Posl. broj R1-699/2018

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Sinju

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sutkinji ovog suda Tei Lolić Prenc, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja DU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Braliću, odvjetniku u Splitu, protiv protustranke GRADA SINJA iz Sinja, Dragašev prolaz 24, OIB: 03210055420, radi utvrđenja tržišne vrijednosti nekretnine, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 26. svibnja 2026. godine u prisutnosti predlagatelja s punomoćnikom i punomoćnice protustranke, dana 28. kolovoza 2026. godine, donio je i javno objavio

r j e š e n j e

I. Utvrđuje se tržišna vrijednost na dan 14. lipnja 2016. godine 348 m2 nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji dio nekretnine je bio predmet postupka predaje zemljišta predlagatelja u vlasništvo predloženika koji se vodio pred Uredom državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Službom za imovinsko-pravne poslove, Ispostavom Sinj u postupku pod brojem Klasa: UP/I-944-18/16-01/01 Ur. broj 2181-05/06-16-2, a koja površina sada predstavlja samostalnu zemljišnoknjižnu česticu koja nosi novu oznaku čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u iznosu od 14.718,45 EUR.

II. Nalaže se predloženiku GRAD SINJ, Dragašev prolaz 24, OIB: 03210055420 da u roku od 15 dana isplati predlagatelju DU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos naknade utvrđene tržišne vrijednosti nekretnine u iznosu od 14.718,45 EUR zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 15. lipnja 2018. godine pa do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

III. Nalaže se predloženiku GRAD SINJ, Dragašev prolaz 24, OIB: 03210055420 da u roku od 15 dana isplati predlagatelju DU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove ovog postupka u iznosu od 737,75 zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od donošenja odluke pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. U prijedlogu se navodi da su predlagatelj i protustranka dana 14. lipnja 2016. godine pred Uredom državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji potpisali zapisnik o predaji zemljišta, da je predmet tog postupka bio prijenos vlasništva dijela građevinskog zemljišta u vlasništvu predlagatelja u vlasništvo protustranci koji dio zemljišta da je prostornim planom bio određen za gradnju komunalne infrastrukture, a sve kako bi se izdala lokacijska dozvola, da su navedenim zapisnikom stranke utvrdile da predlagatelj prenosi u vlasništvo realni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 348 m2, da je postojala dužnost protustranke da najkasnije u roku od dvije godine od dana prijenosa isplati tržišnu vrijednost zemljišta u vrijeme prijenosa, da je nakon provedenog postupka formirana čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 348 m2, da se protustranka nije obratila predlagatelju niti kad namjerava ispuniti svoju obvezu niti kolika bi bila tržišna vrijednost zbog čega da je predlagatelj dana 10. studenoga 2017. godine protustranci uputio zahtjev za isplatu naknade, da je protustranka odgovorila da je spremna isplatiti iznos od 236,67 kn/m2 s čim da predlagatelj nije suglasan pa se predlaže utvrditi tržišnu vrijednost predmetnog zemljišta i protustranku obvezati na plaćanje naknade, onako kako je predlagatelj precizirao podneskom od dana 26. svibnja 2026. godine.

2. Protustranka se prijedlogu usprotivila navodeći da je točno da su dana 14. lipnja 2016. godine stranke potpisale zapisnik o predaji zemljišta koje da je bilo planirano za izgradnju sabirne ceste, da je predlagatelj zatražio da mu se isplati iznos od 808,19 kn/m2, ali da je protustranka bila voljna isplatiti iznos od 236,67 kn/m2 s čim da se predlagatelj nije složio, da Grad Sinj nikad nije osporavao pravo predlagatelja te da je stoga i dao izraditi elaborat procjene vrijednosti nekretnine, da je do prekoračenja roka došlo upravo krivnjom predlagatelja jer da predlagatelj nije nikad predložio sazivanje rasprave na tu temu, da predlagatelj nije izravno i jasno iskazao namjeru za prijenos predmetne nekretnine u vlasništvo grada i da na temelju te izjave grad niti ne može bez znanja predlagatelja zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime slijedom čega se predlaže prijedlog odbiti.

