Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Virovitica, Tomaša Masaryka 8

Poslovni broj: P-69/2026-10

R E P U B L I K A  H R V AT S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Virovitici i to sudac toga suda Mirjana Jelavić kao sudac pojedinac u pravnoj stvari tužitelja B2 Impact d.o.o. (OIB:32235033898) iz Zagreba, Radnička cesta 41, kojeg zastupa punomoćnica Anja Barić, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženice CM (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Filip Lisac, odvjetnik iz Opatije, radi namirenja tražbine iz založene nekretnine, 28. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

Tužba se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u ovom predmetu podnio tužbu radi namirenja tražbine iz založene nekretnine, zahtijevajući da sud odredi da je tuženica dužna trpjeti namirenje tražbine tužitelja u iznosu od 72.657,31 eur, zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama, sudskom prodajom založene nekretnine u vlasništvu tuženice upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] u selu sa 635 čhv, u naravu kuća na 47 čhv, 9 gospodsrskih objekata na 144 čhv i dvor sa 444 čhv. Zahtjev temelji na tvrdnjama da su Erste & Steiermarkische Bank d.d., Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320, kao kreditor i KM iz [adresa] kao dužnik i protivnik osiguranja te JM iz [adresa], kao sudužnik i protivnik osiguranja sklopili dana 19.01.2006. godine Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava (hipoteke) na nekretnini i privremenim prijenosom vlasništva na stoci javnobilježnički solemniziran po javnom bilježniku Brigiti Anđal-Mlinarić pod posl.br. OU-22/06 radi osiguranja ovrhovoditeljeve tražbine iz Ugovora o kreditu broj 2402006-1031262160/51401652-5102817573; da je Sporazumom osigurana novčana tražbina u iznosu od EUR 53.000,00 u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Banke na dan plaćanja uvećano za redovne ugovorene kamate, ugovorene kamate za zakašnjenje u plaćanju odnosno zakonske zatezne kamate ukoliko budu više te provizije, naknade i ostale troškove sukladno odlukama Banke i to između ostalog hipotekom na nekretnini u cijelosti u vlasništvu Tuženice upisanoj pod posl.br. Z-344/06 kod zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Virovitici u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi U SELU kuća na 47 čhv, 9 gospodarskih objekata na 144 čhv, dvor sa 444 čhv, ukupne površine 635 čhv; da je prilikom sklapanja Ugovora o kreditu vlasnik Nekretnine bio založni dužnik JM iz [adresa]; da je, nakon uknjižbe založnog prava u korist Banke, kao vlasnik nekretnine uknjižena Tuženica; da je tuženica Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju ustupila nekretninu SM te je nakon sklapanja Ugovora o kreditu presudom na temelju priznanja ishodila uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog vlasništva te je nekretnina vraćena u vlasništvo Tuženice; da je temeljem Ugovora o prijenosu sklopljenog 05.02.2018. između društva B2 Kapital d.o.o. Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, kao primatelja (ovdje Tužitelj) i društva Erste & Steiermarkische Bank d.d. Rijeka, OIB: 23057039320, kao Ustupitelja, prenesena je na društvo B2 Kapital d.o.o. Zagreb tražbina s osnove naprijed navedenog ugovora sa svim sporednim pravima i instrumentima osiguranja, uključivši i založno pravo zasnovano temeljem istog ugovora na nekretnini ovršenika, čime je društvo B2 Kapital d.o.o. u pogledu navedene tražbine i predmetnog založnog prava ušlo u pravni položaj društva Erste & Steiermarkische Bank d.d.; da prema trenutnom stanju u zemljišnim knjigama koje se vode kod zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Virovitici, založno pravo uknjiženo za korist Banke temeljem naprijed navedenog Sporazuma pod poslovnim brojem Z-344/06, a koje je uknjižbom prijenosa preneseno i upisano za korist Tužitelja temeljem rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog odjela pod poslovnim brojem Z-4076/18, upisano je na nekretnini u vlasništvu Tuženice i to na nekretnini upisanoj kod zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Virovitici u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi U SELU kuća na 47 čhv, 9 gospodarskih objekata na 144 čhv, dvor sa 444 čhv, ukupne površine 635 čhv; da temeljem izvoda iz poslovnih knjiga Tužitelja na dan 04.02.2026. godine dospjela tražbina Tužitelja iznosi 72.657,31 eur; da je potraživanje Tužitelja iz

