Poslovni broj: P-395/2020-26

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Heleni Topić Vuković, u pravnoj stvari tužiteljice ŠF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marinu Kordić, odvjetniku iz Osijeka, protiv I. tuženika LF iz [adresa], II. tuženice TF iz [adresa], III. tuženika HF iz [adresa], IV. tuženika ZF iz [adresa] i V. tuženika MF iz [adresa], svi sada nepoznatog prebivališta i boravišta, svi zastupani po privremenom zastupniku Slavenu Vrbošić, odvjetniku iz Osijeka, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 8. srpnja 2026., u nazočnosti punomoćnika tužiteljice i privremenog zastupnika tuženika, te uz javnu objavu presude i rješenja, 28. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica ŠF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnine u naravi vinograd [adresa], površine 637 m2, upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] što su tuženici TF, [adresa], HF, [adresa], ZF, [adresa] i MF, [adresa], dužni priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Osijeku za korist tužiteljice ŠF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ove presude, u roku 15 dana.

i

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se kao nedopuštena tužba od 15. srpnja 2020. u odnosu na I. tuženika LF iz [adresa].

II. Nalaže se tužiteljici ŠF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da privremenom zastupniku Slavenu Vrbošiću, odvjetniku u Osijeku, plati trošak postupka u iznosu od 500,00 EUR-a (petstoeura) u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je u tužbi navela da je vanknjižni vlasnik nekretnine u naravi vinograd [adresa], površine 637 m2, upisane na k. č. br. [katastarska čestica], u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Nadalje, navela je da je PF iz [adresa], 2000. putem svog opunomoćenika CF iz [adresa], prodala svoje nekretnine u [adresa] i to knjižno vlasništvo k. č. br. [katastarska čestica], te vanknjižno vlasništvo k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica]. Sve navedene nekretnine, navela je, čine cjelinu na adresi [adresa]. Tužiteljica je navela kako joj je sve navedene nekretnine PF prodala, uz obvezu da snosi sve troškove uknjižbe navedenih nekretnina na svoje ime i to bez obzira jesu li su nekretnine upisane kao knjižno ili izvanknjižno vlasništvo. Nadalje, navela je, da je kao posjednik čestice k. č. br. [katastarska čestica], u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] upisana pokojna IF iz Š, dodajući da BF iz Š, kao nasljednica iza pokojne IF, ne spori da je PF kupila, pa kasnije prodala predmetnu nekretninu UF iz [adresa] i NF iz [adresa]. Ugovorom o kupoprodaji nekretnine od dana 26. ožujka 2019., navela je, UF i NF prodali su joj nekretninu koja je predmet ove tužbe. Nadalje, navela je, da tuženici, iako upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine, istu ne uživaju već četrdesetak godina te vjerojatno uopće nisu niti upoznati da se još uvijek vode kao vlasnici predmetne nekretnine, a sve iz razloga jer su njihovi pravni prednici ovu nekretninu odavno prodali. Budući da nema saznanja o boravištu tj. adresama i osobnim identifikacijskim brojevima tuženika, predložila je sudu da postupi sukladno čl. 84. st. 1. i 2. toč. 4. ZPP-a i tuženicima postavi privremenog zastupnika, a sve radi brzine i ekonomičnosti postupka. Tužiteljica je istaknula da, a s obzirom da uživa mirni posjed predmetne nekretnine i da ju tuženici nisu koristili oko četrdesetak godina, podnosi ovu tužbu, te je predložila sudu da donese presudu kojom će usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev. Nije potraživala naknadu troškova parničnog postupka.

2. S obzirom da su adrese boravišta i prebivališta za I.-V. tuženika nepoznate, ovaj sud je temeljem odredbe čl. 84. st. 1. i 2. toč. 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22., u nastavku: ZPP), rješenjem br. P-395/2020-2 od 3. studenog 2020. imenovao I.-V. tuženicima privremenog zastupnika u osobi Slaven Vrbošić, odvjetnik u Osijeku, te je u Narodnim novinama objavljen oglas da je tuženicima postavljen privremeni zastupnik Slaven Vrbošić.

