REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Stalna služba u Poreču - Parenzo

Turistička ulica 2, 52440 Poreč-Parenzo

Posl.br. Ovr-599/2026-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sucu toga suda Vlatki Markuš, na temelju pisanog prijedloga sudske savjetnice Ivane Liović, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja: 1. HO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. Plava Laguna D.D., OIB: 57444289760, [adresa]. NO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. SO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 5. ČO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po upravitelju zgrade Stan d.o.o., Poreč, Pionirska 1, OIB 44374442615, a ovaj po punomoćniku odvjetniku Dejvidu Kazalcu iz Poreča, protiv protivnika osiguranja Gradska obala d.o.o., OIB: 43192957056, [adresa], 52440 [adresa], zastupan po punomoćniku Alenu Kalčiću, odvjetniku iz Poreča, dana 28. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja koji glasi:

"I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja protiv protivnika osiguranja radi poduzimanja mjera kojima bi se spriječio prodor vode i vlage sa posebnog dijela nekretnine protivnika osiguranja k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] za K. O. [katastarska općina]-etažna knjiga, 3237480, 4. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) POSLOVNI PROSTOR oznake E-3.2. u potkrovlju zgrade, koji se sastoji od hodnika, pet prostorija ureda, čajne kuhinje i dva sanitarna čvora površine 106,40 m2, u stropove, zidove, međukatne ploče i nosive konstrukcije iste nekretnine kao i u druge stanove odnosno posebne etažne dijelove te nekretnine, kao i radi trpljenja poduzimanja tih istih radnji od strane predlagatelja osiguranja ukoliko te radnje ne izvrše protivnici osiguranja, te time spriječio nastanak veće štete i uklonila opasnost nastanka iste za predlagatelje osiguranja i ujedno spriječila promjena odnosno 5 pogoršanje postojećeg stanja stvari te spriječila ugroza imovine i gubitka zarade predlagatelja osiguranja određuje se privremena mjera:

- zabranjuje se protivniku osiguranja da u svojem posebnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] za K. O. [katastarska općina]-etažna knjiga, 3237480, 4. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) POSLOVNI PROSTOR oznake E-3.2. u potkrovlju zgrade, koji se sastoji od hodnika, pet prostorija ureda, čajne kuhinje i dva sanitarna čvora površine 106,40 m2, koristi kupaonice i kuhinje te sve uređaje i naprave koje imaju dovod i odvod vode,

- nalaže se protivniku osiguranja da u svojem posebnom dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] za K. O. [katastarska općina]-etažna knjiga, 3237480, 4. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) POSLOVNI PROSTOR oznake E-3.2. u potkrovlju zgrade, koji se sastoji od hodnika, pet prostorija ureda, čajne kuhinje i dva sanitarna čvora površine 106,40 m2, zatvori glavni ventil vode u roku od 3 dana od dostave ovog rješenja o osiguranju,

- ukoliko protivnici osiguranja ne izvrše prethodne navedene radnje, po isteku roka od 30 dana od dostave ovog rješenja o osiguranju protivnicima osiguranja, predlagateljima osiguranja se dopušta ulazak na nekretninu protivnika osiguranja k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] za K. O. [katastarska općina]-etažna knjiga, 3237480, 4. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) POSLOVNI PROSTOR oznake E-3.2. u potkrovlju zgrade, koji se sastoji od hodnika, pet prostorija ureda, čajne kuhinje i dva sanitarna čvora površine 106,40 m2, te se ovlašćuju da na trošak protivnika osiguranja, putem stručne osobe zatvore glavni ventil vode,

- ulazak na nekretninu protivnika osiguranja provest će se po sudskom ovršitelju nadležnog općinskog suda, uz asistenciju djelatnika policije, bravara te ovlaštenih djelatnika građevinske i vodoinstalaterske struke,

- predlagatelji osiguranja su dužni po završetku radova na nekretnini protivnika osiguranja istu vratiti u prijašnje stanje,

- ova privremena mjera traje do isteka roka od 60 dana od pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji su predlagatelji osiguranja pokrenuli radi otklanjanja uzroka i saniranja postojećeg protupravnog stanja, a koji se pred naslovnim sudom vodi pod posl.br. P-144/2025,

- tijek roka žalbe i žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere,

- protivnici osiguranja su solidarno dužni nadoknaditi predlagateljima osiguranja troškove ovog ovršnog postupka."