Ugovora o kreditu broj 2402006-1031262160/51401652-5102817573 dospjelo zbog čega je Tužitelj zatražio, a javni bilježnik Brigita Anđal-Mlinarić potvrdila da je postao ovršan dana 20.09.2016.; da Tužitelj raspolaže ovršnom ispravom temeljem koje bi (u idealnom slučaju) mogao svoje pravo na namirenje ostvarivati izravno u ovršnom postupku, tako da je Tužitelj podnio ovršni prijedlog, te ishodio rješenje o ovrsi Općinskog suda u Virovitici posl. br. Ovr- 57/19 od 24.01.2024. godine; da je, međutim, Županijski sud u Velikoj Gorici – po žalbi ovršenice (ovdje Tuženice) – rješenjem posl. br. Gž Ovr-92/24 od 22.08.2024. godine preinačio spomenuto rješenje o ovrsi i odbio prijedlog za ovrhu; da, budući da je Tuženica predmetnu nekretninu stekla uspostavom ranijeg zemljišnoknjižnog stanja nakon što je utvrđen ništetnim ugovor o dosmrtnom uzdržavanju između Tuženice i JM, drugostupanjski sud je zauzeo stav da Tuženica nije pravna slijednica osobe koja je nastupala kao zalogodavac (JM) pa da se stoga ne može uzeti da je na strani iste postojala suglasnost za zasnivanje dobrovoljnog založnog prava; da iz navedenog proizlazi da je Tužitelj poduzeo sve potrebne radnje da temeljem ovršne isprave kojom raspolaže ostvari zaštitu svog prava u ovršnom postupku, ali mu je to bilo onemogućeno pravomoćnom sudskom odlukom; da stoga, budući da naplata tražbine u ovršnom postupku nije moguća, odnosno ovršna isprava kojom Tužitelj raspolaže očito nije podobna za naplatu tražbine u ovršnom postupku, nedvojbeno postoji pravni interes Tužitelja za podnošenje hipotekarne tužbe; da Tuženica nije ispunila svoju tražbinu o dospijeću, te Tužitelj ne raspolaže ovršnom ispravom podobnom za naplatu tražbine u ovršnom postupku u odnosu na Tuženicu; da Tužitelj kao založni vjerovnik na osnovi članka 336. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/1996 do 152/2014) ima pravo zahtijevati trpljenje namirenja zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene nekretnine.

2. Tužitelj predlaže da sud izvede dokaze uvidom u Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava (hipoteke) na nekretnini i privremenim prijenosom vlasništva na stoci od 19.01.2006. javnobilježnički solemniziran po javnom bilježniku Brigiti Anđal-Mlinarić pod posl.br. OU-22/06 radi osiguranja ovrhovoditeljeve tražbine iz Ugovora o kreditu broj 2402006-1031262160/51401652-5102817573 (izvornik) nalazi se na ovom sudu, u spisu predmeta poslovni broj Ovr-1500/16 (priložen spisu predmeta posl. br. Ovr-57/19), povijesni zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi U SELU kuća na 47 čhv, 9 gospodarskih objekata na 144 čhv, dvor sa 444 čhv, ukupne površine 635 čhv (izvornik), Ugovor o ustupu tražbine od 05.02.2018, ovjeren 13.02.2018. kod javnog bilježnika Mladena Matoša iz Zagreba poslovni br. OV-1816/2018 (ovjerena preslika), nalazi se na ovom sudu, u spisu predmeta posl. br. Ovr- 57/19, aktivni zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi U SELU kuća na 47 čhv, 9 gospodarskih objekata na 144 čhv, dvor sa 444 čhv, ukupne površine 635 čhv (izvornik), Izvod iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja od 04.02.2026.

