Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
J. Jelačića 3, Bjelovar
Poslovni broj: R1 Ob-735/2025-24
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Martini Kozar kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, OIB: 52966791065, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, Područni ured Slatina, zastupan po ravnateljici JČ, dipl.soc.radniku, protiv protustranke AČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po posebnom skrbniku NČ, dipl.iur. iz Centra za posebno skrbništvo-Podružnica Virovitica, Virovitica, Trg Ljudevita Patačića 1, radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti protustranke, nakon provedenog postupka, 28. kolovoza 2026.,
r i j e š i o j e
Protustranka AČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1962. u [adresa], iz [adresa], djelomično se lišava poslovne sposobnosti u dijelu donošenja odluka o zdravlju, liječenju i zdravstvenoj zaštiti, upravljanju i raspolaganju nepokretnom i pokretnom imovinom, raspolaganju novčanim sredstvima iznad 170,00 eura, sklapanju ugovora ili pravnih poslova iz kojih mogu proizaći novi odnosi ili obveze, zastupanju pred javnopravnim tijelima i državnim tijelima.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je 5. prosinca 2025. protiv protustranke AČ (u daljnjem tekstu: protustranka) podnio prijedlog radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti.
1.1. U prijedlogu se navodi da je protustranka rođena **.**.1962. u [adresa], od oca ŽČ i majke ĐČ, državljanka je Republike Hrvatske s prebivalištem prijavljenim na adresi [adresa]. Navodi se da je nezaposlena osoba, nije korisnica mirovine, da nije vlasnica motornih vozila niti udjela, vrijednosnih papira. Na temelju rješenja Hrvatskoga zavoda za socijalni rad, Područni ured Slatina priznato joj je pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, naknada za ugroženog kupca energenata te usluga pomoći u kuci. Živi sama na predmetnoj adresi prebivališta. Predlagatelj je sa protustrankom pokušao obavio razgovor u svrhu upoznavanja sa postupkom lišenja poslovne sposobnosti, te je socijalni radnik donio mišljenje kojim je utvrđena nesamostalnost protustranke u pogledu skrbi o svojemu liječenju svojim pravima, interesima i potrebama. Navodi se da protustranka odbija bilo koji oblik pomoći u pogledu smještaja upute oko ishodovanja zdravstvene zaštite i odabira liječnika opće prakse (protustranka ne raspolaže nikakvom med. Dokumentacijom), a na traženje dodatne med. dokumentacije od liječnika kod kojega je protustranka u evidenciji nikakav oblik dostave do dana dostave ovoga prijedloga predlagatelj nije dobio. Također je evidentirana činjenica da je protustranka odbijala komunikaciju o svemu čime bi se protustranci mogla zaštititi njezina temeljna prava na zdravstvenu zaštitu, pravo na kvalitetniji život i skrb.
1.2. Zbog svega navedenoga, predlagatelj smatra da protustranka nije u mogućnosti samostalno brinuti o sebi i svojim potrebama niti štititi vlastita prava i interese, te podnosi prijedlog za djelomično lišenje poslovne sposobnosti a da se po završetku postupka, u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštenog sudskog vještaka psihijatra, u konačnici odluči koje radnje i postupke protustranka ne može samostalno poduzimati.
2. Rješenjem predlagatelja od 4. prosinca 2025. je protustranci sukladno čl. 236. st. 2. Obiteljskog zakona (“Narodne novine”, broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23.) imenovan posebni skrbnik u osobi NČ iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Virovitica, Virovitica, Trg Ljudevita Patačića 1, a koji je očitujući se na prijedlog izrazio suglasnost s provođenjem postupka, kako bi se medicinskim vještačenjem provjerilo zdravstveno stanje protustranke i utjecaj tog stanja na njezine sposobnosti, zaštitu pojedinog prava ili skupine prava ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba, odnosno je li protustranka u stanju brinuti o svojim pravima i interesima kao i navesti radnje i poslove koje protustranka nije u stanju samostalno poduzeti u odnosu na osobno stanje i imovinu, kako bi ostala sposobna u svim sferama života koje bi mogla sama obavljati. Obvezao se po zaprimanju nalaza i mišljenja vještaka očitovati na isti.