II. Nalaže se predlagateljima osiguranja naknaditi protivniku osiguranja troškove postupka u iznosu od 187,50 eura, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelji osiguranja u prijedlogu za određivanje privremene mjere navode da su predlagatelji osiguranja i protivnik osiguranja suvlasnici nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] za K. O. [katastarska općina]-etažna knjiga, 3237480, u naravi zgrada. Protivnik osiguranja da je suvlasnik predmetne nekretnine i to 4. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) POSLOVNI PROSTOR oznake E-3.2. u potkrovlju zgrade, koji se sastoji od hodnika, pet prostorija ureda, čajne kuhinje i dva sanitarna čvora površine 106,40 m2. Po vertikali, ispod poslovnog prostora tuženika (potkrovlje) se nalazi stan 4. predlagatelja osiguranja SO i 5. predlagatelja osiguranja FO ( 2. kat ). Trgovačko društvo Stan d.o.o. [adresa] da je upravitelj predmetne zgrade. Sukladno članku 93. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV), da upravitelj, bio postavljen od suvlasnika ili od suda, upravlja nekretninom i zajedničkom pričuvom kao zastupnik svih suvlasnika, i to umjesto njih, pri čemu u odnosu prema trećima ne djeluju ograničenja koja bi mu bila postavljena pravnim poslom. U upravljanju nekretninom upravitelj da je ovlašten voditi u ime svih suvlasnika nekretnine postupke pred sudom ili drugim tijelima vlasti, što da uključuje i ovlasti da opunomoćuje stručne zastupnike za vođenje tih postupaka. Već neko vrijeme da u stan predlagatelja osiguranja SO i FO ( 2. kat ) koji je po vertikali ispod poslovnog prostora protivnika osiguranja, prodire znatna količina vode i vlage. Uslijed tog prodiranja da su nastala oštećenja zidova, stropa, međukatne konstrukcije kako u tom posebnom dijelu tako i na zajedničkim dijelovima zgrade. Prodiranje vode i vlage da se događa kada protivnik osiguranja ili treće osobe borave u tom poslovnom prostoru i koriste vodu. Predlagatelji osiguranja SO i ČO opisani stan u njihovom vlasništvu da koriste za turistički najam, pri čemu je njegovo uredno stanje nužan preduvjet za redovno obavljanje djelatnosti i ispunjenje obveza prema gostima. Radi neprestanog prodiranja vode i vlage u stan 4. i 5. predlagatelji da su bili primorani u više navrata sanirati nastalu štetu, i to samostalno i hitno, radi očuvanja svog poslovnog ugleda i sprječavanja nastanka veće materijalne štete, a sve obzirom da se stan koristi za turistički najam. Nakon svake sanacije oštećenih zidova i stropa prodiranje vode i vlage da se ponovno učestalo pojavljuje i to uslijed korištenja vode u prostoru protivnika osiguranja. Prodiranje vode iz stana protivnika osiguranja da uzrokuje 4. i 5. predlagateljima kontinuiranu materijalnu štetu koja se iz dana u dan povećava. Osim neposrednih troškova sanacije oštećenih zidova, stropova, podnih i zidnih obloga, bojanja, isušivanja prostora te mogućih oštećenja namještaja i opreme, predlagatelji da trpe i znatan gubitak prihoda budući da predmetni stan koriste za turistički najam. Svako novo prodiranje vode da produbljuje postojeća oštećenja, povećava opseg potrebnih sanacijskih radova i posljedično visinu troškova njihove obnove. Istodobno, zbog nemogućnosti pružanja usluge smještaja u standardu koji se opravdano očekuje, da predlagatelji gube prihod od rezervacija, da snose troškove otkazivanja ili umanjenja cijene smještaja te da trpe daljnje financijske gubitke koji se svakodnevno uvećavaju. Prema saznanju predlagatelja osiguranja i upravitelja zgrade, da je protivnik osiguranja u svojem poslovnom prostoru nestručno izveo građevinsko obrtničke radove u sanitarnom čvoru. O tim radovima da nije obavijestio tužitelje niti upravitelja zgrade, a morao je (članak 16. Međuvlasničkog ugovora). Iz navedenog da je jasno da je uzrok prodiranja vode i vlage odnosno opisanih oštećenja, nepravilan i nestručan način održavanja i korištenja tog poslovnog prostora od strane protivnika osiguranja. Na opisani način protivnik osiguranja da postupa suprotno članku 80. i članku 82. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( dalje: ZV ), te suprotno članku 8. i 9. Međuvlasničkog ugovora kojim da su suvlasnici predmetne nekretnine uredili svoje međusobne odnose te članku 9. i 10. Ugovora o upravljanju nekretninom, jer da čini štetu ostalim suvlasnicima i zajedničkim dijelovima zgrade. Zbog uzroka koji da se nalaze u nezakonitom ponašanju protivnika osiguranja u smislu nepravilnog i nestručnog održavanja i korištenja njihovog poslovnog prostora koje uzrokuje štetu ostalim vlasnicima stanova, da dolazi do prodora vode i vlage u nosive konstrukcije same zgrade čime da se ugrožavaju i bitni zahtjevi koje mora ispunjavati svaka građevina, da dolazi do oštećenja samih stanova predlagatelja osiguranja, a također i do opasnosti korištenja tih stanova. Nadalje, zbog stalnog prodora vode 4. i 5. predlagatelji osiguranja da nisu u mogućnosti nesmetano koristiti svoj stan za turistički najam, zbog čega da im nastaje i kontinuirana imovinska šteta u vidu troškova sanacije, pritužbi gostiju, otkazivanja rezervacija, gubitka prihoda te narušavanja poslovnog ugleda. Predlagateljima osiguranja da je već nastala šteta i prijeti im nastanak još veće štete uslijed nepravilnog i nestručnog održavanja i korištenja stanova protivnika osiguranja, a protivnici da neće i ne žele sanirati svoj poslovni prostor na stručan i pravilan način. Pored toga, da ukoliko se ne provede ova privremena mjera, da će doći do promjene odnosno do pogoršanja stanja jer će uslijed daljeg prodora vode i vlage u zidove i nosive konstrukcije zgrade u većoj mjeri biti ugroženi bitni zahtjevi zgrade pa čak i njezina stabilnost, a predlagateljima da će nastati još veća materijalna šteta. Prema tome, predlagatelji osiguranja da imaju nenovčanu tražbinu prema protivnicima osiguranja radi poduzimanja mjera kojima bi se spriječila ugroza njihove imovine, spriječilo pogoršanje postojećeg stanja na zgradi ( daljnji prodor vode i vlage u zidove ) i nastanak daljnje materijalne štete te kojima bi se uklonili uzroci prodora vode i vlage u zidove i nosivu konstrukciju zgrade te sanacije iste. Iz navedenog da je jasno da su ispunjene sve pretpostavke za određivanje privremene mjere iz članka 346. st.1. toč. 1. i toč. 2. Ovršnog zakona. Upravitelj zgrade da je, u ime suvlasnika, pokrenuo parnični postupak protiv protivnika osiguranja radi otklanjanja uzroka i saniranja postojećeg protupravnog stanja ( nenovčana tražbina ), a koji se pred naslovnim sudom vodi pod posl.br. P-144/2025. Kako parnični postupak traje jedno izvjesno i duže vrijeme, predlagatelji da su primorani pokrenuti i ovaj postupak osiguranja privremenom mjerom prema protivnicima osiguranja kako bi se otklonio uzrok nastanka daljnje štete. Ugroza stabilnosti same zgrade i imovine predlagatelja osiguranja te sprječavanje nastanka daljnje materijalne štete, da uzrokuje hitnost postupanja i potrebu za ovom privremenom mjerom. Uzrok prodora vode i vlage u zajedničke dijelove i posebne dijelove predlagatelja osiguranja da se mogu hitno sanirati samo u ovom postupku. Kada se uzme u obzir da se 4. i 5. predlagatelji osiguranja bave turističkim najmom, a turistička sezona je trenutno u punom jeku jasno da se vidi potreba za žurnim postupanjem i potreba za ovom privremenom mjerom jer svako daljnje prodiranje vode i vlage neposredno onemogućuje ili znatno otežava redovno obavljanje njihove djelatnosti. Time da im kontinuirano nastaje znatna materijalna šteta koja da se očituje kako u povećanju troškova sanacije oštećenja, tako i u gubitku prihoda zbog otkazivanja rezervacija, smanjene popunjenosti smještajnih kapaciteta i nemogućnosti urednog obavljanja djelatnosti. Zbog činjenice da je zbog sadašnje situacije ugrožena imovina predlagatelja osiguranja i istima prijeti veća materijalna šteta, moli se naslovni sud za što žurnije postupanje u ovoj stvari. Slijedom navedenog, predlagatelji osiguranja predlažu određivanje privremene mjere.