3. Tuženica u odgovoru na tužbu prvenstveno predlaže da sud tužbu odbaci zbog nepostojanja pravnog interesa za podnošenje tužbe u ovom predmetu. Prijedlog temelji na tvrdnjama da je tužitelj podnio hipotekarnu tužbu; da ''Kod hipotekarne tužbe hipotekarni vjerovnik zahtjeva od tuženika kao vlasnika založene nekretnine trpljenje namirenja zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene stvari, tj. nekretnine koja je predmet spora. Dakle, jedna od pretpostavki za podnošenja hipotekarne tužbe je da zalogom (hipotekom) osigurana tražbina nije ispunjena po dospijeću, a isto tako da isprava na temelju koje je upisana hipoteka ne predstavlja ovršnu ispravu. U tom slučaju založni vjerovnik ima pravo tražiti od svagdašnjeg vlasnika založene nekretnine, a i od svakoga trećeg, namirenje tražbine.'' (Općinski sud u Osijeku, presuda, posl.br. P-774/2018-38 od 15.01.2025.g.); da tužitelj raspolaže ovršnom ispravom na temelju koje je upisana hipoteka čiji je nositelj upravo tužitelj; da je tužitelj na temelju iste ovršne isprave već vodio ovršni postupak protiv tuženice radi naplate iste tražbine čije se namirenje traži tužbom u ovom postupku i na istoj nekretnini na kojoj se namirenje traži u ovom postupku; da te odlučne činjenice priznaje sam tužitelj kada navodi: ''Budući da tužitelj raspolaže ovršnom ispravom temeljem koje bi mogao svoje pravo na namirenje ostvarivati izravno u ovršnom postupku, tužitelj je podnio ovršni prijedlog te ishodio rješenje o ovrsi Općinskog suda u Virovitici posl.br. Ovr-57/19 od 24.01.2024.g.'' (točka VI. tužbe); da je, dakle, nesporna činjenica da tužitelj raspolaže ovršnom ispravom; da tuženica ne osporava činjenice da je 19.01.2006.g. zaključen Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava (hipoteke) na nekretnini i privremenim prijenosom vlasništva na stoci javnobilježnički solemniziran po javnom bilježniku Brigiti Anđal-Mlinarić pod posl.br. OU-22/06 radi osiguranja tražbine tužitelja iz Ugovora o kreditu broj 2402006- 1031262160/51401652-5102817573 (dalje: Sporazum); da je javni bilježnik Brigita Anđal-Mlinarić potvrdila da je Sporazum postao ovršan dana 20.09.2016.g.; da je 05.02.2018.g. zaključen Ugovor o ustupu tražbine između Erste & Steiermarkische Bank d.d. i tužitelja; da je založno pravo na nekretninama tuženice preneseno i upisano u korist tužitelja temeljem rješenja Općinskog suda u Virovitici, zemljišnoknjižni odjel posl.br. Z-4076/18; da navedene nesporne činjenice dokazuju da tužitelj ne samo da raspolaže ovršnom ispravom za namirenje svog potraživanja nego čak i da je u njegovu korist upisano založno pravo na nekretnini tuženice; da se osporavaju navodi tužitelja da naplata njegove tražbine u ovršnom postupku temeljem ovršne isprave (Sporazuma) nije moguća jer je Županijski sud u Velikoj Gorici rješenjem posl.br. Gž Ovr-92/24 od 22.08.2024.g. zauzeo stav da tuženica nije pravna sljednica osobe koja je nastupala kao zalogodavac pa da se stoga ne može uzeti da je na strani iste postojala suglasnost za zasnivanje dobrovoljnog založnog prava; da je drugostupanjski sud odbio prijedlog za ovrhu na nekretnini, ali ne iz razloga što tužitelj temeljem ovršne isprave (Sporazuma) nije ovlašten provoditi ovrhu, već zbog činjenice da predmet ovrhe predstavlja jedini dom tuženice te što tužitelj nije učinio vjerojatnim da svoju tražbinu ne može namiriti na koji drugi način; da je prijedlog za ovrhu tužitelja protiv tužene odbijen zbog: 1) pogreške tužitelja koji nije dokazao da svoju tražbinu ne može namiriti na drugi način, 2) propusta tužitelja koji svoju tražbinu nije pokušao namiriti pokretanjem ovrhe temeljem ovršne isprave (Sporazuma) protiv čak 2 osobe, 3) prava na dom tuženice koje pravo preteže nad pravom tužitelja da svoje potraživanje namiri iz zalogom opterećene nekretnine; da je nesporno: 1)da isprava na temelju koje je upisana hipoteka na nekretninama tuženice predstavlja ovršnu ispravu, 2)da tužitelj raspolaže ovršnom ispravom, 3)da je tužitelj pokrenuo i vodio ovršni postupak na nekretninama ovršenice, 4)da je ovršni postupak (OS VT posl.br. Ovr-57/2019) obustavljen na način da je odbijen prijedlog za ovrhu tužitelja jer pravo na dom tuženice preteže nad pravom tužitelja da svoje potraživanje namiri iz zalogom opterećene nekretnine, jer tužitelj nije dokazao da svoju tražbinu ne može namiriti na drugi način i konačno jer tužitelj svoju tražbinu nije pokušao namiriti pokretanjem ovrhe temeljem ovršne isprave (Sporazuma) protiv čak 2 osobe; da svrha hipotekarne tužbe nije i ne može biti da parnični sud donese drugačiju odluku u odnosu na ovršni sud; da se radi o presuđenoj stvari (res iudicata) jer je odluka o pravu na namirenje tražbine iz ovršne isprave (Sporazuma) na nekretninama tuženice već donesena i to je rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici posl.br. Gž Ovr-92/2024-2 od 22.08.2024.g.; da je svrha hipotekarne tužbe ostvarena je u ovršnom postupku (tako Županijski sud u Zagrebu, posl.br. Gž-5563/2024-3 od 14.01.2025.g.); da je u sudskoj praksi zauzet stav o pravnom pitanju da li tužitelj ima pravni interes za podnošenje hipotekarne tužbe; da je prema tom stavu postojanje ovršne isprave negativna procesna pretpostavka zbog koje nije dopušteno vođenje parnice i meritorno suđenje; da prema stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, rješenje, Rev-x 507/14-2 od 18.06.2014.g. „Kada su stranke sastavile ugovor u obliku javnobilježničkog akta ili solemizirane privatne isprave koji sadrže klauzulu ovršnosti (klauzulu exequendi), tada nema mjesta vođenju parnice, već vjerovnik može svoja prava ostvariti izravno u ovršnom postupku.“ ; da tužitelj raspolaže ovršnom ispravom ne samo podobnom za provedbu ovrhe već i ispravom temeljem koje je već vodio ovrhu; da je time otklonjena svaka dvojba o pravu tužitelja da vodi ovrhu temeljem ovršne isprave.