3. Nadalje, sud je od Zemljišnoknjižnog odjela ovog suda zatražio podatak o tome na temelju kojeg su dokumenta i kada upisani I. -V. tuženici kao vlasnici nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kako bi pribavili osobne podatke i to podatke o prebivalištu, datumu rođenja, itd.). Zemljišnoknjižni odjel suda dostavio je sudu Popisni list za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Potom je sud zatražio od Matice umrlih Matičnog ureda Osijek da dostave izvatke iz Matice umrlih za I. -V. tuženika, te je Upravni odjel za opću upravu Osječko-baranjske županije, Matice umrlih podneskom od 25. rujna 2024. dostavio sudu izvadak iz matice umrlih za I. tuženika LF, dok je izvijestio sud da II. -V. tuženika nisu u mogućnosti izdati tražene izvatke iz matice umrlih bez točnih datuma rođenja. Nadalje, sud je dopisom zatražio od Državnog arhiva u Osijeku podatak o tome imaju li rješenje o komasaciji zemljišta od 20. kolovoza 1971. na temelju kojega su izvršeni upisi u k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška] (zbirka isprava za zemljišne knjige [adresa]) te da, ako imaju, isto dostave ovom sudu. Državni arhiv u Osijeku je dopisom od 14. studenog 2024. izvijestio sud da je uvidom u fond HR-DAOS-1975 (Zemljišno-knjižni ured Općinskog (Kotarskog) suda u Osijeku 1892.-1985., zemljišno- knjižni uložak broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i serija spisi Z, utvrđeno da ne postoji upis o rješenju o komasaciji zemljišta od 20. kolovoza 1971., s napomenom kako Državni arhiv u Osijeku nije preuzeo Zbirku isprava Zemljišno- knjižnog ureda Općinskog suda u Osijeku.

4. Nadalje, a s obzirom da je Matični ured Osijek, Upravni odjel za opću upravu dostavio sudu smrtni list za LF (oca L, ime oca i ranija adresa utvrđena na temelju povijesnog izvatka iz zemljišnih knjiga), iz kojega proizlazi da je isti preminuo **.**.1985. (list spisa 44-45), odnosno da je isti preminuo prije podnošenja tužbe u ovom predmetu (tužba je podnesena 15. srpnja 2020.), ovaj sud je na temelju čl. 83. st. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22., u nastavku: ZPP) odbacio tužbu, te je odlučio kao pod toč. I. izreke rješenja. U vezi s navedenim potrebno je reći da se radi o neotklonjivom nedostatku. Navedeno proizlazi i iz pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske (br. Su4-16/2021-14) koji glasi: „Ako je tužba podnesena protiv umrle fizičke ili pravne osobe koja je prestala postojati riječ je o neotklonjivom nedostatku iz čl. 83 st. 5. ZPP-a zbog kojeg tužbu treba odbaciti i ukinuti provedene radnje u postupku".

5. Na pripremnom ročištu koje je održano dana 10. srpnja 2025. privremeni zastupnik I.-V. tuženika je naveo da je uvidom u e-komunikaciju utvrdio da je sud pribavio podatak da je I. tuženik preminuo pa da stoga smatra da ne postoje procesni uvjeti za vođenje ovog postupka u odnosu na istog. U nastavku, naveo je da se opreza radi protivi činjeničnim tvrdnjama iz tužbe, ali da je suglasan sa provođenjem svih dokaza koje je tužiteljica predložila, kao i da je suglasan da se zaključi prethodni postupak

6. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priliježeću dokumentaciju te je pročitao izvadak iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list spisa 3), Prijepis posjedovnog lista br. 842 (list spisa 5), Izjavu PF od 18.6.2018. (list spisa 6), izvod iz katastarskog plana (list spisa 7), Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 26.3.2019. (list spisa 8-9), Popisni, vlasnički i teretni list (list spisa 34-37), preslik iz zbirke isprava (list spisa 38-40), dopis Upravnog odjela za opću upravu Osječko-baranjske županije od 25.9.2024. s izvatkom iz matice umrlih za LF (list spisa 43-45), dopis Državnog arhiva u Osijeku od 14.11.2024. (list spisa 48), saslušao svjedoke i tužiteljicu.