2. Protivnik osiguranja, u ostavljenom roku, podnosi odgovor na prijedlog predlagatelja osiguranja te se u cijelosti protivi određivanju predložene privremene mjere, kako iz procesnopravnih i materijalnopravnih, tako i iz činjeničnih razloga. Predlagatelji da nisu učinili vjerojatnim ni postojanje tražbine u sadržaju u kojemu je žele osigurati, ni postojanje zakonski kvalificirane opasnosti odnosno prijetnje nenadoknadivom štetom, a predložena mjera da je povrh toga neodređena, izrazito nerazmjerna, daleko invazivnija nego što je potrebno za bilo koju legitimnu svrhu osiguranja te da bi njezinim određivanjem sud, prije nego što je u parničnom postupku utvrđen uzrok spornog vlaženja, faktično prejudicirao upravo ono odlučno činjenično pitanje o kojemu se vodi parnični postupak P-144/2025. Iz samog prijedloga za osiguranje da proizlazi da su isti predlagatelji protiv protivnika osiguranja već pokrenuli parnični postupak pred ovim sudom, koji se vodi pod poslovnim brojem P-144/2025, radi činidbe, odnosno radi otklanjanja navodnog uzroka prodora vode i saniranja navodnih posljedica takvog prodora. Predlagatelji se na taj postupak izrijekom pozivaju i predlažu da predmetna privremena mjera traje čak do isteka 60 dana od njegova pravomoćnog okončanja. Protivnik osiguranja da ne tvrdi da samo postojanje parničnog postupka isključuje mogućnost određivanja privremene mjere. Naprotiv, člankom 341. Ovršnog zakona takva mogućnost da je načelno dopuštena i tijekom parničnog postupka. Međutim, da postojanje P-144/2025 u ovom je slučaju od presudne važnosti iz drugog razloga: upravo se u tom postupku stručno i dokazno utvrđuje ono što predlagatelji u ovom postupku osiguranja pokušavaju prikazati kao već utvrđeno – uzrok nastanka vlage i vode. Na pripremnom ročištu od 05.03.2026. protivnik osiguranja da je osporio da je odgovoran za predmetno prodiranje vode, osporio je tvrdnju da je uzrok u njegovu posebnom dijelu te su predloženi dokazi radi utvrđivanja pravog uzroka. Na uviđaju održanom 18.05.2026. godine da je sud, uz sudjelovanje građevinskog vještaka PO, pregledao lice mjesta. Tom je prilikom da je utvrđeno postojanje tragova vlage na određenim mjestima u stanu četvrtog i petog predlagatelja te na zajedničkom stubištu, ali da je istodobno u posebnom dijelu protivnika osiguranja izričito konstatirano da nema vidljivih tragova vlaženja. Štoviše, sud da je vještaku naložio da u pisanom nalazu i mišljenju utvrdi: uzrok uočenih oštećenja, položaj odvodnih cijevi koje vode iz kupaonice posebnog dijela protivnika osiguranja, mjesto njihova spajanja na vertikalu, i položaj glavnih odnosno vodovodnih cijevi predmetne zgrade. Dakle, sam parnični sud da je pravilno ocijenio da se pitanje izvora i uzroka vode ne može utvrditi pukim vizualnim opažanjem niti činjenicom vertikalnog položaja dvaju posebnih dijelova, nego da je za to potrebno posebno stručno znanje građevinskog vještaka. U navedenom parničnom postupku još da nije priložen nalaz i mišljenje građevinskog vještaka kojim bi bilo utvrđeno da prodor vode potječe upravo iz instalacija koje pripadaju posebnom dijelu protivnika osiguranja. U konkretnom slučaju da postoje procesni nedostaci predmetnoga prijedloga i to: 1. Nedovoljna određenost tražbine koja se osigurava i same privremene mjere, da prema članku 341. stavku 2. Ovršnog zakona predlagatelj osiguranja mora točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, mjeru, vrijeme njezina trajanja te, kada je potrebno, sredstva i predmet osiguranja, uz navođenje činjenica i dokaza kojima se prijedlog potkrepljuje. U konkretnom prijedlogu da predlagatelji svoju tražbinu opisuju općenito kao nenovčanu tražbinu „radi poduzimanja mjera kojima bi se spriječio prodor vode i vlage“ odnosno radi „otklanjanja uzroka nastanka daljnje štete“, dok istodobno kao privremenu mjeru da zahtijevaju: potpunu zabranu uporabe kupaonica i kuhinje u posebnom dijelu protivnika osiguranja, zabranu uporabe svih uređaja i naprava koje imaju dovod i odvod vode, nalog da se zatvori „glavni ventil vode“ i dopuštenje predlagateljima da, u slučaju nepostupanja, prisilno uđu u nekretninu protivnika osiguranja uz sudskog ovršitelja, policiju, bravara te građevinske i vodoinstalaterske djelatnike i sami zatvore ventil. Takav zahtjev da nije dovoljno tehnički ni predmetno individualiziran. Prije svega, da nije označeno o kojem se točno „glavnom ventilu vode“ radi, gdje se taj ventil nalazi, pripada li isključivo posebnom dijelu protivnika osiguranja ili zajedničkoj vodovodnoj instalaciji zgrade te koje konkretne instalacije i trošila taj ventil opslužuje. Upravo da je utvrđivanje položaja glavnih vodovodnih cijevi predmet naloga koji je sud u P 144/2025 dao građevinskom vještaku. Time da sam sadržaj spisa