3. U dokaznom postupku pregledana je sva pisana dokumentacija u spisu i to: zapisnik o predaji zemljišta od 14. lipnja 2016. godine (list 4-5), rješenje odjela za katastar Sinj od 23. kolovoza 2016. godine (list 6),dopis predlagatelja (list 7), dopis protustranke (list 8-9), sudska praksa (list 17-19), elaborat vještakinje Kamenke Vojković (list 34-67), nalaz i mišljenje vještaka Slavena Runje - procjembeni elaborat (list 82-110), očitovanje vještaka Slavena Runje (list 124-125).

4. Prijedlog je osnovan.

5. Uvidom u Zapisnik o predaji zemljišta od dana 14. lipnja 2016. godine utvrđeno je da je dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja u površini od 348 m2 bio unutar obuhvata planova GUP-a i PPUG [adresa] u prigradskom području naselja predviđenom za razvoj i uređenje naselja stambene namjene i manjim dijelom unutar koridora planirane sabirne ceste, da je predlagatelj izjavio kako je ustupio tu površinu i zatražio da mu se isplati naknada u visini tržišne vrijednosti, a protustranka priznala da predlagatelj ustupa dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 348 m2. Predlagatelj je zatražio da se ugovor s protustrankom ima sklopiti u roku od dvije godine. Navedeni zapisnik potpisan je od strane stranaka u ovom postupku.

6. Iz Rješenja katastra od 23. kolovoza 2016. godine proizlazi da je od osnovne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formirana čest. zem. [katastarska čestica] upravo u površini od 348 m2 koja je i upisana kao put. Nije sporno da je navedena promjena izvršena i u zemljišnoj knjizi dana 02. rujna 2016. godine pod posl. brojem Z- 20157/2016, a što je utvrđeno uvidom u povijesno stanje zemljišnoknjižnog izvatka, javno dostupne isprave.

7. Pregledom Zahtjeva za isplatu naknade koju je predlagatelj dostavio protustranci dana 10. studenoga 2017. godine utvrđeno je da je predlagatelj obavijestio protustranku da je parcelacija provedena, da je formirana čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te zatražio isplatu naknade u visini tržišne vrijednosti. Pregledom dopisa protustranke od dana 30. kolovoza 2018. godine utvrđeno je da protustranka zatražila i pribavila podatke o tržišnoj vrijednosti predmetnog zemljišta od porezne uprave i od stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo, da je protustranka voljna predlagatelju isplatiti iznos od 236,67 kn/m2 kao naknadu za preneseno zemljište te da je predlagatelj pozvan pristupiti u ured prostustranke radi dogovora o isplati naknade. Dakle, ovim odgovorom protustranka je priznala da je zemljište predano i da je dužna naknadu isplatiti.

8. Iz elaborata vještakinje Kamenke Vojković, koji je naručila protustranka, proizlazi da bi vrijednost jednog kvadratnog metra predmetne nekretnine na dan 12. lipnja 2018. godine iznosila 236,67 kn/m2, odnosno ukupno 82.361,16 kn za cijelu površinu, a iz elaborata vještaka Stipe Kodžomana, koji je naručio predlagatelj, proizlazi da bi vrijednost jednog kvadratnog metra predmetne nekretnine na dan 28. kolovoza 2016. godine iznosila 808,19 kn/m2, odnosno ukupno 281.250,12 kn (33.840,24 eura) za cijelu površinu.

9. Iz svega prethodno navedenog, a osobito očitovanja protustranke s ročišta održanog dana 08. svibnja 2025. godine, proizlazi da protustranka ne osporava predlagatelju pravo na isplatu naknade, već osporava visinu iste. Navode protustranke da predlagatelj nije izdao predlagatelju clausulu intabulandi i da se protustranka ne može upisati kao vlasnik predmetne nekretnine, sud cijeni neodlučnim za ovaj postupak. Naime, da je protustranka predlagatelju isplatila naknadu, bila bi ovlaštena od predlagatelja tražiti izdavanje clausule intabulandi, a uostalom predlagatelj na samom zapisniku o predaji zemljišta clausulu intabulandi nije ni mogao dati budući da u tom trenutku nije bila formirana predmetna nekretnina. Nadalje, iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige koji je svima javno dostupan, je razvidno da protustranka nikad niti nije zatražila upis prava vlasništva, a da je naknada bila isplaćena, mogao je ili u parničnom postupku zatražiti izdavanje clausule intabulandi, ili pak u pojedinačnom ispravnom postupku tražiti upis svoga prava vlasništva temeljem dostupnih isprava.