4. U konkretnom slučaju među strankama nije sporno da je tražbina tužitelja dospjela na naplatu, nije sporno niti da je ista osigurana hipotekom upisanom u zemljišnim knjigama na nekretnini tuženice. Nije sporno niti da tražbina tužitelja nije podmirena, te nije sporno niti da tužitelj ima ovršnu ispravu i to Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava (hipoteke) na nekretnini i privremenim prijenosom vlasništva na stoci od 19. siječnja 2006. koji je javnobilježnički solemniziran po javnom bilježniku Brigiti Anđal –Mlinarić iz Pitomače pod poslovnim brojem OU-22/06, radi osiguranja tražbine iz ugovora o kreditu broj 2402006-1031262160/51401652- 5102817573 od 17. siječnja 2006.

5. Sporno je ima li tužitelj pravni interes za podnošenje tužbe u ovom predmetu.

6. Nije sporno da je u vrijeme sklapanja predmetne ovršne isprave – Sporazuma i predmetnog ugovora o kreditu, kao vlasnik predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama bio upisan JM, kao vlasnik nekretnine temeljem sklopljenog ugovora o dosmrtnom uzdržavanju sa CM, tuženicom u ovom predmetu, kao primateljicom uzdržavanja.

7. Nije sporno da je kod Općinskog suda u Virovitici, temeljem predmetne ovršne isprave – Sporazuma, vođen ovršni postupak u predmetu ovog suda poslovni broj Ovr-1500/2016, na prijedlog Erste & Steiermarkische Bank d.d. protiv JM kao ovršenika, koji je okončan rješenjem ovog suda poslovni broj Ovr-1500/2016-40 od 2. svibnja 2018., kojim je obustavljena ovrha na predmetnoj nekretnini iz razloga što nekretnina nije prodana na elektroničkoj javnoj dražbi. Uvidom u isti spis poslovni broj Ovr-1500/2016 utvrđeno je da je tijekom tog ovršnog postupka tužitelj stupio u isti postupak kao ovrhovoditelj iz razloga što je kupio predmetnu tražbinu.

8. Nije sporno da je kod ovog suda vođen još jedan ovršni postupak pod poslovnim brojem Ovr-57/2019, radi namirenja iste predmetne tražbine na istim predmetnim nekretninama, na prijedlog tužitelja kao ovrhovoditelja protiv tuženice kao ovršenika, jer je u vrijeme pokretanja tog postupka u zemljišnim knjigama kao vlasnik istih nekretnina bila upisana tuženica CM, a temeljem presude na temelju priznanja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-43/2018-4 od 5. ožujka 2018.

