez na dodanu vrijednost od 25% iznosi ukupno 3.300,00 Eur. Navedenom iznosu je valjalo pridodati trošak sudske pristojbe na odgovor na žalbu u iznosu od 19,91 Eur i na koji iznos teku kamate od dana donošenja prvostupanjske presude, u skladu s odredbom čl. 30. st. 2. OZ.

U Sesvetama 28. kolovoza 2026.

Sudac

Iva Raos

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu županijskom sudu u roku 15 dana od dana ročišta za objavu presude (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva istovjetna primjerka.

DNA:

-pun tužitelja

-pun I-III tuženika