10. Radi utvrđenja tržišne vrijednosti čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Slavena Runje, budući da identifikacija same nekretnine među strankama nije bila sporna.

11. Vještak Slaven Runje u svom se nalazu i mišljenju očitovao kako jedinična cijena jednog kvadratnog metra predmetne nekretnine iznosi 89,96 eura, što pomnoženo s 348 m2 daje 31.306,08 eura pa zaključuje da se tržišna vrijednost predmetne nekretnine procjenjuje u iznosu od 31.300,00 eura.

12. Predlagatelj je predložio da se nalaz i mišljenje dopuni na način da se vještak očituje o vrijednosti ne na dan vrednovanja, nego na dan prijenosa tj. na dan 14. lipnja 2016. godine. Protustranka se nalazu i mišljenju usprotivila navodeći da je vrijednost previsoko utvrđena budući da se značajno razlikuje od one koja je prethodno bila utvrđena po prijedlogu protustranke, ističući da je vrijednost znatno niža od procijenjene te da protustranka više niti nije dužna primiti nekretninu u vlasništvo.

13. Vještak Slaven Runje je na poziv suda dopunio svoj nalaz i mišljenje te se očitovao da je na dan 14. lipnja 2016. godine tržišna vrijednost predmetne nekretnine iznosila 14.718,45 eura. Predlagatelj na dopunjeni nalaz i mišljenje vještaka nije imao primjedbi te je u skladu s njim uredio postavljeni zahtjev. Protustranka se i dopunjenom nalazu i mišljenju vještaka usprotivila ponovno navodeći da je vrijednost previsoko utvrđena i da je vještak primjenjivao pogrešne metode. Ovdje je za navesti da ni procjena vještakinje Kamenke Vojković, kojom je protustranka bila zadovoljna i temeljem koje je protustranka predlagatelja bila pozvala radi isplate nije bila izvršena na dan 14. lipnja 2016. godine, nego na dan 12. lipnja 2018. godine, pune dvije godine kasnije. Procjena ove vještakinje jest bila niža, ali je za ukazati da ova vještakinja sukladno dostavljenoj dokumentaciji nije bila ovlaštena za procjenu nekretnina i da je njezina procjena izdana po narudžbi protustranke, a ne u sudskom kontradiktornom postupku. Sud vještačenje određuje onda kad sam nema potrebnih stručnih znanja radi utvrđivanja ili razjašnjenja kakve činjenice (čl. 250. ZPP-a), vještačenje obavljaju vještaci koje određuje sud, a ne sama stranka (čl. 251. st. 1. ZPP-a), a značaj nalaza i mišljenja vještaka ima samo onaj nalaz i mišljenje vještaka kojeg je u tom svojstvu odredio sud u konkretnom postupku, a ne nalaz i mišljenje osobe koju je angažirala neka od stranaka. Dakle, značaj nalaza i mišljenja u ovom predmetu ima samo nalaz i mišljenje vještaka Slavena Runje čiji su nalazi detaljni, stručni, jasni i obrazloženi. Puko nezadovoljstvo stranke nalazom vještaka ne može dovesti u pitanje nalaz vještaka ukoliko je vještak dao odgovore na sva postavljena pitanja te svoj nalaz potkrijepio svim dostupnim materijalima, a uostalom životno je i logično da se tržišna vrijednost bilo koje robe može značajno razlikovati ne samo iz godine u godinu, nego i iz sezone u sezonu i zato se i naziva tržišnom vrijednošću, odnosno onom vrijednošću koja se na tržištu u nekom trenutku može postići za određenu stvar, bila ona zemljište, povrće ili obuća. Budući da je vještak Runje detaljno u svom nalazu naveo temeljem kojih podataka i metoda je vrijednost predmetnog zemljišta izračunao te svoj nalaz valjano dokumentirao, to njegove nalaze ovaj sud u cijelosti prihvaća kao detaljne i stručne te izrađene u skladu s nalozima suda, koji paušalnim navodima protustranke nisu dovedeni u pitanje.

