Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Stalna služba u Trogiru
Put Mulina 1, Trogir
Poslovni broj: Pp-9605/2024-14
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, na prijedlog sudske savjetnice Josipe Grga, uz sudjelovanje Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika PZ, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine Republike Hrvatske broj 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23, dalje u tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), povodom optužnog prijedloga podnesenog od strane Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Klasa: 211- 07/24-5/19491, Urbroj: 511-12-33-24-1 od 26. srpnja 2024., nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 25. kolovoza 2026. u nazočnosti okrivljenika, a u izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja te objavljene u izočnosti stranaka 28. kolovoza 2026.
p r e s u d i o j e
I. Na temelju odredbe članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon)
Okrivljenik: PZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. P i pok. K, rođen **.**.1939. u mjestu [adresa] (BiH), s prebivalištem u [adresa], završena OŠ, umirovljenik, mjesečnih primanja cca 500,00 eura, udovac, otac dvoje djece, srednjeg imovnog stanja, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan
o s l o b a đ a s e o p t u ž b e
da bi
dana 22. srpnja 2024. u 16:45 sati na ulici, u mjestu [adresa], remetio javni red i mir na način da je na ulici fizički napao KZ na način da ga je otvorenim dlanom desne ruke udario u predjelu lijeve strane glave,
čime da bi okrivljenik počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
II. Na temelju odredbe članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
Obrazloženje
1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir pod brojem navedenim u uvodu presude podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.
2. Okrivljenik PZ saslušan pred ovim Sudom, na glavnoj raspravi dana 27. veljače 2025., u svojoj obrani je izjavio da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Kritične zgode ovdje oštećeni KZ išao je u trgovinu i prolazio je preko njegovog dvorišta te bacio lance koje je on postavio. On da ga je upozorio da to ne radi, a KZ mu je odgovorio: „Hoću, volja me!“. Isti je prilikom povratka opet bacio lance koje je on u međuvremenu digao i isto je odgovorio kada ga je ponovno upozorio. On da je tada nogom pritisnuo lanac koji je stajao na podu, a KZ se sagnuo i čupao lanac ispod noge; on da ga je tada upozorio da to ne čini i rukom ga odgurnuo, ali nije istina da ga je udario. Predlaže da se na tu okolnost sasluša KZ.
3. Analizirajući obranu okrivljenika te dovodeći istu u svezi sa sadržajem isprava koje priležu spisu, a radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja i navoda iz obrane okrivljenika, Sud je ispitao i svjedoka KZ.
4. Izvanraspravno ispitan u svojstvu svjedoka KZ, dana 29. srpnja 2025. godine, navodi kako se predmetnog događaja dobro sjeća, kada je boravio kod svoje bake u [adresa] (tada) prošlog ljeta. Put koji se nalazi ispred kuće njegove bake je u suvlasništvu nje i njezinih susjeda, međutim gospodin PZ stavlja lance i „svojata“ put. Za istaknuti je kako postoje presude Općinskog i Županijskog suda kojima je potvrđeno kako put ne pripada istom, već predstavlja suvlasništvo susjeda. Toga dana išao je u trgovinu, skinuo je jedan lanac, a nekoliko metara dalje drugi lanac, oba odložio i nastavio prema trgovini. Tada je to primijetio gospodin PZ, koji se tom prilikom nalazio u svojoj garaži. Kada se vratio lanci su bili vraćeni u prvobitno stanje. On da je krenuo opet skidati lance; prvi lanac je skinuo, nastavo je prema drugom lancu, i u tom međuprostoru prišao mu je gospodin PZ i rekao nešto kao u stilu da tu ne smije prolaziti. KZ da mu je odgovorio da će tuda prolaziti jer je to put i nastavio se kretati prema drugom lancu kada ga je PZ, s leđa, udario u predjelu glave iza desnog uha i u predjelu desne strane vrata. On da se uspio iskontrolirati da mu ništa verbalno ne vrati, a kamoli fizički, znajući da će u tom slučaju i on biti suokrivljenik. Nastavio se kretati put kuće, točnije krenuo je prelaziti drugi lanac, sagnuo se da ga pomakne i tada ga je gospodin PZ fizički gurnuo. Netom nakon kritičnog događaja pristupio je policijskoj postaji kako bi navedenog prijavio, a službenicima je pokazao fotografiju predjela glave i vrata s lokacijom udarca gdje se jasno vidi crvenilo od istog.