6.1. Sud nije proveo dokazni prijedlog saslušanjem svjedokinje PF iz razloga što je tužiteljica na raspravi održanoj 18. ožujka 2026. odustala od tog dokaznog prijedloga.

7. Tužbeni zahtjev je osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću na nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Osijeku, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica].

9. Među strankama nije sporno da su tuženici upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine.

10. Među strankama je sporna osnova tužbenog zahtjeva te je li tužiteljica samostalni, zakoniti, pošteni i istinit posjednik, odnosno je li stekla pravo vlasništva dosjelošću.

11. Iz izvatka iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list spisa 3) proizlazi da je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] upisana nekretnina u naravi vinograd [adresa], ukupne površine 637m2, te da su kao suvlasnici svaki u 1/5 dijela upisani LF, TF, Vajda Franjo, Vajda Ferika i Vajda Šandor te da nema upisanih tereta na nekretnini.

12. Iz prijepisa posjedovnog lista br. 842 (list spisa 5), proizlazi da je predmetna nekretnina kčbr. [katastarska čestica] u naravi vinograd, Nas. T, ukupne površine 637m2, u posjedu IF iz Š.

13. Iz izjave PF od 18. lipnja 2018. (list spisa 6) i izvoda iz katastarskog plana (list spisa 7) proizlazi da ista pod kazneno pravnom odgovornošću izjavljuje da je 2000. putem svog opunomoćenika CF, odvjetnika u [adresa], prodala svoje nekretnine u [adresa], koje su činile zemljišne čestice i vikendica koje su se rasprostirale paralelno od kčbr. [katastarska čestica] vlasništvo pok. AF pa sve do kčbr. [katastarska čestica] vlasništvo obitelji H, da su se nekretnine sastojale kao knjižno vlasništvo po rješenju o nasljeđivanju i to k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] te vanknjižno vlasništvo k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], a koje čine cjelinu opisanu u uvodu Izjave i označene na kopiji katastarskog plana, a o navedenom je opunomoćenik upoznala, te je on imao obvezu o tome upoznati kupce ŠF, UF i NF. Nadalje, proizlazi da se njezin otac iz formalnih razloga nije uknjižio odmah kao vlasnik, kao i da ona, nakon što joj je otac darovao predmetne nekretnine, nije obavila uknjižbu na svoje ime jer je prodavateljica IF u međuvremenu preminula, a predmetne čestice nisu bile predmet ostavine jer su nasljednici znali da ih je njezin otac kupio od IF. Njezin otac je vanknjižne čestice kupio i njoj darovao kao vanknjižno vlasništvo, a ona je iste putem punomoćnika kao vanknjižno vlasništvo prodala navedenim kupcima. Potvrđuje da je opunomoćnik ovlašten u sudskom postupku prenijeti prednje navedeno vanknjižno vlasništvo pod 2 na kupca ŠF isključio u njezinom trošku. Nadalje, proizlazi da je za predmetne nekretnine (knjižne i vanknjižne) u cijelosti isplaćena i da nema nikakvih potraživanja. Iz izvoda iz katastarskog plana proizlazi da su na istom označene nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