P-144/2025 potvrđuje da predmet na kojem bi se mjera trebala provesti u ovom trenutku nije ni tehnički nesporno identificiran. Neodređenost da je tim ozbiljnija što se predlaže prisilna provedba ulaskom u tuđu nekretninu uz ovršitelja, policiju i bravara. Kod mjere takvog intenziteta da predmet i način provedbe moraju biti određeni na način koji ne ostavlja dvojbu što se, gdje i na kojoj instalaciji smije poduzeti. Predloženo trajanje mjere da je prekomjerno i nelogično u odnosu na tražbinu koju navodno osigurava. Predlagatelji da traže da mjera traje do 60 dana nakon pravomoćnog okončanja parničnog postupka P-144/2025, bez obzira na ishod tog postupka. To znači da bi, prema doslovnom tekstu prijedloga, zabrana korištenja vode i zatvaranje ventila trebali nastaviti djelovati još 60 dana i u slučaju da tužbeni zahtjev predlagatelja u P- 144/2025 bude pravomoćno odbijen. Takvo trajanje da nije u skladu sa samom akcesornom svrhom privremene mjere. Privremena mjera da služi osiguranju određene tražbine, a ne stvaranju samostalnog režima ograničenja prava protivnika koji bi trajao i nakon što se pravomoćno utvrdi da osiguravana tražbina ne postoji. Aktivna legitimacija i ovlaštenje za vođenje postupka u dijelu koji se odnosi na zajedničke dijelove da nisu učinjeni vjerojatnima. Predlagatelji da dio prijedloga zasnivaju na navodnoj ugroženosti zajedničkih dijelova zgrade, nosive konstrukcije, zajedničkog hodnika, zajedničkih instalacija i stabilnosti same zgrade. Od 01.siječnja 2025. da je na snazi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, prema kojemu svi vlasnici posebnih dijelova čine zajednicu suvlasnika, koja je pravna osoba koja upravlja zajedničkom imovinom te može stjecati prava i obveze, tužiti i biti tužena. Upravitelj odnosno opunomoćenik da zastupa zajednicu suvlasnika u postupcima pred nadležnim tijelima, a odluke o pokretanju takvih postupaka da donose natpolovičnom većinom. U ovom postupku da kao predlagatelji nisu označeni zajednica suvlasnika niti svi suvlasnici, već pet pojedinačnih osoba, uz navod da ih zastupa upravitelj STAN d.o.o. Iz prijedloga da nije vidljivo: je li predmetna zajednica suvlasnika upisana u Registar zajednica suvlasnika, koji je njezin OIB, postoji li odluka natpolovične većine za pokretanje upravo ovog postupka osiguranja, na kojoj pravnoj osnovi pet navedenih predlagatelja, u svoje ime, zahtijeva osiguranje tražbine koja se obrazlaže potrebom zaštite zajedničkih dijelova i zajedničkih instalacija zgrade. Protivnik osiguranja da stoga ističe prigovor da predlagatelji u dijelu prijedloga koji se temelji na pravima i zaštiti zajedničkih dijelova zgrade nisu učinili vjerojatnim postojanje aktivne legitimacije i urednog ovlaštenja za pokretanje ovog postupka u prikazanom procesnom obliku. Ovaj prigovor posebno je značajan jer da se predloženom mjerom ne štite samo navodna individualna prava četvrtog i petog predlagatelja, nego da se izričito poziva na nosivu konstrukciju, zajedničke instalacije i stabilnost cijele zgrade. Temeljna pretpostavka za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine da jest da predlagatelj učini vjerojatnim postojanje same tražbine. Tek nakon toga da mora učiniti vjerojatnom jednu od dodatnih pretpostavki iz članka 346. stavka 1. OZ-a. U ovom predmetu predlagatelji da nisu učinili vjerojatnim da je protivnik osiguranja uzrok predmetnog vlaženja. Činjenica da se njihov poseban dio nalazi neposredno iznad stana četvrtog i petog predlagatelja da sama po sebi da ne dokazuje ni na razini potrebne vjerojatnosti da voda potječe iz instalacija koje su sastavni dio posebnog dijela protivnika osiguranja. Naprotiv, da na uviđaju 18.05.2026. u posebnom dijelu protivnika osiguranja nisu utvrđeni vidljivi tragovi vlaženja, da je uzrok prodora vode u P-144/2025 još predmet stručnog građevinskog vještačenja da je sud vještaku posebno naložio utvrđivanje položaja privatnih i glavnih vodovodnih i odvodnih vodova, što potvrđuje da pripadnost i funkcija predmetnih instalacija nisu nesporne, protivnik osiguranja da je u parničnom postupku osporio da je izvodio radove kojima predlagatelji pokušavaju pripisati nastanak štete te da je predložio odgovarajuće dokaze o vremenu stjecanja nekretnine i stanju prostora; na uviđaju da je ukazano i na druge događaje prodora vode te na prethodno izvedene radove na krovu i fasadi zgrade, pa ni drugi mogući izvori da nisu stručnim dokazom isključeni. Posebno se ističe da sam prijedlog predlagatelja tvrdnju da o navodnom nestručnom izvođenju radova formulira riječima „prema saznanju predlagatelja osiguranja i upravitelja zgrade“, a ne na temelju stručnog nalaza kojim bi takav zahvat, njegovo vrijeme, izvođač i uzročna veza bili utvrđeni. Takav navod da nije dovoljan da bi se protivniku osiguranja, prije dovršetka vještačenja u glavnoj parnici, nametnula višemjesečna potpuna zabrana uporabe vode u njegovoj nekretnini. Prilog 2 Međuvlasničkog ugovora u popisu zajedničkih dijelova i uređaja zgrade kao zajedničke instalacije da navodi, između ostaloga: instalacije kanalizacije, glavne vertikalne i horizontalne vodove i temeljne instalacije, i vodovodne instalacije od glavnog vodomjera za zgradu do odvajanja instalacije za pojedini stan odnosno drugi posebni dio. Jednako da propisuje i važeći članak 18. Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, koji zajedničkim dijelovima smatra glavne vertikalne i horizontalne kanalizacijske vodove do odvajanja za pojedini posebni dio te vodovodne instalacije od glavnog vodomjera ili glavnog ventila za zgradu do odvajanja za pojedini posebni dio. Stoga da se bez stručnog utvrđenja točnog mjesta kvara ne može zaključiti ni čijem dijelu instalacije kvar pripada, a kamoli odrediti mjeru polazeći od pretpostavke da je jedino mogući izvor instalacija u vlasništvu protivnika osiguranja. Dapače, da važeći Zakon o upravljanju i održavanju zgrada izrijekom uređuje i situaciju u kojoj nije moguće utvrditi od kojeg posebnog dijela zgrade šteta potječe te da se za takvu štetu propisuje odgovornost zajednice suvlasnika. To da dodatno pokazuje zašto se samo na temelju položaja prostorija po vertikali ne smije unaprijed zaključiti o uzroku. Predlagatelji da nisu učinili vjerojatnim ni da bi protivnik osiguranja bez mjere spriječio ili znatno otežao ostvarenje njihove navodne tražbine, osobito promjenom postojećeg stanja stvari. Da ne postoji tvrdnja, a još manje dokaz, da protivnik osiguranja: namjerava otuđiti relevantan predmet, ukloniti ili prikriti instalacije, onemogućiti provođenje vještačenja, mijenjati postojeće stanje radi izbjegavanja eventualne buduće obveze, ili na drugi način osujetiti izvršenje presude ako ona u parničnom postupku bude donesena na njegovu štetu. Činjenice iz P-144/2025 da pokazuju upravo suprotno. Protivnik osiguranja da je omogućio sudu i građevinskom vještaku pristup svom posebnom dijelu i pregled prostorija, a u kupaonici da je postojala i otvorena rupa u zidu za koju je zastupnik protivnika naveo da je otvorena upravo radi pronalaženja uzroka vlage. Nema, da nikakve konkretne radnje protivnika osiguranja usmjerene na osujećenje tražbine koju predlagatelji žele osigurati nema. Predlagatelji da se uglavnom pozivaju na povećanje troškova popravaka, troškove otkazivanja rezervacija, gubitak prihoda od turističkog najma i umanjenje cijene smještaja. Već prema vlastitim navodima predlagatelja, da radi se pretežito o imovinskim, novčano izrazitim posljedicama. U prijedlogu da nisu priloženi konkretni podaci iz kojih bi se moglo utvrditi: koje su to rezervacije otkazane, u kojim terminima, za koje iznose, koliki je prihod stvarno izgubljen, postoje li računi za navodne ponovljene sanacije, u kojem je opsegu navodna šteta povećana neposredno prije podnošenja prijedloga. Da puke tvrdnje o kontinuiranom povećanju materijalne štete ne čine takvu štetu „nenadoknadivom“ u smislu članka 346. Ovršnoga zakona. Jednako tako, tvrdnja predlagatelja da bi mogla biti ugrožena čak i „stabilnost zgrade“ da je izrazito ozbiljna tehnička tvrdnja za koju uz prijedlog da nije priložen nalaz građevinskog stručnjaka kojim bi bila potvrđena. Fotografije tragova vlage da mogu učiniti vjerojatnim da je u određenom razdoblju postojalo vlaženje, ali one same po sebi da ne mogu dokazati ni uzrok vlaženja, ni njegovu aktualnu dinamiku, ni ugroženost nosivosti ili stabilnosti zgrade. Predloženom mjerom da se od protivnika osiguranja zahtijeva da prestane koristiti kupaonice, kuhinju i svaku napravu s dovodom ili odvodom vode te da potpuno zatvori vodu u svome posebnom dijelu, uz mogućnost prisilnog ulaska trećih osoba u njegovu nekretninu. Time da se na dulje razdoblje bitno i neposredno uređuje način korištenja nekretnine i pravni odnos stranaka, zbog čega da mjera ima narav regulacijske privremene mjere. Za takvu mjeru da članak 347. stavak 2. Ovršnoga zakona zahtijeva da ona bude nužna radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili zbog drugih važnih razloga radi osiguranja pravnog reda. Te pretpostavke ovdje da nisu učinjene vjerojatnima. Sudska praksa također polazi od toga da svrha regulacijske mjere nije riješiti sam spor među strankama te da razina privremene zaštite u pravilu treba ostati ispod razine konačne zaštite koja se traži u glavnom postupku. U ovom slučaju predložena mjera da ide upravo suprotnim putem: ona, prije utvrđenja uzroka, pretpostavlja da uzrok leži kod protivnika osiguranja i odmah mu nameće posljedicu te pretpostavke – praktično potpuno ukidanje mogućnosti korištenja