Prilaže Sudu sliku na uvid.
5. Na glavnoj raspravi, dana 21. svibnja 2026. godine, nakon što je okrivljeniku PZ pročitan Zapisnik o ispitivanju svjedoka KZ, isti izjavljuje kako iskaz nije istinit u onom dijelu u kojem svjedok navodi da bi ga on udario u predjelu glave i vrata. Istina je da mu je nešto verbalno kazao u smislu da tu ne može prolaziti te da ga je i gurnuo, ali u odnosu na udarac isti negira. Predlaže provođenje suočenja s imenovanim svjedokom.
6. Na glavnoj raspravi održanoj dana 25. kolovoza 2026. okrivljenik PZ, nakon što je upoznat s navodima iz optužnog prijedloga i svojim zakonskim pravima u obrani, izjavljuje da ostaje kod svoje obrane koju je dao na Zapisnik od 27. veljače 2025. i 21. svibnja 2026.
6.1. Svjedok KZ navodi kako u potpunosti ostaje pri svome iskazu od 29. srpnja 2025. Na poseban upit Suda o točnoj lokaciji mjesta događaja navodi kako se događaj zbio na putu koji je suvlasništvo njegove bake i njezinih susjeda, a o čemu postoji pravomoćna sudska presuda, te se oni danas tim putem neometano služe, kao i do sada.
6.2. U daljnjem tijeku dokaznog postupka provedeno je suočenje između okrivljenika i svjedoka KZ, pri čemu oboje upućeni da gledaju jedan prema drugome, okrivljenik i svjedok uspostavljaju kontakt očima te svjedok gledajući direktno u oči okrivljeniku iskazuje: "Dok sam prolazio između jednog lanca i drugog lanca- Vi ste meni s leđa prišli i zamahnuli rukom te me rukom zahvatili u predjelu iza uha"; a okrivljenik gledajući direktno u oči svjedoku kazuje: "Ja tebe udario nisam, a to što ti lažeš- to je tvoja stvar. Lanci su bili tu dvije i pol godine i skidali ste ih kada vas je bila volja, to nije put, to je moje dvorište. Igraš se sa mnom, a?"
7. U toku dokaznog postupka Sud je izvršio uvid i pročitao Optužni prijedlog Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/24-5/19491 od 26. srpnja 2024., Obavijest o počinjenom prekršaju serijskog broja: 00567683 od 22. srpnja 2024., Službenu zabilješku o dojavi od 22. srpnja 2024., potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije iz koje proizlazi da okrivljenik nije prekršajno osuđivan, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.
8. Nakon završenog dokaznog postupka Sud je dao završnu riječ strankama, te je okrivljenik u završnom govoru naveo: "Ne osjećam se krivim za ono što mi se stavlja na teret."
9. Na osnovu provedenog dokaznog postupka, ocjenom obrane okrivljenika, savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, Sud je ocijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršaju.
10. Člankom 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da su prekršaji protiv javnog reda i mira djela kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima ili ometa ostvarivanje njihovih prava i dužnosti, vrijeđa moral, ometa vršenje zakonitih mjera državnih organa i službenih osoba, ugrožava opća sigurnost ljudi i imovine, vrijeđaju državni organi ili se na drugi način narušava javni red i mir građana te djela utvrđena ovim zakonom.
11. Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisano je da tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.
11.1. Prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir. Vika mora biti tako glasno izgovaranje riječi kojima se remeti mir građana, odnosno uznemiruje javnost.