14. Protustranka je podneskom od dana 04. ožujka 2026. godine istaknula da nisu više dužni predmetnu nekretninu primiti u vlasništvo, što je ponovila i na ročištu od dana 26. svibnja 2026. godine, iako je tijekom cijelog prethodnog gotovo desetogodišnjeg postupka osporavala samo visinu, a ne i osnov potraživanja. Po stavu ovog suda ovakvo postupanje protustranke usmjereno je na odugovlačenje postupka, a ne na isticanje nekih novih okolnosti o kojima protustranka eventualno ranije nije imala saznanja. Naime, protustranka od 2016. godine kad joj je predmetno zemljište predano pa do ožujka 2026. godine nije sporila da je dužna predlagatelju naknadu isplatiti, već je osporavala samo visinu iste. Protustranka je sama i prije pokretanja ovog postupka tražila podatke o visini naknade pribavljajući podatke od porezne uprave te naručujući elaborat vještakinje Vojković, dakle uložila je trud i sredstva koji imaju smisao i opravdanje samo ako se smatra da nešto jest dužna predlagatelju, aktivno je u ovom postupku sudjelovala osporavajući samo visinu, a ne i osnov potraživanja, predlagala dopunjavanje nalaza i mišljenja vještaka, ali se samom vještačenju nije protivila, a da je smatrala da je potraživanje predlagatelja neosnovano, ne bi ulagala trud oko utvrđivanja visine potraživanja koje smatra neosnovanim. Stoga ovakve navode protustranke u ovoj fazi postupka sud cijeni samo kao nevješto izbjegavanje odgovornosti i pokušaj daljnje odgode ostvarenja predlagateljeva prava.

15. Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da predmetne nekretnina, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja put, dio ulice Put Kuka, kako je to zorno prikazano na fotografijama, orto-foto snimci i katastarskom planu koji su priloženi nalazu i mišljenju vještaka Runje.

16. Člankom 170. stavkom 1. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) propisano je da vlasnik neizgrađenog i neopterećenog zemljišta na kojem je urbanističkim planom uređenja planirano građenje infrastrukture ili građevine javne namjene koje ne može biti vlasnik, može to zemljište prenijeti u vlasništvo jedinici lokalne samouprave, dok je stavkom 2. istog članka propisano da na način iz stavka 1. tog članka može postupiti i vlasnik neizgrađenog zemljišta na kojem se može graditi, jer se ne može formirati građevina čestica u skladu s detaljnim planom uređenja. Člankom 171. istog zakona, propisano je da je vlasnik građevinskog zemljišta unutar građevinskog područja dužan prije dobivanja lokacijske dozvole prenijeti jedinici lokalne samouprave u vlasništvo dio tog zemljišta koje je prostornim planom uređenja određeno za građenje komunalne infrastrukture koja služi njegovoj građevnoj čestici ili građevini koja će se izgraditi na toj čestici. Prema čl. 172. st. 1) navedenog zakona za preneseno zemljište iz članka 170. i članka 171. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno za osnovanu služnost iz članka 171. stavka 2. ovoga Zakona, vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti prenesenog zemljišta, odnosno u iznosu za koji je umanjena vrijednost nekretnine uslijed osnivanja služnosti. 2) Vlasniku prenesenog zemljišta iz članka 170. i članka 171. stavaka 1. ovoga Zakona pripada i naknada troškova izrade parcelacijskog elaborata ako je isti bio potreban za prijenos zemljišta. 3) Naknadu iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužna je isplatiti jedinica lokalne samouprave, odnosno osoba s kojom je sklopljen ugovor, najkasnije u roku od četiri godine od dana prijenosa zemljišta, odnosno sklapanja ugovora. Prema čl. 173. st. 1) zemljište iz članka 170. i članka 171. stavka 1. ovoga Zakona vlasnik prenosi izjavom o prijenosu zemljišta koju daje na zapisnik nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo). O prijenosu zemljišta se ne donosi upravni akt. 2) Nadležno upravno tijelo dužno je pozvati jedinicu lokalne samouprave da prisustvuje davanju izjave iz stavka 1. ovoga članka najmanje četrnaest dana prije davanja izjave. 3) Pristanak, odnosno protivljenje jedinice lokalne samouprave prijenosu zemljišta nije od utjecaja na prijenos, odnosno na stjecanje prava vlasništva zemljišta koje se prenosi. Prema čl. 175. st. 1) nadležno upravno tijelo na prijedlog vlasnika saziva raspravu u svrhu sporazumnog utvrđivanja naknade za preneseno zemljište. 2) Ako vlasnik i jedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu naknade za preneseno zemljište, nadležni sud ovu naknadu po zahtjevu vlasnika određuje u izvanparničnom postupku.