3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom u: digitalne podatke matice rođenih za protustranku, uvid u podatke iz aplikacije SocSkrb, podatke iz Zajedničkog informacijskog sustava, potvrdu Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, službenu bilješku predlagatelja od 9. lipnja 2025., Socijalnu anamnezu za protustranku od 23. listopada 2025., zapisnik o izvršenom očevidu od 22. listopada 2025., tri zapisnika o izvršenim očevidima na dan 22. svibnja 2025., rješenje predlagatelja od 25. svibnja 2022. kojim je protustranci priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu (list 24 i 76 spisa), karticu korisnika novčane pomoći isplate za protustranku zajamčene minimalne naknade za razdoblje od 1. prosinca 2025. do 31. srpnja 2026. , te je sud 29. srpnja 2026. izašao na lice mjesta - mjesto prebivališta protustranke radi saslušanja protustranke.
4. Na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ocjena ovoga suda je da je prijedlog predlagatelja osnovan, a u smislu dolje citiranih propisa i načela.
5. Odredbom čl. 8. Obiteljskog zakona propisano je načelo skrbništva i zaštite, te je određeno da skrbnička zaštita kod osoba koje se nisu sposobne same brinuti o sebi, svojim pravima i interesima, mora biti primjerena potrebi zaštite uz obvezu poštovanja temeljnih ljudskih prava, kao i prava djeteta te dobrobiti osoba pod skrbništvom.
5.1. Odredbom čl. 234. st. 1. Obiteljskog zakona je propisano da će sud u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti.
5.2. Odredbom čl. 234. st. 3. Obiteljskog zakona je propisano da prije donošenja rješenja o lišenju poslovne sposobnosti sud će pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba.
5.3. Odredbom čl. 234. st. 4. Obiteljskog zakona je propisano da će rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti sud odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti u odnosu na osobno stanje te imovinu. U st. 5. istog zakonskog članka je propisano da radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na osobno stanje su davanje izjava ili poduzimanje radnji koje se odnose na promjenu osobnog imena, sklapanje i prestanak braka, roditeljstvo, odluke o zdravlju, mjestu prebivališta, odnosno boravišta, zapošljavanju i drugo, osim ako nije tim Zakonom drukčije određeno. U st. 6. istog zakonskog članka je propisano da radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na imovinu su raspolaganje i upravljanje imovinom, plaćom ili drugim stalnim novčanim primanjima, osim ako nije tim Zakonom drukčije određeno. Odredbom st. 7. istoga zakonskog članka je propisano da će se rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti u slučaju iz stavka 6. ovoga članka odrediti točan iznos plaće, odnosno stalnog novčanog primanja preko kojega štićenik ne može samostalno raspolagati te označiti imovinu i točan iznos, ako je to prikladno, kojom štićenik ne može samostalno raspolagati i upravljati, odnosno preko kojeg iznosa ne može samostalno raspolagati i upravljati.
6. Temeljno načelo koje je utjelovljeno u nacionalno zakonodavstvo (čl. 233. Obiteljskog zakona), a koje izvire iz odredbe čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10. – dalje: Konvencija) koja se kao međunarodni ugovor primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 5. studenog 1997. i kojom je određeno da postupak lišenja poslovne sposobnosti ulazi u sferu prava na poštivanje privatnog života, pa je stoga lišenje poslovne sposobnosti pojedinca jedna izuzetno ozbiljna mjera koja se treba restriktivno tumačiti i donositi samo u onim slučajevima kada se ne može drugim sredstvima postići legitimni cilj – zaštita prava i interesa osobe koja se lišava poslovne sposobnosti i drugih osoba.
7. Stoga sud u svakom konkretnom slučaju mora voditi računa je li postignuta pravična ravnoteža između prava zajamčenog Konvencijom - pravo na poštivanje privatnog života (puna poslovna sposobnost) i legitimnog cilja - zaštita prava i interesa osobe koja se lišava poslovne sposobnosti i drugih osoba.
8. Iz socijalne anamneze za protustranku od 23. listopada 2025. je utvrđeno da je protustranka završila osnovnu školu, radila je razne poslove (u tvornici „Gaj“, sezonski na moru, u ugostiteljstvu, tvornici dijelova za automobile), stekla je oko 12 godina staža. Stanovala je deset godina u Umagu gdje joj je bilo zadnje zaposlenje. Korisnica je prava kod predlagatelja na zajamčenu minimalnu naknadu od 2007. godine i pomoći u kući u obliku dostave gotovih obroka sedam puta tjedno. Suvlasnica je sa sestrama IČ i KČ u 1/3 dijela roditeljske kuće u kojoj stanuje, a koja kuća je u derutnom stanju. Na odjelu psihijatrije u Virovitici je bila dovežena no ne i zadržana, pa je ponovljen od strane predlagatelja terenski očevid. Nuđena joj je pomoć u vidu usluge smještaja koju je protustranka svaki put odbila. Prilikom terenskog očevida 22. svibnja 2025. susjeda protustranke je navela kako protustranka povremeno viče na susjede iz svoga dvorišta te hod po dvorištima drugih susjeda i krade voće i povrće. Sestra protustranke IČ je kontaktirala predlagatelja, navodeći da je i sama pokušala razgovarati s protustrankom, no da protustranka nije svjesna situacije u kojoj se nalazi.