vodovodnih i sanitarnih instalacija. Time da bi se u postupku osiguranja prejudicirao središnji sporni odnos koji tek treba biti razriješen u P- 144/2025. Članak 350. stavak 2. Ovršnoga zakona da propisuje da, ako je moguće odrediti više mjera, sud mora odabrati onu koja je najprikladnija svrsi osiguranja, a među jednako prikladnima onu koja je najmanje tegobna za protivnika osiguranja. Predlagatelji da nisu objasnili zašto je nužno: zabraniti korištenje obiju kupaonica, zabraniti cijelu kuhinju, zabraniti svaki uređaj s dovodom i odvodom vode, potpuno zatvoriti vodu cijelom posebnom dijelu, i takvo stanje održavati do 60 dana nakon pravomoćnog završetka parnice. Nisu prethodno stručno identificirali čak ni konkretnu cijev, spoj, sanitarni element ili instalaciju s koje navodno dolazi voda. Ako bi stručno ispitivanje eventualno pokazalo postojanje lokalnog kvara, očito da bi postojale bitno blaže i preciznije tehničke mogućnosti od potpunog zatvaranja vode čitavom posebnom dijelu. Stoga da je predložena mjera ne samo nedokazana nego i očito preširoka u odnosu na još neutvrđeni uzrok problema. Pritom da potpuno zatvaranje vode može i otežati provođenje stručnih funkcionalnih ispitivanja u P-144/2025 kojima se treba utvrditi pojavljuje li se vlaga pri korištenju pojedinog sanitarnog uređaja odnosno određene instalacije. Privremena mjera da ne bi smjela otežati izvođenje upravo onog dokaza kojim se treba ustanoviti stvarni uzrok spora. Priložene fotografije da dokazuju najviše postojanje određenih tragova oštećenja u različitim razdobljima. Dio priloženih fotografija da je izrijekom označen datumima iz 2025. godine, uključujući fotografije stanja stana ČO od 25. travnja 2025. godine i fotografije nakon struganja boje. One same po sebi da ne dokazuju da u srpnju odnosno kolovozu 2026. postoji aktivno curenje takvog intenziteta da je nužno odmah potpuno obustaviti dovod vode u cijelu nekretninu protivnika osiguranja. Posebno da treba usporediti te fotografije sa stanjem koje je sud neposredno zatekao na uviđaju 18.05.2026., kada su evidentirani tragovi vlage, ali da nije konstatiran aktivan prodor vode iz prostora protivnika osiguranja niti je u njegovim prostorijama utvrđeno vlaženje. Postojanje ranijih oštećenja da nije isto što i dokazivanje sadašnje neposredne opasnosti koja opravdava regulacijsku privremenu mjeru ovakvog intenziteta. Predlagatelji da kao razlog za pokretanje ovog postupka navode činjenicu da parnični postupak traje određeno vrijeme. Međutim, sama činjenica da izvođenje dokaza u parnici zahtijeva vrijeme ne znači da se u postupku osiguranja smije preskočiti odlučna stručna činjenica i unaprijed prihvatiti jedna od dviju suprotstavljenih verzija uzroka. Naprotiv, da je postupak P-144/2025 u fazi u kojoj je: proveden sudski uviđaj, pregledan poseban dio protivnika osiguranja, angažiran građevinski vještak, vještaku konkretno naloženo utvrđenje uzroka, naloženo utvrđenje položaja odvodnih i vodovodnih instalacija. U takvoj situaciji da najrazumnije i procesno najsigurnije jest koristiti već provedene i određene dokaze u P-144/2025, a ne u paralelnom postupku osiguranja bez stručnog odgovora pretpostaviti ono što tek treba biti utvrđeno. Posebno da se ističe da građevinski vještak PO, kojemu je u parničnom postupku P - 144/2025 rješenjem suda od 18.05.2026. naloženo da utvrdi upravo uzrok predmetnih oštećenja i prodora vlage i vode, kao i položaj vodovodnih i odvodnih instalacija, do dana podnošenja ovog odgovora da još nije dostavio svoj nalaz i mišljenje. Prema tome, u ovom trenutku da ne postoji niti jedan stručni dokaz kojim bi bilo utvrđeno, pa čak ni učinjeno vjerojatnim u potrebnom stupnju, da se uzrok prodora vode nalazi upravo u instalacijama posebnog dijela protivnika osiguranja. Naprotiv, pitanje da uzroka predstavlja upravo odlučnu spornu činjenicu zbog koje je parnični sud odredio građevinsko vještačenje. Određivanjem predložene privremene mjere prije zaprimanja toga nalaza da bi sud faktično prihvatio činjeničnu tezu predlagatelja prije nego što je o toj istoj činjenici proveden već određeni stručni dokaz. Takvo postupanje da bi bilo osobito neprihvatljivo imajući u vidu intenzitet predložene mjere, kojom se traži potpuna zabrana korištenja kupaonica, kuhinje i svih uređaja s dovodom i odvodom vode, zatvaranje glavnog ventila te čak prisilni ulazak u nekretninu protivnika osiguranja uz sudskog ovršitelja, policiju i bravara. Slijedom svega iznesenog, protivnik osiguranja predlaže da sud odbije kao neosnovan predmetni prijedlog predlagatelja za određivanje te da naloži predlagateljima osiguranja da protivniku osiguranja naknade trošak ovog postupka, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja odluke o trošku do isplate.