17. Predmet ovog postupka je određivanje novčane naknade radi predaje zemljišta u vlasništvo protustranci označenog kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 348 m2. Nesporno je kako stranke nisu postigle sporazum u pogledu naknade za preneseno zemljište pa predlagatelj naknadu po zahtjevu vlasnika traži u ovom postupku prema odredbi čl. 175. navedenog zakona.

18. Nije sporno da je predlagatelj na Zapisniku o predaji zemljišta od 14. lipnja 2016. dao Izjavu o prijenosu zemljišta te da se izjava odnosila na navedenu nekretninu. Budući je za predmetnu nekretninu utvrđeno kako su ispunjene zakonske pretpostavke za isplatu naknade za izvršenu predaju nekretnine to je prijedlog valjalo usvojiti.

19. Iz svega iznijetog nesporno proizlazi da predlagatelju pripada naknada u visini tržišne vrijednosti prenesenog zemljišta u vrijeme prijenosa, a naknadu mu je dužna isplatiti jedinica lokalne samouprave. Budući da su stranke potpisom zapisnika od 14. lipnja 2016. godine odredile da se ugovor među njima mora zaključiti u roku od dvije godine, to je obveza protustranke dospjela dana 14. lipnja 2018. godine, a dana 15. lipnja 2018. godine protustranka je pala u zakašnjenje pa predlagatelju upravo od toga dana pripadaju i zakonske zatezne kamate na utvrđeni iznos.

20. Odredbom paragrafa 20. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934.g. (Sl. list FNRJ 175/34) koji se u konkretnom slučaju primjenjuje temeljem odredbe čl. 2. Zakona o načinu primijene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941.g. (NN 73/91) propisano je da ukoliko ovim zakonom nije što drugo naređeno, u izvanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak proveden, odnosno da trošak zastupanja snosi zastupana osoba. Prema navedenom pravnom pravilu osnovno je načelo u izvanparničnom postupku da svaki sudionik snosi sve svoje troškove, odnosno da trošak zastupanja pada na zastupanoga, a ako je bilo zajedničkih troškova, o njima odlučuje sud na način da ih određuje razmjerno, koje pravilo predstavlja bitnu razliku u odnosu na parnični postupak. Nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju samo troškovi pristojbi, troškovi očevida i vještačenja, dok trošak zastupanja po punomoćniku ne predstavlja nužan trošak i on pada na zastupanog. Prema stavku 4. pravnog pravila iz paragrafa 20. navedenog zakona sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući i troškove pravnog zastupnika, koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom, međutim, u konkretnom se slučaju, prema ocjeni ovoga suda, pokretanje izvanparničnog postupka ne može okvalificirati kao neosnovan prijedlog ili gruba krivnja koju ima na umu navedena odredba. Kako je postupak proveden u interesu predlagatelja istom nije obistinjen popisani trošak zastupanja na ročištima i očevidu te sastav prijedloga. Obistinjen je jedino trošak očevida i vještačenja u iznosu od 724,48 eura i sudske pristojbe za prijedlog od 13,27 eura (100.00 kuna), dakle ukupno 737,75 eura. Troškovi nisu nastali skrivljenim ponašanjem predloženika jer je ovaj postupak pokrenut budući stranke nisu postigle sporazum o visini naknade u upravnom postupku.

21. Slijedom svega navedenog, a nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Sinju, dana 28. kolovoza 2026. godine.

S U T K I N J A :

Tea Lolić Prenc

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dostave prijepisa rješenja. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud neće dostavljati presudu prema odredbama Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 25/13) o dostavi pismena. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis presude. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasne ploče sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).

Dostaviti:

1. pun. predlagatelja odvj. Hrvoje Bralić, Split

2. protustranka Grad Sinj, Sinj