8.1. Iz službene bilješke predlagatelja od 9. lipnja 2025. je utvrđeno da protustranka zajamčenu minimalnu naknadu, po riječima susjeda protustranke, za nekoliko dana potroši na alkohol, da protustranka ima status ugroženog kupca energenata no kako u kući nema struje, isto pravo ne koristi, te da su se susjedi protustranke žalili da im protustranka krade odjeću sa štrika, a kada iznosi svoju odjeću od prljavoće istu spaljuje u dvorištu pošto nema vode u svojoj kući.
8.2. Iz rješenja predlagatelja od 25. svibnja 2022. kojim je protustranci priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu je utvrđeno da je protustranci počevši sa 14. ožujka 2022. priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u iznosu od 100% osnovice, što iznosi 1.000,00 kuna.
8.3. Iz kartice korisnika novčane pomoći isplate za protustranku zajamčene minimalne naknade za razdoblje od 1. prosinca 2025. do 31. srpnja 2026. je utvrđeno da protustranka za 2026. godinu prima mjesečni iznos od 170,00 eura.
9. Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka, po obavljenom pregledu protustranke na adresi stanovanja protustranke dana 8. travnja 2026., na temelju uvida u priloženu dokumentaciju, te na temelju telefonskog razgovora obavljenog 7. travnja 2026. sa sestrom protustranke, IČ, je utvrđeno:
-da je vještak obavio pregled u domu protustranke u [adresa]; kuća i okućnica su u zapuštenom i derutnom stanju; protustranka je zapuštena sa naslagama prljavštine na koži lica i ruku te na odjeći i obući; u kući nema upotrebljivih predmeta (namještaja, kućanskih aparata) niti svakodnevnih potrepština (hrana, higijenskih artikala); protustranka sjedi na manjoj sjedeljci u poljskom nužniku i puši cigarete (ima punu kutiju cigareta); o sebi, samostalno, ne daje nikakve podatke, potvrđuje samo ponešto iz osobne anamneze i jasno ukazuje da ne želi razgovarati ; na upit ima li saznanja o mogućem povećanju novčanih prihoda iskazuje da nema podataka i da bi željela da ima više novca, no nema namjeru ništa tražiti od bilo koga ; navela je da ne radi oko 25 godina i da ni ne misli raditi. Negira religiozne potrebe. Nema struje, telefona. Koristi vodu iz bunara. Nema ogrijeva jer joj ne treba. Ne želi da ju se smjesti u neku ustanovu, jer joj je ovdje dobro. Negira konzumaciju alkoholnih pića. Nema osobe kojoj se može obratili u slučaju nužne potrebe ili bolesti,
-nalaz vještaka je da je status protustranke sljedeći: motorika uredna, fine kretnje otežane, a inspekcijom se ne utvrde povrede ili patološki znakovi. Osrednje je osteomuskularne građe i uhranjenosti. Hoda na širokoj osnovi. Konfiguracija glave nema odstupanja. Vid i sluh su dostatni za socijalni kontakt. Ne uoči se nistagmusa niti anizokorije. Svojim ponašanjem daje do znanja da nije zainteresirana za razgovor te se pitanja postavljaju okolišavo. Uočavaju se manirizmi u ponašanju i govoru. Tvrdi da je u nekoliko navrata samostalno putovala autobusom. Nema spoznaju o mogućem statusu štićenice, niti o dužnostima skrbnika, niti želi razgovarati o tome. Nije precizno orijentirana u vremenu, adekvatno je orijentirana u prostoru i osobama. Na provokativna pitanja daje prigodne "ad hoc" odgovore koji nisu primjereni ili se prepliću i ne uočava im se logičan smisao. Govor je "automatiziran", ubrzanog ritma, dok je facijalna ekspresija zakočena, doima se kao u grču. Sumanutosti i/ili obmane ćutila se ne mogu potvrditi, ali u oskudnom opisivanju svoje svakodnevnice uočavaju se ideje odnosa. Granica između vlastite ličnosti i neposredne okoline je nesigurna. Tek u jednostavnim skupovima prepoznaje bitno od nebitnog. Obrane su oskudne i jednostavne u smislu povlačenja, ne pokazuje sposobnosti tolerancije na frustraciju. U slučaju doživljaja frustracije (strepnje ili opasnosti) u pravilu se povlači, bježi. Uočavaju se elementi disimulacije (svoje psihičke poteškoće prikriva, izbjegava opisivati poteškoće koje ima). Adaptivne funkcije su jako reducirane, te izbjegava promjene. Pažnja je pojačanog vigiliteta i smanjenog tenaciteta. Intelektualne funkcije se doimaju funkcionalno snižene. Ne razumije metafore. Ne pokazuje emocionalnu obojenost prema osobama ili objektima, niti ukazuje na interpersonalne veze. Ne može ju se nagovoriti na bilo kakvo strukturirano ponašanja bez obzira na značenje takove aktivnosti. Iako iskazuje izražen oprez, nema strukturiranu sposobnost samozaštite. Također se ustanove i teška oštećenja osobnosti u smislu depersonalizacije, gubitka volje i interesa za sebe i okolinu kao i praznoća afekta i trajno depresivno raspoloženje.
