Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj Gž-452/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Mirjani Rubić kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pokojnog RAT, sina R iz [adresa], preminulog **.**.1966., povodom prijedloga nasljednika RA iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] za raspoređivanej naknadno pronađene imovine ostavitelja, odlučujući o žalbi nasljednika ŽA OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po Marku Došenu i Martini Gržetić Došen, odvjetnicima u Rijeci, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj O-1917/2023-17 od 9. svibnja 2024., dana 28. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba nasljednika ŽA i ukida se rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj O-1917/2023-17 od 9. svibnja 2024. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem utvrđeno je da naknadno pronađenu imovinu iza pokojnog Ž () , iz [adresa], rođenog **.**.1890., a umrlog **.**.1966., zemljoradnika, sačinjava: a) vlasništvo nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja se sastoje od: kčbr. [katastarska čestica] levina livada od 31963 m2

b) vlasništvo nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja se sastoje od: kčbr. [katastarska čestica] levina livada od 414 m2,

te je na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj O-719/66-3 od 27. ožujka 1967. i rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj O-816/92-4 od 16. veljače 1993. njegovim nasljednikom proglašen RA, unuk ostavitelja u cijelosti, a ujedno je naložena nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu provedba tog rješenja u zemljišnim knjigama, po pravomoćnosti.

2.Protiv citirane odluke žali se ŽA, sin pokojne DA rođene RA, kćeri ostaviteljevog sina TA koji je svoj nasljedni dio iza očeve smrti ustupio bratu BA (FA) , čija ostavinska imovina je po rješenju o nasljeđivanju O-972/2021 od 27. travnja 2021. na temelju zakona raspoređena njezinim sinovima HA i ŠA (ovdje žalitelju). Žalitelj pobija prvostupanjsko rješenje iz svih zakonskih razloga u bitnome navodeći kako se ukazuje spornim mora li se provesti nova ostavinska rasprava i donijeti novo rješenje o nasljeđivanju u slučaju kada su nasljednici svoje nasljedne dijelove ustupili sunasljedniku, pri čemu se poziva na odredbu čl. 234. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015, 14/2019, dalje: ZN/03) i na sudsku praksu (rješenje Županijskog suda u Varaždinu Gž-1200/09 od 7. prosinca 2009.) prema kojima je prvostupanjski sud bio dužan provesti ostavinsku raspravu i tek nakon toga odlučiti o prijedlogu za raspored naknadno pronađene imovine. Žalbeni je prijedlog pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje

2.1.Na žalbu nije odgovoreno.

3.Žalba je osnovana.

4.Ispitujući pobijano rješenje na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje ZPP), ocjena je ovog suda da pobijano rješenje nije opterećeno bitnim povredama postupka na koje se u drugostupanjskom postupku pazi po službenoj dužnosti.

5.Sud prvog stupnja je utvrdio:

-kako je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj O- 719/66-3 od 27. ožujka 1967. raspoređena ostavinska imovina iza pokojnog LA, sina R, te su njegovim nasljednicima na temelju zakona (i uslijed ustupa ostaviteljevih sinova ZA, TA i IA u korist brata BA) proglašeni VA, supruga ostavitelja u 1/5 dijela i BA, sin ostavitelja u 4/5 dijela;

-kako je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj O- 816/92-4 od 16. veljače 1993. iza pok. FA sina LA, temeljem zakona (i uslijed ustupa ostaviteljevih kćeri MA, AA i ČA u korist LA) nasljednikom proglašen LA, sin ostavitelja, u cijelosti;

-kako naknadno pronađenu imovinu ostavitelja predstavljaju nekretnine opisane u točki I. izreke, a nasljednik RA, unuk ostavitelja istaknuo je prigovor zastare nasljednopravnog zahtjeva u odnosu na ostale nasljednike, obzirom je ostavitelj umro 1966. a imovinu je nastavio uživati njegov otac pok. BA, a nakon njega i on;

-kako su utvrđeni zakonski nasljednici ostavitelja: iza pok. sina BA () sin RA () -predlagatelj te kćeri OA i pok. ČA iza koje su nasljednici djeca CA, UA koja se prihvatila nasljednog dijela i ustupila ga RA, EA koja se nasljedstva odrekla i NA koja se prihvatila nasljednog dijela i ustupila ga RA; iza pok. ZA nema nasljednika (supruga je preminula a djece nisu imali; - iza pok. TA ostao je sin LA i kćeri ĐA i DA a iza pok. IA ostala je kćer ĆA koja se prihvatila nasljedstva i svoj nasljedni dio ustupila SA.