14. Iz Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 26.3.2019. (list spisa 8-9), proizlazi da su Ugovor sklopili kao prodavatelji UF i NF te kao kupac ŠF dana 26. ožujka 2019., da je čl. 1. Ugovora ugovoreno da prodavatelj prodaje, a kupac kupuje nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška] i to kčbr. [katastarska čestica] kuća i voćnjak [adresa] ukupne površine 482m2 i kčbr. [katastarska čestica] voćnjak [adresa] ukupne površine 433m2, u suvlasništvu UF i EF, te nekretnina upisana u k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica] voćnjak [adresa] ukupne površine 1611m2, suvlasništvo UF. Prodavatelji jamče da je nekretnina njihovo isključivo vlasništvo, te bezuvjetno i neopozivo dozvoljavaju kupcu uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama na nekretnini označenoj u čl. 1. toga ugovora. Člankom 3. Ugovora ugovoreno je da je Kupoprodajnim ugovorom od 8. svibnja 2000. prodavateljica PF prodala knjižno vlasništvo kao što je sadržano u čl. 1. ovog Ugovora, te da je ista također prodala i vanknjižno vlasništvo k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], što zajedno sa knjižnim vlasništvom čini jednu cjelinu, a o čemu postoji i pisana izjava PF od 18. lipnja 2018., kojom se omogućava kupcu ovog Ugovora da u sudskom postupku na svoje ime upiše pravo vlasništva na kčbr. [katastarska čestica]. Kupci zajednički konstatiraju da je na kčbr. [katastarska čestica] kuća uklonjena prije 30tak godina. Ugovorena je kupoprodajna cijena u iznosu od 15.000,00 kn. Proizlazi i da je kupac u posjedu kupljenih nekretnina od 8. svibnja 2000. kako knjižnih tako i vanknjžnih čestica.

15. Iz Popisnog, vlasničkog i teretnog lista i preslike zbirke isprava (list spisa 34-37, 38-40), proizlazi da je u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] upisana nekretnina u naravi vinograd [adresa], da su kao suvlasnici svaki 1/5 dijela, povodom sastavljanja novih z.k. uložaka na temelju pravomoćnog rješenja o komasaciji zemljišta od 20. kolovoza 1971., upisani TF (Nikola) Josip, TF, MF (Franjo) Franjo, MF (Franjo) Ferika i MF (Franjo) Šandor. Tereta nema.

16. Iz dopisa Upravnog odjela za opću upravu Osječko-baranjske županije od 25. rujna 2024. s izvatkom iz matice umrlih za LF (list spisa 43-45), proizlazi da je I. tuženik LF preminuo **.**.1985.

17. Iz iskaza svjedokinje BF proizlazi da zna za predmetnu česticu, da je istu posjedovala obitelj u koju se udala i to njezina svekrva IF. Zna da je ona prodala tu česticu unazad 30 godina. Ne zna ime čovjeka kojem je prodala, al' zna da je bio direktor DOME. Ne zna kako je njezina svekrva i obitelj IF stekla tu česticu. Posjed su imali od prije Domovinskog rata. Ne zna koliko su dugo posjedovali česticu Babelovi. Tijekom posjedovanja predmetne čestice nitko im nije govorio da im ne pripada posjed, niti osporavao pravo na posjed. Direktor DOME, kojemu je njezina svekrva prodala česticu, a čije ime ne zna, je bio u posjedu te čestice od prije rata. Zna da njega isto nitko nije ometao u posjedu. Poznato joj je ime PF, ali ne zna po čemu joj je poznato, ne zna je li to kćerka od direktora DOME. PF nije bila u posjedu predmetne čestice nakon njezine svekrve, jer je u posjedu bio taj čovjek čije ime ne zna i koji je kupio predmetnu česticu od njezine svekrve.