9.1. Mišljenje vještaka je da je riječ o osobi koja je prekinula socijalne kontakte prije više od 20 godina, da se tijekom pregleda ukazuje na poremećaj u procesu mišljenja kao i poremećaj afektivnog života. Uočavaju se psihotične obrane (prekid komunikacije) kojima se brani od podvojenosti. Navedeno govori o tome da protustranka boluje od psihotičnog poremećaja, odnosno od neorganske psihoze . Opisani podaci o zloporabi alkohola ne mogu biti poglavito uzrok poteškoćama, odnosno, moguće da je zloporaba alkohola samo simptom psihotičnog nivoa funkcioniranja (nikotin i alkohol umanjuje psihotične simptome anksioznosti, podvojenosti i praznoću raspoloženja). Postoje podaci o potpunom nedostatku uvida u svoje ponašanje. Bolest nikada nije liječena tako da je bolest postala teška i kronična i sada je u fazi osobnog, psihičkog i društvenog propadanja, u kronificiranoj fazi bolesti koju u ovom slučaju karakteriziraju negativni simptomi (socijalna izolacija do ugroze egzistencije, trajni gubitak interesa za realni svijet, trajni gubitak sposobnosti doživljaja užitka u realnom svijetu, praznoća afektivnog života, odsustvo svake inicijative). Zbog kronificirane psihoze je njeno shvaćanje, razmišljanje, reagiranje i povezivanje rigidno i maladaptivno, ne može učiti iz iskustva niti može mijenjati svoje obrasce ponašanja. Nesposobna je za rad i disfunkcionalna kao socijalno biće. Zbog patološke podvojenosti je nesposobna ostvariti svoja prava i braniti svoje interese te je u otporu prema svakom vidu pomoći/suradnje. Navedeno nije dostupno korekciji bez liječenja, a ukupna nefunkcionalnost se postupno pogoršava starenjem. Sadašnjim stilom život dovodi sebe i svoju imovinu u ugrozu.
9.1.1. Zaključak vještaka je da protustranka boluje od teške, kronične duševne bolesti, neorganske psihoze. Bolest je nastupila prije više godina te je imala izrazito negativan utjecaj na život i duševno zdravlje, a intenzivirala se posljednjih četiri godine. Bolest je sada u kronificiranom stadiju sa izraženim negativnim simptomima i teškog oštećenja ličnosti (dezintegracija i otuđenje). Zaključak je vještaka da zbog ove bolesti protustranka nije u stanju voditi brigu o sebi i svojim stanjima. Nije u stanju voditi brigu o svom zdravlju i liječenju. Nije u stanju razumjeti svoja prava i obveze kao i prava drugih. Zbog bolesti nije u stanju zastupati se pred institucijama društva, niti ostvariti prava osoba nesposobnih za rad i privređivanje. Zbog bolesti nema interesa adekvatno voditi brigu o svojim materijalnim i novčanim sredstvima. Zbog navedenoga vještak predlaže protustranku djelomično lišiti poslovne sposobnosti za radnje i poslove koji se odnose na donošenje odluka o sklapanju bilo kakvog ugovora ili pravne radnje iz kojih mogu proizaći neki novi odnosi, ishođenje osobnih dokumenata, primanje pismena, odlučivanje o zdravlju, liječenju i zdravstvenoj zaštiti, o mjestu prebivališta odnosno boravišta, o smještaju, te o raspolaganju i upravljanju imovinom ili drugim stalnim novčanim primanjima iznad 45,46€ mjesečno, sklapanje ugovora i zastupanje pred javnopravnim tijelima Republika Hrvatske.