6.Obzirom je ostavitelj preminuo 1966. godine a prema navodima predlagatelja RA (unuka ostavitelja) koji je istaknuo prigovor zastare prava ostalih nasljednika zahtijevati ostavinu, nekretnine koje su predmet prijedloga od njegove smrti uživao je nesmetano ostaviteljev nasljednik a njegov otac FA (ili BA) te on kao njegov sin i nasljednik, a kako nasljednici ostavitelja koji su dali nasljedničke izjave nisu osporili prigovor zastare, sud prvog stupnja je ocijenio osnovanim prigovor zastare nasljednopravnog zahtjeva svih nasljednika osim predlagatelja i na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj O-719/66-3 od 27. ožujka 1967. (iza smrti ostavitelja) i rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj O-816/92-4 od 16. veljače 1993. (iza smrti ostaviteljeva sina i nasljednika BA, predlagateljeva prednika) pozivom na odredbu čl. 138. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015, 14/2019, dalje: ZN/03) uručio naknadnu pronađenu imovinu predlagatelju RA u cijelosti.

6.1.Pri tome je pod točkom 5. obrazloženja nasljednike koji nisu dali nasljedničku izjavu a koji smatraju da im pripada pravo na nasljedstvo naknadno pronađene imovine te to pravo i zahtijevaju, uputio da rješenje pobijaju žalbom.

7.Među strankama nije sporno da nekretnine čije se raspoređivanje traži nisu raspoređene pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju iza smrti ostavitelja, a nije sporno ni tko je pozvan na nasljeđivanje iza njegove smrti.

8.Prema odredbi čl. 253. stavak 1. ZN/03 prava stranaka u vezi s nasljeđivanjem prosuđivat će se po zakonu koji se primjenjivao u času otvaranja nasljedstva, a temeljem st. 2. istoga članka i postupovne odredbe kada je do stupanja na snagu tog zakona (3. listopada 2003.) doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, a nasljeđivanje nije sporazumom, diobom ili na drugi način konačno uređeno.

9.Budući je ostavitelj LA preminuo **.**.1966., pa kako se u času smrti otvara nasljedstvo, prava stranaka u vezi s nasljeđivanjem (materijalno pravo) se prosuđuju po zakonu koji je bio na snazi u vrijeme otvaranja nasljedstva 1966., odnosno po Zakonu o nasljeđivanju (Službeni list FNRJ br. 20/1955, Službeni list SFRJ br. 12/1965, Narodne novine 52/71,47/1978, 71/1991, 37/1994, 56/2000, 48/2003, dalje:ZN/55).

10.Slijedom navedenog, obzirom se radi o pravomoćno dovršenom postupku, nema mjesta primjeni materijalnopravnih niti procesnih odredbi ZN/03 na koje se pogrešno poziva prvostupanjski sud kao i žalitelj (čl. 253. st. 2. ZN/03).

11.Prema odredbi čl. 235. primjenjivog ZN/55, ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina za koju se u vrijeme donošenja rješenja nije znalo da pripada ostavini, sud neće ponovo raspravljati ostavinu, već će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju.

12.Međutim, Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci od 29. siječnja 2019. broj Rev-x-241/2017 zauzeo pravno stajalište, koje prihvaća i ovaj sud, kako u slučaju kada je nasljednik ustupio svoj nasljedni dio, jednako kao i kod odricanja od nasljedstva, ukoliko je naknadno pronađena imovina veće vrijednosti, nasljedniku treba omogućiti da se ponovo izjasni o pravu nasljeđivanja, pri čemu nije odlučno je li u postupku dana izjava o odricanju ili je došlo do ustupanja nasljednog dijela u korist nekog od sunasljednika, kao i da ukoliko sud utvrdi da je naknadno pronađena imovina veće vrijednosti u odnosu na ranije utvrđenu imovinu, tada ne samo u slučaju odricanja već i u slučaju nasljednopravnog ustupa treba ispitati pravu volju stranaka i omogućiti osobi koja je već dala izjavu o odricanju ili ustupanju da se ponovo izjasni, pa i tako da dade novu nasljedničku izjavu u pogledu naknadno pronađene imovine.