18. Iz iskaza svjedoka JF, koji je otac tužiteljice, proizlazi da mu je poznata osoba PF. Ima agenciju za posredovanje u prodaji nekretnina i ona mu je bila stranka 2002. Došla je s područja Zagrebačke županije po preporuci te mu je rekla da je dobila na dar od roditelja predmetne nekretnine, bio je problem što je dio nekretnine bilo vanknjižno, a dio knjižno vlasništvo. Ona se žurila pa je dala njemu punomoć da proda te nekretnine. Ona je isplaćena za te nekretnine, a njegova je bila obveza da riješi situaciju. Budući da je bio punomoćnik nije mogao prodati nekretninu samom sebi, pa ju je PF prodala njegovoj kćeri ŠF te UF i NF. Njegovoj kćeri je prodala nekretnine koje su vanknjižno vlasništvo, a Z čestice koje su bile knjižno vlasništvo. Kasnije, nakon što su se M razveli, njegova kći je kupila i njihove čestice. Cijelo vrijeme je on, odnosno njegova kći, u posjedu tih nekretnina i to od 2000. -te godine, sve te godine nitko im nije ometao niti osporavao vlasništvo. Posjed su vršili na način da je on kosio, obrađivao, dok je mogao, a kasnije je nerazvrstana cesta bila zapuštena pa je malo teže pristupao na tu česticu. Sve čestice koje je PF prodala u stvarnosti čine jednu cjelinu, nadalje je dodao da je njegova kćerka 2000.-te postala sa UF suvlasnica čestice br. 931/1. Govori o čestici koja se zove vinograd [adresa] k. o. [katastarska općina]. Ponovio je da je vlasništvo kč. br. [katastarska čestica] bilo izvanknjižno vlasništvo ŠF, odnosno ona je to isto kupila 2000.

19. Iz iskaza tužiteljice ŠF proizlazi da su 2000. kupili nekretninu i to su bile tri čestice, pola u njezinom vlasništvu, a pola u vlasništvu UF i NF. Čestica broj 931/1 bila je u njezinom vlasništvu i vlasništvu UF, čestica kčbr. [katastarska čestica] su bile u vlasništvu NF i UF, kčbr. [katastarska čestica] je bilo njihovo (misleći na vlasništvo nje) vlasništvo kupljeno 2000., a ona je bila u posjedu čestice 933 od 2000. PF je dala njezinom ocu punomoć te je potvrdila da je sve isplaćeno i da on može raspolagati s navedenim česticama koje su do tada bile njezino knjižno i izvanknjižno vlasništvo. Oni su, njezin tata i njezina mama, održavali česticu kčbr. [katastarska čestica] do 2000. Nitko im nije osporavao pravo na posjed niti ih smetao u posjedovanju njihove čestice. Mislili su da je to njihova čestica koju su stekli temeljem Kupoprodajnog ugovora kojeg su sklopili s PF. Njezin otac, CF, je kupio sve te čestice od PF, te je iste dao njoj i neke od njih UF i NF, a PF je dala njezinom ocu Izjavu da se može upisati kao vlasnik i na česticama koje su njezino izvanknjižno vlasništvo.

20. Iskaz svjedoka BF, svjedoka CF i tužiteljice sud je ocijenio vjerodostojnim jer su uvjerljivi, jasni, te međusobno sukladni u pogledu odlučnih činjenica. Iskaz svjedoka CF i tužiteljice je u skladu i sa Ugovorom o kupoprodaji od 26. ožujka 2019. u dijelu da je Kupoprodajnim ugovorom od **.**.2000. PF prodala i vanknjižno vlasništvo kč. br. [katastarska čestica]., a o čemu da postoji izjava PF od 18. ožujka 2018., kao i da je tužiteljica kao kupac u posjedu kč. br. [katastarska čestica] od 2000.

21. Ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno ovaj sud je utvrdio da je:

- da je ĐF bila u posjedu predmetne nekretnine – kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prije 1990., te da je istu prodala prije 1990.,

- da je PF predmetnu nekretninu dobila darovanjem od svojih roditelja kao vanknjižno vlasništvo te da je istu prodala 8. svibnja 2000. tužiteljici ŠF,

- da je tužiteljica ŠF, u posjedu predmetne nekretnine od 8. svibnja 2000., te da je tužiteljica posjedovala predmetnu nekretninu kao njezina vlasnica, misleći da je isto njezino vlasništvo, jer da je istu kupila od PF,

- da je tužiteljica 2019. od UF i NF kupila i nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška] i to kčbr. [katastarska čestica] kuća i voćnjak [adresa], ukupne površine 482m2 i kčbr. [katastarska čestica] voćnjak [adresa] ukupne površine 433m2, te nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica] voćnjak [adresa] ukupne površine 1611m2, a koje i sa kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čine cjelinu,

- da tužiteljici, kao niti njezinim precima, nitko nije osporavao pravo posjedovanja, kao niti pravo vlasništva predmetne nekretnine,

22. Odredbom čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 76/06., 141/06., 146/08., 38/09.,153/09., 143/12., 152/14. 81/15 i 94/17, u nastavku: ZV) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari (st.1.). Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st.2.). Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed bar pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 3.). Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokane samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavka 2. ili 3. ovog članka (st.4.).

