Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-105/2026-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Kristini Pavelić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja UŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Marku Kolanoviću, odvjetniku u Zadru, protiv protustranke IŽ kći U (Bepa), OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Jurici Kvartuču, odvjetniku u OU Kvartuč iz Zadra, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi protustranke izjavljenoj protiv dijela rješenja Općinskog suda u Zadru, posl.br. R1-168/2023-30 od 28. veljače 2025., 28. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba protustranke, ukida se rješenje Općinskog suda u Zadru, posl.br. R1-168/2023-30 od 28.veljače 2025. u dijelu pod toč. II., III. i IV. izreke i predmet se vraća u tom dijelu istom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

„I. Utvrđuje se da je predlagatelj povukao prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

II. Suvlasnička zajednica nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], u naravi dvorište, ukupne površine 500 m2, upisana u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu predlagatelja UŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] za 3/4 dijela, te protustranke IŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/4 dijela,

r a z v r g a v a s e

civilnom diobom - prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, te podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim udjelima stranaka.

III. Nalaže se protustranci IŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi predlagatelju UŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak ovog postupka u iznosu od 257,73 € u roku od 15 (petnaest) dana.

IV. Odbija se zahtjev protustranke za naknadom troška.“

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavila protustranka u kojoj je navela da predmetno rješenje pobija zbog bitne povrede odredaba postupka, pog rešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi je protustranka navela da se u podnesku od 8.siječnja 2024. očitovala na nalaz i mišljenje vještaka te da je zatražila saslušanje na raspravi vještaka Maria Kalmete, u odnosu na procijenjenu vrijednost nekretnine, i u odnosu na procjenu da se nekretnina ne može podijeliti geometrijski, a protustranka da se opredijelila na geometrijsku diobu. Protustranka je navela da je onemogućena u raspravljanju. Osporila je i odluku o trošku, zbog pogrešne primjene prava. Predložila je da se ukine predmetno rješenje u točci II., III. i IV. izreke, a iz sadržaja žalbe se može zaključiti kako protustranka nije izjavila žalbu protiv točke I. izreke rješenja.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba protustranke je osnovana.

5. Ovaj sud ispitao je pobijano rješenje u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava u skladu s odredbom članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. – ispravak, 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje: ZPP), a u svezi s člankom 2. i 43. Zakona o izvanparničnom postupku ( Narodne novine br. 59/2023, dalje: ZOIP ).

6.Predmet prvostupanjskog postupka je razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina], koja je u suvlasništvu predlagatelja u ¾ dijela te protustranke u ½ dijela.

7. Odredbom čl. 50. Zakona o vlasništvu i drugom stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 1542/14, dalje; ZV) je propisano da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja. Ako dioba iz stavka 2. ovoga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

8. Sud prvog stupnja odredio je razvrgnuće predmetne nekretnine prodajom na javnoj dražbi, uz obrazloženje da je vještak građevinske struke predložio upravo civilnu diobu, obrazlažući da geometrijska dioba predmetne čestice nije moguća, a s obzirom na zatečeno stanje iste, suvlasničke udjele stranaka, uvjete građenja, jer da se geometrijskom diobom predmetna čestica ne može podijeliti na način da svakom od suvlasnika pripadne odgovarajući suvlasnički udio, kao i da geometrijskom diobom, pripadajući dio zemljišta od 125 m2 (=1/4 dijela) da gubi svojstvo građevinskog zemljišta, te mu se znatno umanjuje vrijednost.

9. U svojoj žalbi protustranka ističe da je predložila saslušanje vještaka Maria Kalmete na raspravi, u odnosu na procijenjenu vrijednost nekretnine i u odnosu na procjenu da se nekretnina ne može podijeliti geometrijski. Međutim, sud nije postupio po prijedlogu protustranke, već se vještak očitovao pisanim putem. Time, je ostvaren žalbeni razlog kojeg navodi protustranka, budući joj nije dana mogućnost raspravljanja pred sudom, a i činjenično stanje nije pravilno utvrđeno.

10. Kako je već prethodno navedeno, odredbom ZV-a je propisano da ako geometrijska dioba nekretnina nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

11. Iz nalaza i mišljenja vještaka Maria Ka lmete proizlazi da predmetna nekretnina ima površinu 500 m 2, te da bi predlagatelju pripalo 375 m 2 ( ¾ dijela ), a protustranci 125 m 2 ( ½ dijela), čime bi zemljište od 125 m 2 izgubilo svojstvo građevinskog zemljišta te mu se znatno umanjuje vrijednost. Stoga vještak predlaže civilnu diobu. Vrijednost zemljišta vještak je procijenio na 89.300,00 eura, odnosno ¾ dijela iznosi 67.000,00 eura, a vrijednost ¼ dijela iznosi 22.300,00 eura.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka nije jasno vidljivo niti je točno određeno, za koliko će se umanjiti vrijednost ukoliko se provede geometrijska dioba, pa da bi sud utvrdio je li to znatno umanjenje vrijednosti ili nije, pogotovo, jer bi dio koji bi pripao predlagatelju bila građevinska čestica, a dok je protustranka navela da pristaje da dio nekretnine koji bi pripao njoj ne bude građevinska čestica. U pogledu znatnog umanjenja vrijednosti, kako to propisuje odredba čl. 50. st. 4. ZV-a, izostalo je obrazloženje suda, a sud nije, iako je to predlagala protustranka saslušao vještaka u odnosu na procijenjenu vrijednost nekretnine.

13. U odnosu na navod protustranke, da je povlačenjem dijela prijedloga djelomično uspjela u sporu, ukazuje se na odredbu čl. 12. ZOIP, prema kojem se prijedlog kojim je pokrenut postupak može i bez pristanka protustranke povući u cijelosti ili djelomično do donošenja prvostupanjske odluke. Dakle, protustanka nije djelomično uspjela u postupku, jer je predlagatelj ovlašten i bez pristanka prostustranke povući prijedlog.

14. Slijedom iznijetog, valjalo je uvažiti žalbu protustranke, rješenje ukinuti u pobijanom dijelu i predmet vratiti na ponovan postupak u tom dijelu, na temelju odredbe čl. 380.toč. 3. ZPP-a, kako bi sud postupio po prijedlogu protustranke, te na temelju provedenog postupka donesao rješenje u skladu s gore navedenim odredbama ZV-a, kao i odlučio o troškovima postupka.

15. Kako iz sadržaja žalbe protustranke proizlazi da žalbu nije izjavila protiv točke I. izreke rješenja, u tom dijelu je rješenje suda prvog stupnja ostalo neizmijenjeno.

U Gospiću, 28. kolovoza 2026.

Sutkinja

Kristina Pavelić