13.Nadalje, prema odredbi čl.144. ZN/55 pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja zastarijeva prema savjesnom držatelju za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i držatelja stvari ostavine, a najkasnije za deset godina računajući za zakonskog nasljednika od smrti ostaviočeve a za oporučnog nasljednika od proglašenja oporuke (stavak 1.). Prema nesavjesnom držatelju ovo pravo zastarijeva za dvadeset godina (stavak 2). Ista dužina rokova zastare zahtijevati ostavinu propisana je i člankom 138. ZN/03.

14.Radi se o pravu zahtijevati ostavinu kao nasljednik ako se ostvaruje u ostavinskom postupku a izvan ostavinskog postupka u parnici o nasljedstvu (hereditas petitio).

15.Kako je pravilno smatrao i prvostupanjski sud, u ostavinskom postupku se može riješiti prigovor nekog od nasljednika da je zastarjelo pravo drugih sunasljednika da zahtijevaju ostavinu kao nasljednici, ali to samo ako nisu sporne činjenice od kojih ovisi ne/osnovanost ovog prigovora, u protivnom ove sporne činjenice mogu se raspraviti samo u parnici.

16.Prema sadržaju spisa nasljednici koji se dali nasljedničke izjave kao i oni koji to nisu učinili a uredno su primili rješenje o rasporedu naknadno pronađene imovine, svi osim žalitelja, nisu osporili prigovor zastare prava zahtijevati ostavinu niti su predmetno rješenje pobijali.

17.Rješenje o rasporedu naknadno pronađene imovine je bilo upućeno DA koje žalitelj pobija pravovremeno izjavljenom žalbom prilažući rješenje o nasljeđivanju iza njezine smrti Općinskog suda u Rijeci, javnog bilježnika Stevana Pejnovića kao povjerenika tog suda poslovni broj O-972/2021, UPP/OS-32/2021 od 27. travnja 2021. iz kojeg proizlazi kako je preminula **.**.2021. a njezinim nasljednicima su proglašeni žalitelj i njegov brat KA za po ½ dijela, pri čemu žalbom ne osporava istaknuti prigovor zastare prava zahtijevati ostavinu već smatra kako je ostavinski sud odluku trebao donijeti nakon održane ostavinske rasprave.

18.Kako je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud rješenje o rasporedu naknadno pronađene imovine donio na temelju ranijeg pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju iza smrti ostavitelja i njegovog nasljednika, a nije utvrdio je li vrijednost naknadno pronađene imovine veća u odnosu na ostavinsku imovinu koja je bila predmetom nasljeđivanja, a za što postoji realna mogućnost obzirom jedna nekretnina ima površinu od 31963 m2, niti je sud utvrdio volju žalitelja kao nasljednika uzimanjem njegove nasljedničke izjave, to je u izostanku pravilnog postupanja prvostupanjski sud nepotpuno utvrdio činjenično stanje radi čega se ne može ispitati ni pravilnost primjene materijalnog prava.

19.Stoga je ovaj sud prihvatio žalbu nasljednika ŽA i na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a u svezi sa čl. 174. ZN/55 i ukinuo pobijano rješenje te spis vratio prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje.

20.Kako iz sadržaja spisa proizlazi da jedan od nasljednika zahtijeva provođenje nove rasprave to će u ponovljenom postupku prvostupanjski sud na ročištu u nazočnosti nasljednika a imajući u vidu primjedbe i upute iz ovog rješenja utvrditi radi li se o imovini veće vrijednosti u odnosu na onu koja je raspoređena te u slučaju potvrdnog zaključka od nasljednika (žalitelja) uzeti nasljedničku izjavu i utvrditi jesu li između nasljednika sporne činjenice nesmetanog savjesnog/poštenog posjeda predmetnih nekretnina nasljednika RA i njegovog prednika BA računajući od ostaviteljeve smrti pa nadalje, o čemu posljedično ovisi osnovanost prigovora o zastari prava zahtijevati ostavinu istaknutog po predlagatelju, pa ukoliko o tome nema spora udovoljit će prijedlogu, a u protivnom sporne činjenice mogu se raspraviti samo u parnici.

21.Slijedom navedenog riješeno je kao u izreci.

U Splitu, 28. kolovoza 2026.

SUTKINJA

Mirjana Rubić