9. Nije sporno da je ovršni postupak protiv tuženice kao ovršenice okončan donošenjem rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Ovr-92/2024-2 od 22. kolovoza 2022. kojim je uvažena žalba tuženice kao ovršenice i preinačeno je rješenje o ovrsi Općinskog suda u Virovitici poslovni broj Ovr-57/2019-39 od 24. siječnja 2024. te je odbijen prijedlog za ovrhu od

21. ožujka 2019. kao neosnovan.

10. Uvidom u navedeno rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici (13- 18) utvrđeno je da je taj sud odbio prijedlog za ovrhu protiv ovršenice uz obrazloženje da je presudom na temelju priznanja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-43/2018-4 od 5. ožujka 2018. utvrđeno da je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, temeljem kojeg je glavni dužnik JM bio upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama, ništetan te je naložena uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe tog ugovora. Slijedom navedenog, da se ne radi o naknadnom prijenosu vlasništva predmetne nekretnine, već o uspostavi zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije nastanka predmetne ovršne isprave, dakle prije zasnivanja založnog prava na predmetnoj nekretnini, te se ne može uzeti da je na strani tuženice kao ovršenice postojala suglasnost za zasnivanje dobrovoljnog založnog prava. Dalje je utvrđeno da je ovršni sud pošao od toga da su ostvarene sve pretpostavke koje zakon postavlja za određivanje ovrhe na nekretnini, a što podrazumijeva i da je prednik tužitelja kao ovrhovoditelj založno pravo stekao u dobroj vjeri, povjerenjem u zemljišne knjige. Polazeći od toga, sud je proveo test pravične novčane ravnoteže te je cijeneći sve okolnosti konkretnog slučaja, a osobito to da predmetna nekretnina predstavlja jedinu nekretninu, odnosno dom tuženice kao ovršenice, dok ovrhovoditelj uopće nije učinio vjerojatnim da svoju tražbinu ne može namiriti na koji drugi način te je štoviše ovršnom ispravom ovlašten pokrenuti ovrhu na bilo kojem dijelu imovine protiv dvije osobe, ocjena je suda da pravo ovršenika (ovdje tuženice) na dom preteže nad pravom ovrhovoditelja (ovdje tužitelja) da namiri svoju tražbinu iz zalogom opterećene nekretnine.

11. Iz navoda tužbe i odgovora na tužbu u ovom predmetu vidljivo je da se okolnosti u međuvremenu nisu promijenile.

12. Prema tome, navedenim pravomoćnim rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Ovr-92/2024-2 od 22. kolovoza 2022. kojim je odbijen prijedlog za ovrhu protiv tuženice prodajom predmetnih nekretnina, sud je zauzeo pravni stav o pitanju prava na dom tuženice na način da je ocijenio da to njeno pravo, u situaciji kada nije dala svoju suglasnost za zasnivanje dobrovoljnog založnog prava na predmetnoj nekretnini, preteže nad pravom ovrhovoditelja da namiri svoju tražbinu iz te iste nekretnine, što je neovisno o tome i unatoč tome što je prednik tužitelja stekao založno pravo u dobroj vjeri, povjerenjem u zemljišne knjige.

13. Iz navedenog slijedi zaključak da je sud navedenim pravomoćnim rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Ovr-92/2024-2 od 22. kolovoza 2022. odlučio o svim pravnim pitanjima vezanim za pravo koje tužitelj želi ostvariti podnošenjem tužbe u ovom predmetu odnosno vezano za dužnost tuženice da trpi namirenje tražbine tužitelja iz založene nekretnine, i to na način da je, u konkretnom slučaju, pravo tuženice na dom ocijenjeno jačim pravom.

14. Slijedom navedenog, shvaćanje je ovog suda da tužitelj nema pravni interes za podnošenje predmetne tužbe, budući da je svrha predmetne tužbe ostvarena u navedenom ovršnom predmetu poslovni broj Ovr-57/2019.

15. Stoga je riješeno kao u izreci.

U Virovitici 28. kolovoza 2026.

S u d a c

Mirjana Jelavić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 primjerka, u roku 15 dana od primitka pisanog otpravka rješenja.

Dostaviti:

1. Anja Barić, odvjetnica iz Zagreba

2. Filip Lisac, odvjetnik iz Opatije