9.1.2. Vještak je naveo da protustranka zbog bolesti neće pristupiti sudu niti će pristati biti ispitana od strane suda, a u slučaju posrednog saslušanja (posebnog skrbnika ili drugog zastupnika) davat će prigodne odgovore motivirana svojom bolešću i protiv vlastitih interesa. Protustranka nije u stanju razumjeti i shvatiti značenje i pravne posljedice odluke o lišenju poslovne sposobnosti. Saslušanje pred sudom ne može biti štetno za njezino zdravlje, niti bi dostavljanje odluke suda o lišenju poslovne sposobnosti bilo štetno za protustranku.
10. Dopisom od 13. travnja 2026. nalaz i mišljenje vještaka je dostavljen na očitovanje predlagatelju, protustranci i posebnom skrbniku.
10.1. Poseban skrbnik se na nalaz i mišljenje vještaka očitovao na način da se protivio istome, ističući da čl. 233. st. 1. Obiteljskog zakona predviđa supsidijarnu primjenu instituta lišenja poslovne sposobnosti, propisujući da je zaštitu osobe s invaliditetom, ako je moguće, potrebno osigurati drugim sredstvima i mjerama predviđenima posebnim propisima prije nego što se donese odluka o lišenju poslovne sposobnosti i skrbničkoj zaštiti. Dodao je da je protustranci osigurana pomoć u vidu svakodnevne dostave kuhanog obroka te povremeno bi joj bila odobrena novčana pomoć koje stranka ne odbija, stoga navodi vještaka da je protustranka „u otporu prema svakom vidu pomoći/suradnje“ te da „nerealno odbija svaki vid pomoći“, ne bi bio u skladu s onim kako se protustranka ponaša i što govori i izražava. Poseban skrbnik je naveo da protustranka još od 2004. živi sama u roditeljskoj kući, a unazad nekoliko godina, ista počinje zapuštati brigu o sebi i prostoru u kojem živi, živeći tako sada u neprimjerenim uvjetima. Protustranka svojim načinom života ne ugrožava prava drugih osoba, te pristaje na navedeni način života, ne želi ništa mijenjati te je zadovoljna. Prihvaća tuđu pomoć onoliko koliko joj je potrebno. Poseban skrbnik se poziva na čl. 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, po kojemu osobe s invaliditetom uživaju pravo na neovisno življenje te uključenost u zajednicu.
10.2. U odnosu na odbijanje liječenja protustranke, poseban skrbnik je naveo da ukoliko bi došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja protustranke, u kom slučaju bi bilo potrebno odlučiti o prisilnoj hospitalizaciji, mora se postupiti sukladno odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama kojima je propisan postupak prisilne hospitalizacije, te zaključno smatra nepotrebnim nekoga dugoročno lišiti prava da odlučuje o liječenju. Postavlja se pitanje hoće li i na koji način stavljanje protustranke pod skrbništvo riješiti poteškoće zbog kojih se predlaže lišenje poslovne sposobnosti. Naime, protustranka odbija dolazak iz svog doma te smještaj u ustanovu ili udomiteljsku obitelj, pri čemu se naglašava da takav smještaj nije prisilnog karaktera te ukoliko protustranka neće željeti ostati na smještaju, nema načina da se istu na to i prisili. Predložio je saslušati protustranku.
11. Obzirom da je vještak naveo da saslušanje pred sudom ne može biti štetno za zdravlje protustranke, niti bi dostavljanje odluke suda o lišenju poslovne sposobnosti bilo štetno za protustranku, te obzirom da je poseban skrbnik predložio saslušanje protustranke, sud je u smislu čl. 498. st. 3. Obiteljskog zakona 29. srpnja 2026. pristupio na adresu prebivališta protustranke, [adresa]. Sudska komisija je stigla na lice mjesta na adresu kućanstva protustranke gdje je zatekla posebnog skrbnika kako stoji ispred kapije a protustranka se nalazila na stepenicama ispred kuće. Kada su sudac i zapisničar izašli iz auta i pristupili kod kapije dvorišta protustranka je otišla uz stepenice u kuću i čulo se zaključavanje vrata. Poseban skrbnik je sudskoj komisiji naveo da je stigao pet minuta prije suda i da je obratio se protustranci, pitao ju da li je se sjeća kada je bila prije tri mjeseca, rekao je protustranci da će doći sudac malo s njom porazgovarati, pitao ju želi li to, a protustranka se tada i okrenula i otišla jer su tada došli sudac i zapisničar. Posebni skrbnik je nadalje naveo da je ovaj put protustranka uredna, u čistoj haljini, a prošli put kad je bila kod protustranke, protustranka je bila zapuštenog izgleda. Sudska komisija je potom sa posebnim skrbnikom pristupila u dvorište, ispred ulaznih vrata, dozivalo se protustranku par puta, no protustranka se nije javila niti izašla iz kuće, nakon čega odnosno protekom pet minuta sudska komisija sa posebnim skrbnikom je otišla. Posebni skrbnik je izjavio da nema daljnjih dokaznih prijedloga, te da ostaje kod svojih navoda iz podneska.
12. Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, zaključak je suda da je potrebno protustranku lišiti poslovne sposobnosti u dijelu kako je to pobliže navedeno u izreci.
13. Sukladno čl. 234. st. 3. Obiteljskog zakona, odluku o prijedlogu za lišenje poslovne sposobnosti donosi sud nakon što je pribavio stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba.
Dakle, stručno mišljenje vještaka ima osobitu dokaznu važnost jer se odnosi upravo na pitanje koje zahtijeva posebno medicinsko znanje – utjecaj zdravstvenog stanja na sposobnost osobe da štiti konkretna prava i interese.
13.1. Sud je nalaz i mišljenje vještaka ocijenio stručno izrađenim, obrazloženim i sukladnim pravilima struke. Vještak zaključak o potrebi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti nije temeljio samo na postojanju medicinske dijagnoze, već je obrazložio utjecaj utvrđene duševne bolesti, neorganske psihoze na konkretno funkcioniranje protustranke i njezinu sposobnost donošenja odluka. U smislu naprijed citirane zakonske odredbe, odluku o prijedlogu za lišenje poslovne sposobnosti donosi sud koji ocjenjuje jesu li u svakom konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za (djelomično) lišenje poslovne sposobnosti, a pri kojoj ocjeni, stručno mišljenje vještaka ima osobitu dokaznu važnost jer se odnosi upravo na pitanje koje zahtijeva posebno medicinsko znanje – utjecaj zdravstvenog stanja na sposobnost osobe da štiti konkretna prava i interese.
14. Sud pri donošenju odluke, nije utvrdio da svaka pojedinačna okolnost – život bez vode ili električne energije, neodržavanje higijene, konzumiranje alkohola ili odbijanje institucionalnog smještaja – sama po sebi dokazuje nesposobnost za donošenje odluka. Međutim, kada se navedene okolnosti promatraju zajedno s utvrđenom neorganskom psihozom, autističnim ponašanjem, načinom funkcioniranja protustranke, odbijanjem određenih oblika pomoći i stručnim zaključkom vještaka o utjecaju bolesti na sposobnost odlučivanja, one predstavljaju relevantan i međusobno povezan dokazni sklop. U smislu odredbi čl. 233. st. 3. i čl. 234. st. 4. Obiteljskog zakona, predmet postupka je utvrđenje postoji li zbog zdravstvenog stanja protustranke stvarna i konkretna nesposobnost iste da se brine o određenim vlastitim pravima, potrebama ili interesima. Stoga ovaj sud nije ocjenjivao način života protustranke prema kriteriju onoga što bi bilo uobičajeno ili poželjno za prosječnu osobu, nego je ispitivao je li takvo ponašanje posljedica njezine bolesti i je li zbog bolesti protustranka sposobna razumjeti svoje stanje, procijeniti posljedice svojih odluka i poduzimati radnje potrebne za zaštitu vlastitih prava i interesa. Okolnosti života protustranke, same po sebi, ne predstavljaju zakonski razlog za lišenje poslovne sposobnosti, no te okolnosti poprimaju drugačije značenje kada se promatraju zajedno s utvrđenom duševnom bolesti, odnosno utjecaju na sposobnost odlučivanja te činjenicom da protustranka odbija pomoć koja bi joj omogućila poboljšanje osnovnih životnih uvjeta, dok istodobno prihvaća samo onu pomoć koja joj neposredno omogućava zadovoljavanje osnovne potrebe za hranom.
15. Protustranka je u početku bila suradljiva na način da je stručne radnike pustila u kuću, kako to proizlazi iz zapisnika o održanom očevidu 22. svibnja 2025. na adresi prebivališta protustranke (list 11 spisa), razgovarala je, protustranka se potpisala na zapisnik o održanom očevidu, a tijekom očevida je protustranci dostavljen topli obrok, što je evidentirano na zapisniku. Pri održavanju očevida na adresi prebivališta protustranke dana 22. listopada 2025. protustranka je pustila u kuću stručne radnike predlagatelja, razgovor je nastavljen ispred kuće, a protustranka ih je upitala zašto su stručni radnici predlagatelja došli i kada joj se pokušalo objasniti da je pokrenut postupak procjene njezine poslovne sposobnosti, protustranka je zalupila ulaznim vratima i zaključala ih je, odbila je nastaviti komunikaciju, te nije htjela potpisati zapisnik.