12. Ovlašteni tužitelj u predmetnom optužnom aktom kao mjesto počinjenja prekršaja navodi „na ulici, u mjestu [adresa], općina [adresa]“, ne definirajući kakvu je posljedicu takvo ponašanje izazvalo, odnosno nisu definirani uvjeti i okolnosti koji su postojali u vrijeme izvršenja radnje, a koji bi činili takvo mjesto javnim, odnosno, dostupnost takvog ponašanja, čujnosti ili vidiku, iz neograničenog javnog mjesta, odnosno nastupanja posljedice u javnosti, predstavlja odlučnu činjenicu koja čini biće prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koja odredba sankcionira počinitelja koji vikom, svađom ili tučom na javnom mjestu remeti javni red i mir. Dakle, činjenični opis djela, čak i u slučaju da se dokazalo da bi utužene prigode okrivljenik fizički napao KZ, nije u dovoljnoj mjeri konkretiziran da bi se mogao pravno kvalificirati kao narušavanje javnog reda i mira u smislu članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
12.1. Naime, iz svih dokaza provedenih u postupku proizlazi kako se okrivljenik PZ u vrijeme predmetnog događaja nalazio na putu ispred obiteljskih kuća, kao i svjedok oštećenik KZ; za koji put je i sam svjedok oštećenik iskazao da isti predstavlja zajednički put u suvlasništvu. Stoga okolnosti mjesta događaja treba cijeniti imajući u vidu njegov pravni status.
12.2. Prema stavu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske izraženog u Zaključku sjednice Odjela javnog reda i mira i javne sigurnosti od 22. listopada 2022., posljedica dostupnosti takvog ponašanja na neograničeno otvorenom javnom mjestu, mora biti navedena u činjeničnom opisu izreke jer predstavlja zakonsko biće predmetnog prekršaja. Navedeni zaključak Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske donesen je s ciljem ujednačavanja sudske prakse, a zbog uočenog nejednakog postupanja sudova u vezi pravnog pitanja dostatnosti činjeničnih opisa za prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za koje je javnost mjesta počinjenja konstitutivni element bića djela, počinjen na fiktivnom javnom mjestu, ali nije opisano da je radnja okrivljenika bila čujna odnosno vidljiva na neograničeno otvorenom javnom mjestu.
12.3. Zaključno, iz tako koncipiranog opisa prekršaja, Sud nije mogao ocijeniti je li riječ o prekršaju kojim se narušava javni red i mir. Po prirodi stvari prekršaji protiv javnog reda i mira obuhvaćaju kategoriju kažnjivih djela kojima se kao opće dobro štiti javni red i mir. U konkretnom slučaju nije sporno da je između okrivljenika PZ i svjedoka oštećenika KZ došlo do međusobnog verbalnog obraćanja, pa i guranja koje ni sam okrivljenik ne spori, međutim, to s obzirom na okolnosti slučaja nije dovoljno za donošenje zaključka da je počinio prekršaj protiv javnog reda i mira.
12.4. Ovdje je potrebno istaknuti da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, te iz navedenog razloga sve odlučne činjenice moraju nužno biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
13. Sumirajući navedeno, još jednom se ističe kako je za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, nužno je da činjenični opis sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, što znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom otvorenom javnom mjestu dostupnom neograničenom krugu ljudi. U protivnom, dakle u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
14. Slijedom svega navedenog, Sud smatra da djelo za koje se okrivljenika optužuje i za koje se protiv istog vodi postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude, po propisu nije prekršaj, radi čega je pazeći na pravilnu primjenu Zakona, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenika oslobodio od optužbe zbog utuženog prekršaja, kako je to i navedeno u izreci ove presude.
15. Na temelju odredbe članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.
16. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
Trogir, 28. kolovoza 2026.
Zapisničarka
SUTKINJA
Milenka Vičić, v.r.
Željka Matkov, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.
PRESUDA SE DOSTAVLJA:
- okrivljeniku PZ,
- ovlaštenom tužitelju,
- za spis.