3. Predlagatelji osiguranja u svojoj dopuni prijedloga od dana 26. kolovoza 2026. navode da je u subotu, 15. kolovoza 2026. godine došlo do novog ozbiljnog curenja vode iz poslovnog prostora protivnika osiguranja u stan 4. i 5. predlagatelja. Voda da je ponovo curila i kapala iz stropa u kupaonicu stana 4. i 5. predlagatelja. Posebno da se ističe da je dan bio izuzetno sunčan te da na ovom području već mjesec dana nije bilo nikakvih padalina ( da je općepoznata činjenica je da tih mjesec dana trajao toplinski val ) iz čega da proizlazi da kiša ne može i nije uzrok curenja vode i stvaranja vlage. Slike i video snimci curenja vode i stanja u stanu 4. i 5. predlagatelja kao i poslovnog prostora protivnika osiguranja da su učinjeni taj dan od strane 5. predlagatelja te da se prilažu uz ovaj podnesak. Iz tih dokaza da se može jasno utvrditi i loše stanje kupaonice protivnika osiguranja ( npr. prag vrata kupaonice nije pravilno izveden, ima otvorenu rupu do betona, nema pločice ). Prilaže se i mail 5. predlagatelja u kojem se navode činjenice događaja od toga dana kao i način korištenja poslovnog prostora protivnika osiguranja ( da korisnice poslovnog prostora protivnika osiguranja ostavljaju svoju kosu u odvodnu cijev koja to ne može sprovesti dalje u kanalizaciju već se zaštopa pa voda procuri, a prostor poplavi ). Također da je pozvana i policija koja je stigla na lice mjesta te utvrdila činjenice, o čemu da će izdati pisanu potvrdu ili zapisnik za otprilike 10 dana, a što da će se također priložiti u ovaj spis. Dana 25. kolovoza 2026. godine da je opet došlo novog ozbiljnog curenja vode iz poslovnog prostora protivnika osiguranja u stan 4. i 5. predlagatelja. Voda da je ponovo curila i kapala iz stropa u kupaonicu stana 4. i 5. predlagatelja. Ovaj put da je padala kiša u obliku jačeg pljuska, a korisnici poslovnog prostora protivnika da su pustili otvorene krovne prozore pa su veće količine kiše ušle u taj prostor. Zbog same činjenice nestručno izvedenih radova u poslovnom prostoru protivnika, da je i ta voda prodrla kroz zajedničke dijelove zgrade ( međukatnu ploču ) u stan 4. i 5. predlagatelja te time nanesena šteta kako na zajedničkom dijelu zgrade tako i u stanu 4. i 5. predlagatelja. I o ovom događaju da se prilažu slike curenja vode i stanja u stanu 4. i 5. predlagatelja kao i curenja vode kod krovnih prozora poslovnog prostora protivnika osiguranja, koje slike da su učinjene taj dan od strane 5. predlagatelja. Prilaže se i mail 5. predlagatelja u kojem se navode činjenice događaja od toga dana kao i način korištenja poslovnog prostora protivnika osiguranja ( otvoreni krovni prozori i curenje vode po kiši ). Također da je opet pozvana i policija koja je stigla na lice mjesta te utvrdila činjenice, o čemu da će izdati pisanu potvrdu ili zapisnik za otprilike 10 dana, a što da će se također priložiti u ovaj spis. Navedene činjenice još jednom da potvrđuju da je uzrok prodiranja vode i vlage odnosno opisanih oštećenja ( kao u stanu 4. i 5. protivnika osiguranja tako i u zajedničkim dijelovima zgrade), nepravilan i nestručan način održavanja i korištenja tog poslovnog prostora od strane protivnika osiguranja. Sada da je i očito da je protivnik osiguranja u svojem poslovnom prostoru nestručno izveo građevinsko obrtničke radove u sanitarnom čvoru i odvodnom sustavu ( da ih je izveo na način da odvodna cijev u njegovoj kupaonici se zaštopa već ulaskom obične ljudske kose u nju iako tako ne bi trebalo biti te pri ulasku oborinske vode kroz otvoren krovni prozor ) te da nepravilno koristi poslovni prostor ( ostavlja otvorene krovne prozore kada pada kiša). Zbog uzroka koji se nalaze u nezakonitom ponašanju protivnika osiguranja u smislu nepravilnog i nestručnog održavanja i korištenja njihovog poslovnog prostora koje uzrokuje štetu ostalim vlasnicima stanova, da dolazi do prodora vode i vlage u nosive konstrukcije same zgrade čime da se ugrožavaju i bitni zahtjevi koje mora ispunjavati svaka građevina, da dolazi do oštećenja samih stanova predlagatelja osiguranja, a također i do opasnosti korištenja tih stanova. Nadalje, da zbog stalnog prodora vode 4. i 5. predlagatelji osiguranja nisu u mogućnosti nesmetano koristiti svoj stan za turistički najam, zbog čega da im nastaje i kontinuirana imovinska šteta u vidu troškova sanacije, pritužbi gostiju, otkazivanja rezervacija, gubitka prihoda te narušavanja poslovnog ugleda. Pored toga, da ako se ne provede ova privremena mjera, da će doći do promjene odnosno do pogoršanja stanja jer da će uslijed daljeg prodora vode i vlage u zidove i nosive konstrukcije zgrade ( a što dolazi i nakon pokretanja ovog postupka ) u većoj mjeri da će biti ugroženi bitni zahtjevi zgrade pa čak i njezina stabilnost, a predlagateljima da će nastati još veća materijalna šteta ( koja i nastaje ). Iz ovih događaja da jasno proizlazi potreba što hitnijeg donošenja tražene privremene mjere budući da protivnik osiguranja ne mijenja svoje dosadašnje ponašanje kojim uzrokuje curenje vode u zajedničke dijelove zgrade i stanove ispod njega, da nije samostalno ništa napravio da otkloni uzrok curenja vode, a da se približava jesen u kojoj kiša pada znatno češće nego po ljeti. Iz navedenog da je jasno da su ispunjene sve pretpostavke za određivanje privremene mjere iz članka 346. st.1. toč. 1. i toč. 2. Ovršnog zakona pa predlagatelji da ustraju kod prijedloga određivanja ove privremene mjere.