23. Odredbom čl. 160. ZV-a propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost (st. 1.). U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

24. Odredbom čl. 18. ZV-a propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim ako se ne dokaže suprotno.

25. Odredbom čl. 11. ZV-a propisano je da tko stvar ili pravo posjeduje priznajući višu vlast posrednog posjednika, nesamostalni je posjednik, a tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava samostalni je posjednik. Posjed će se smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.

26. U konkretnom slučaju, ovaj sud je utvrdio da je tužiteljica, kao i njezina prednica PF, predmetnu nekretninu posjedovala kao samostalna posjednica, odnosno posjedovala nekretninu kao da je vlasnica, ne priznajući ničiju višu vlast. Ističe se da tijekom postupka privremeni zastupnik tuženika nije niti tvrdio, a nije niti predlagao dokaze kojima bi dokazao da tužiteljica predmetne nekretnine nije posjedovala kao samostalni posjednik.

27. S obzirom na to da je tužiteljica posjed stekla i u njega stupila nakon kupoprodaje od PF i to 8. svibnja 2000., a koja je ranije posjedovala premetnu nekretninu, tužiteljica nije imala razloga posumnjati da joj ne pripada pravo na posjed. Osim toga, ističe se da tužiteljici, kao niti njezinoj prednici PF, nitko nije osporavao posjed, niti joj je osporavao vlasništvo, pa je prema ocjeni ovoga suda posjed tužiteljice, kao i njezinih prednika bio pošten.

28. Tužiteljica je predmetnu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekla na temelju ugovora o kupoprodaji, odnosno njezin posjed je bio i zakonit i istinit, odnosno tužiteljica je imala pravni temelj posjedovanja (pravo na posjed), te svoj posjed nije pribavila silom, potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja.

29. Slijedom navedenoga, tužiteljica je imala samostalan, zakonit, istinit i pošten posjed koji je neprekidno trajao od 8. svibnja 2000. te traje još uvijek, odnosno posjed tužiteljice neprekidno traje duže od 20 godina, pa je tužiteljica sukladno čl. 159. st. 2. ZV-a stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina dosjelošću. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod toč. I. izreke presude.

30. Tužitelj nije potraživao naknadu troška postupka.

31. Privremenom zastupniku tuženika pripada naknada troška postupka i to trošak zastupanja na ročištu 10. srpnja 2025., 11. studenog 2025., 18. ožujka 2026. i 8. srpnja 2026., za svako ročište iznos od 100,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023., u nastavku: Tarifa) u vezi Tbr. 40. st. 1. Tarife, što sve ukupno iznosi 400,00 EUR-a, uvećano za 25% PDV-a, što iznosi 500,00 EUR-a.

31.1. Nadalje, potrebno je reći da prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su IV-148/2018 od 21. studenog 2018. sredstva za pokriće troškova postavljanja i rada privremenog zastupnika tuženika bio dužan predujmiti tužitelj, s time da ti troškovi ulaze u parnični trošak. Odnosno trošak privremenog zastupnika dužna je platiti stranka u čijem trošku je vođen postupak. Budući da tijekom postupka tužiteljica nije pozivana na uplatu predujma za zastupanje privremenog zastupnika, ovaj sud je naložio tužitelju da privremenom zastupniku tuženika plati trošak postupka u iznosu 500,00 EUR-a.

Osijek, 28. kolovoza 2026.

Sutkinja

Helena Topić Vuković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DOSTAVITI:

1. Pun. tužiteljice

2. Privremenom zastupniku I.-V. tuženika