Poseban skrbnik je 22. travnja 2026. posjetio protustranku, razgovarao je s njom, a protustranka mu je navela da ne želi da ju se djelomično liši poslovne sposobnosti, da želi da sve ostane isto, može se brinuti sama o sebi, da ne bi prihvatila smještaj u udomiteljskoj obitelji ili domu, želi ostati u svojoj kući, novce bi prihvatila, a prihvatila bi i drugu pomoć kao što je peć da se može ugrijati i slično.
16. Kada je sud radi saslušanja protustranke 29. srpnja 2026. došao na adresu protustranke, ista je pri dolasku suca otišla u kuću i zaključala se. Protustranka je od strane posebnog skrbnika par minuta prije nego je sud pristupio na lice mjesta, saznala da će doći sudac koji donosi odluku o lišenju poslovne sposobnosti, te je po dolasku suca na adresu otišla u kuću i zaključala se, tako da od strane suda nije saslušana.
16.1. Naprijed navedeno postupanje protustranke na dan 29. srpnja 2026., samo po sebi, ne dovodi do zaključka da stranka nije u stanju brinuti se o sebi i svojim pravima i interesima, no u kontekstu cjelokupnog činjeničnog stanja u ovome predmetu, poglavito u kontekstu utvrđenja vještaka, odnosno njegova nalaza i mišljenja, ukazuje na zaključak da je mjera djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti u najboljem interesu protustranke, i to u dijelu kako je to odlučeno u izreci.
17. Osobito je prilikom donošenja odluke o prijedlogu, uzeto u obzir to da je svrha instituta djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti zaštita osobe, a ne kažnjavanje njezina načina života niti prisiljavanje na životne izbore koje bi druga osoba smatrala primjerenijima. Uzimajući u obzir zaključke vještaka o funkcionalnom stanju protustranke koji se podudaraju s nizom objektivno utvrđenih okolnosti svakodnevnog života protustranke, ocijenjeno je da je potrebno stranku lišiti poslovne sposobnosti u dijelu donošenja odluka o zdravlju, liječenju i zdravstvenoj zaštiti, upravljanju i raspolaganju nepokretnom i pokretnom imovinom, raspolaganju novčanim sredstvima iznad 170,00 eura, sklapanju ugovora ili pravnih poslova iz kojih mogu proizaći novi odnosi ili obveze, zastupanju pred javnopravnim tijelima i državnim tijelima , dok nije ocijenjeno da bi bilo potrebno lišiti protustranku poslovne sposobnosti u dijelu donošenja odluka o redovitom mjestu stanovanja, smještaju.
17.1. Naime, odluka o mjestu stanovanja, odnosno smještaju u ustanovu ne može biti obuhvaćena lišenjem poslovne sposobnosti samo zato što sud i ostale stručne osobe smatraju da bi za protustranku bilo bolje živjeti u ustanovi. Za takvo ograničenje mora postojati stručna i činjenična osnova da protustranka zbog svojeg zdravstvenog stanja nije sposobna razumjeti značenje takve odluke i njezine posljedice , a iz cjelokupno provedenoga postupka ne proizlazi da ne bi mogla shvatiti značenje smještaja u ustanovu. Protustranka je posebnom skrbniku navela da ne želi ići u ustanovu, da želi ostati u obiteljskoj kući, da neka sve bude kao prije. Uzimajući u obzir da protustranka živi sama u obiteljskoj kući već dugi niz godina, da prihvaća onu pomoć koja joj omogućava da živi u istom prostoru kao i do sada, a to je pomoć koja se odnosi na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba – dostava hrane, time da je protustranka posebnom skrbniku navela da bi prihvatila i drugu „svakodnevnu“ pomoć - osiguranje ogrjeva, peći, novaca, po ocjeni ovoga suda, dovodi do zaključka da zdravstveno stanje protustranke u smislu postojanja duševne bolesti nije od utjecaja u dijelu odlučivanja o stanovanju, odnosno nastavku života u obiteljskoj kući.