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u priloženu dokumentaciju i fotografije dostavljene uz prijedlog (list 7-79), te dopunu prijedloga sa fotografijama i video snimcima (103-127), izvršen je uvid u predmet poslovni broj P-144/2025 i pročitan Zapisnik od dana 18. svibnja 2026. ( list 93).

5. Prema čl. 341. Ovršnog zakona (NN br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024; dalje u tekstu: OZ) propisano je da se privremena mjera može predložiti prije pokretanja i tijekom sudskog ili upravnog postupka te nakon završetka tih postupaka se dok ovrha ne bude provedena.

6. Prema čl. 346. st. 1. OZ-a propisano je da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, pod uvjetom da pored toga (kumulativno) učini vjerojatnim (alternativno): 1) opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili 2.) ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

7. Prijedlog za određivanje privremene mjere nije osnovan.

8. Dakle, prva pretpostavka je da predlagatelj učini vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine prema protivniku osiguranja.

9. Vjerojatnost tražbine utvrđena je uvidom u tužbu i u materijalne dokaze koji prileže ovosudnom spisu posl. br. P-144/2025.

10. Ostaje za razjasniti je li predlagatelj učinio vjerojatnim i drugu pretpostavku za određivanje privremene mjere, a to je da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

11. Glede nenadoknadive ili teško nadoknadiva štete treba konkretizirati zašto bi ta šteta bila nenadoknadiva. Naime, osim objektivnog elementa (mogućnosti da zbog određenih činjenica nastupi šteta) koji mora biti ispunjen da bi se moglo govoriti o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti, nenadoknadiva i teško nadoknadiva šteta ima i svoju subjektivnu dimenziju, koja se vezuje za protivnika osiguranja, a koja traži da s obzirom na položaj i imovinske prilike (materijalne mogućnosti) protivnika nije realno očekivati da će protivnik štetu moći naknaditi u cijelosti ili barem u pretežitom dijelu. Predlagatelji, pak, niti uopćeno ne upućuju na takvu materijalnu situaciju kod protivnika, niti za to predlažu dokaze, pa sud ne nalazi ni na razini vjerojatnosti, da predlagateljima prijeti upravo nenadoknadiva šteta. Stoga predlagatelji nisu učinili vjerojatnom da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

12. Nadalje, za istaknuti je da se predlagatelji osiguranja niti ne pozivaju na to a niti su učinili vjerojatnim da je privremena mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Predlagatelji istu pogrešno izjednačavaju s pojmom kontinuirane imovinske štete koja im nastaje u vidu troškova sanacije, pritužbi gostiju, otkazivanja rezervacija, gubitka prihoda te narušavanja poslovnog ugleda. Također, iz osnovnog prijedloga predlagatelja je vidljivo da oštećenja nisu takva da se predlagateljima čini nenadoknadiva šteta dok je iz dopune prijedloga vidljivo kako to sam predlagatelj navodi da je do poplave u stanu predlagatelja došlo zbog toga što su korisnici poslovnog prostora protivnika ostavili otvorene krovne prozore za vrijeme jače kiše.

13. Sve i da se predlagatelji pozivaju na nenadoknadivu štetu koja im prijeti (što oni ni u jednom trenutku ne čine), predložena privremena mjera mora biti takvog sadržaja da se njome može postići svrha osiguranja odnosno mora biti odgovarajuća i ne smije biti prekomjerna, dakle mora biti primjerena svrsi za koju se određuje i njome se ne smije protivniku osiguranja naložiti prekomjerni teret. U konačnici zatvaranjem glavnog ventila vode u poslovnom prostoru protivnika osiguranja, u kojem po navodima samog predlagatelja osiguranja borave korisnici poslovnog prostora, zadiralo bi u pravo na opskrbu pitkom vodom kao jednim od temeljnih ljudskih prava te bi se zatvaranjem glavnog ventila kojim je onemogućena isporuka pitke vode u stan kojeg koristi protivnik osiguranja tada ugrozilo njihovo temeljno ljudsko pravo, pravo na vodu.

14. Slijedom navedenog, kako je kumulativno ispunjenje zakonskih pretpostavki izostalo, sud je prijedlog za određivanje privremene mjere odbio kao neosnovan i odlučio kao u izreci ovog rješenja.

15. Protivnik je zatražio naknadu troškova postupka.

16. Prema čl. 21. st. 1. OZ-a u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a stranka koja u cijelosti izgubi u postupku dužna je protivnoj strani naknaditi troškove postupka. Protivnik nije izgubio u ovom postupku, stoga je predlagatelj dužan naknaditi troškove postupka protivniku. Protivniku je za sastav odgovora na prijedlog sukladno Tbr. 45. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 128/23) priznato 75 bodova, a prema Tbr. 54. vrijednost boda iznosi 2,00 eura, dakle 150,00 eura što uvećano za PDV (Tbr. 46) iznosi ukupno 187,50 eura.

U Poreču-Parenzo 28. kolovoza 2026.

S u d a c :

Vlatka Markuš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana dostave istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud, kao drugostupanjski sud.

DNA:

- predlagateljima osiguranja p.p.

- protivniku osiguranja p.p.