17.2. Poštovanje autonomije osobe zahtijeva da joj se, gdje god je moguće, omogući samostalno donošenje odluka i pružanje podrške, pa kako protustranka svakodnevno dobiva od strane ovlaštenih osoba pomoć u obliku obroka, a koje osobe mogu, ukoliko dođe do potrebe reagiranja da se protustranku smjesti u ustanovu ako nastupe takve okolnosti da protustranka više ne može živjeti u svojoj kući, ocijenjeno je da nije potrebno stranku lišiti poslovne sposobnosti u dijelu odlučivanja o redovitom mjestu stanovanja, odnosno redovitom smještaju.
18. No, poštivanje autonomije protustranke ne zahtijeva da sud zanemari stručno od strane vještaka utvrđenu nesposobnost u onim područjima u kojima bi takvo postupanje moglo dovesti do ozbiljnog ugrožavanja njezinih prava i interesa , a što se odnosi na donošenje složenijih odluka.
18.1. Naime, okolnost da protustranka prihvaća svakodnevnu pomoć u obliku dostave hrane, a što zadovoljava osnovnu potrebu protustranke, kao i suradljivost u pogledu ostvarivanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu, a što joj sve omogućuje da živi u obiteljskoj kući, ne znači da u složenijim pitanjima zaštite prava i interesa protustranke, je protustranka sposobna svoju volju oblikovati i izraziti na temelju razumijevanja relevantnih činjenica i posljedica odluke, sve zbog od strane vještaka utvrđenog postojanja duševne bolesti neorganske psihoze koje utječe na konkretno funkcioniranje protustranke i njezinu sposobnost donošenja odluka.
18.2. Sud je pri ocjeni dokaza imao u vidu i činjenicu da je ponašanje protustranke u pojedinim situacijama dovelo do zadiranja u prava drugih osoba, konkretno uzimanja odjeće susjeda iz njihovih dvorišta, te uzimanja voća i povrća iz susjedovih dvorišta, pa iako samo takvo ponašanje ne predstavlja automatski razlog za lišenje poslovne sposobnosti, ono je relevantno kao dio ukupne slike funkcioniranja protustranke, sve budući da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je povezano s njezinim psihičkim stanjem i smanjenom sposobnošću razumijevanja društvenih i pravnih posljedica vlastitog ponašanja. Stoga je zaključak ovoga suda da u konkretnom slučaju nisu odlučujuće pojedinačne okolnosti poput života bez vode i električne energije, neodržavanja higijene, konzumacije alkohola ili odbijanja institucionalnog smještaja promatrane izolirano, nego njihova povezanost s utvrđenom neorganskom psihozom, funkcionalnim posljedicama te bolesti i stručnim zaključkom vještaka o nesposobnosti protustranke za zaštitu konkretnih prava i interesa, i to kod složenijih odluka i „izazova“ života u kojima je protustrankina sposobnost odlučivanja bitno narušena (u tom smislu i izbjegavanje susreta sa sudom prilikom dolaska suda na adresu stanovanja protustranke radi saslušanja, jer osoba koja svoju volju može oblikovati i izraziti na temelju razumijevanja relevantnih činjenica i posljedica odluke, će isto učiniti, ili barem pokušati učiniti u svakoj prilici).
19. Slijedom iznijetih razloga, ovom odlukom se ne ograničava poslovna sposobnost protustranke iz razloga što živi sama, što odbija institucionalni smještaj, što ne održava higijenu ili što konzumira alkohol, nego isključivo se protustranka lišava poslovne sposobnosti u onim područjima za koja je utvrđeno da zbog svojeg zdravstvenog stanja nije sposobna samostalno zaštititi vlastita prava, potrebe i interese. Iz provedenoga postupka proizlazi da je mjera djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti u konkretnom slučaju nužna za postizanje legitimnog cilja jer niti jednom drugom blažom mjerom nije bilo moguće postići taj cilj, time da je sud vodio računa o tomu da je svrha (djelomičnog) lišenja poslovne sposobnosti zaštita dobrobiti osobe, zaštita psihičkog, tjelesnog i socijalnog zdravlja osobe, poštujući načelo nužnosti mjere (najmanje moguće zadiranje u ljudska prava osobe). Iz navedenih je razloga, sukladno čl. 234. Obiteljskog zakona opseg ograničenja određen individualno, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka i ostale isprave i dokumente u spisu, te je odlučeno kao u izreci.
20. O troškovima postupka ovaj sud nije odlučivao jer isti nisu bili zahtijevani.
Bjelovar, 28. kolovoza 2026.
Sudac
Martina Kozar
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja stranke mogu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja podnijeti žalbu. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, pisano u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda.
Dostaviti:
1. Predlagatelju
2. Protustranci
3. Posebnom skrbniku
4. Spis
