Posl. broj Psp-81/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Sinju

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sutkinji ovog suda Tei Lolić Prenc, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: 1. BČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. TČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. HČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sviju zastupanih po punomoćnici Mireli Turkalj Fresl, odvjetnici u Zagrebu, a tužitelji ad. 1. – 3. zastupani i po tužitelju ad. 3., protiv tuženika FČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Rikardu Pavloviću, odvjetniku u Splitu, uz sudjelovanje prijavljenog umješača KČ iz [adresa], zastupane po punomoćniku LČ, odvjetniku u [adresa], radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 14. srpnja 2026. godine u prisutnosti tužitelja ad. 3. HČ koji je punomoćnik ostalih tužitelja, tuženika s punomoćnikom i punomoćnika prijavljenog umješača, dana 28. kolovoza 2026. godine donio je i javno objavio

r j e š e n j e

I. Utvrđuje se da je tuženik MČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dana 04. svibnja 2024.g. započeo te dana 10. svibnja 2024. nastavio smetati I-tužiteljicu BČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II-tužitelja RČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III-tužitelja NČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom i faktičnom suposjedu dijela k.č. *24 k. o. [katastarska općina] konkretno cvjetnjak od 8 m2 označen točke A–B–C–D i dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], konkretno povrtnjak od 88 m2 označen točkama E–F–G–H, sve prema skici iz nalaza vještaka Petar Garmaza iz listopada 2025. koji čini sastavni dio ove odluke, na način da je počupao i uništio sadnice cvijeća, pobacao kamenje i zemlju u cvijetnjak, te potrgao i uništio postavljenu žičanu ogradu oko cvjetnjaka, počupao i uništio sadnice povrća posađene u povrtnjak, pobacao drvene kolce i granje, te porušio i uništio žičanu ogradu oko povrtnjaka.

II. Zabranjuje se tuženiku FČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ubuduće svako takvo ili slično smetanje tužitelja u posjedu nekretnina oznake k.č. *24 k. o. [katastarska općina] konkretno cvjetnjak od 8 m2 označen točke A–B–C–D i dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], konkretno povrtnjak od 88 m2 označen točkama E–F–G–H, sve prema skici iz nalaza vještaka Petar Garmaza iz listopada 2025. iz točke I. izreke ove odluke.

III. Usvaja se prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi:

1. Određuje se privremena mjera i tuženom-protivniku osiguranja FČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zabranjuje se svaki daljnji ulazak u ograđeni prostor na dijela k.č. *24 k. o. [katastarska općina] konkretno cvjetnjak od 8 m2 označen točke A–B–C–D i dijelu k. č. br. [katastarska čestica], konkretno povrtnjak od 88 m2 označen točkama E– F–G–H prema skici vještaka Petar Garmaz, obje k. o. [katastarska općina] osobno ili putem trećih osoba koje postupaju po njegovom nalogu, te onemogućavanje predlagateljima osiguranja izvršavanje njihovih faktičnih ovlasti na navedenim nekretninama.

2. Protivniku osiguranja FČ za obvezu nečinjenja iz točke 1. ovog rješenja o osiguranju zaprječuje se novčana kazna od 1.000,00 EUR (slovima: tisuću eura).

3. Ukoliko protivnik osiguranja MČ ne postupi po ovom rješenju sud će na prijedlog predlagatelja osiguranja izreći novčanu kaznu.

4. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja predmetnog postupka smetanja posjeda ili do drugačije odluke suda, a ako se okolnosti zbog kojih je mjera određena, kasnije promjene, tako da mjera više nije potrebna.

5. Ova privremena mjera ima učinak rješenja o ovrsi.

6. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa ovrhu.

IV. Nalaže se tuženiku da I,II i III-tužiteljima naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.296,02 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate po stopi po koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, roku od osam dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da su tužitelji suvlasnici i suposjednici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na čijem dijelu da se nalazi obiteljska kuća tužitelja s okućnicom u kojoj da stanuje tužiteljica BČ i koja da se nalazi u mirnom i nesmetanom posjedu iste, da je tužiteljica BČ predmetno zemljište stekla nasljeđivanjem iza smrti svoga supruga CČ koji da je preminuo 2016. godine, da tužiteljica BČ tu stanuje od udaje 1979. godine od kada da obrađuje dio predmetne nekretnine položen južno od kuće, da su tužitelji okućnicu svoje obiteljske kuće i oranicu južno od kuće nesmetano koristili i obrađivali i da im nitko suposjed nije osporavao, ograničavao niti oduzimao do 04. svibnja 2024. godine kad da je tuženik započeo na dijelu predmetne nekretnine koji je u isključivom suposjedu tužitelja, a dana 10. svibnja nastavio i završio čupati i uništavati posađeno povrće te u povrtnjak bacati drvene kolce i granje, da je porušio i uništio žičanu ogradu oko povrtnjaka, bacao kamenje u zemlju u cvjetnjak gdje da je također uništio postavljenu žičanu ogradu, da su dana 04. svibnja 2024. godine tužitelji zatražili policijsku zaštitu, ali da policija nije izišla na teren jer da nije bilo slobodnih policijskih službenika, da se dana 10. svibnja 2024. godine smetanje nastavilo pa da je policija tada izišla na teren i napravila bilješku pa se predlaže usvojiti postavljeni tužbeni zahtjev onako kako su ga konačno precizirali podneskom zaprimljenim dana 23. ožujka 2026. godine.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se istoj usprotivio navodeći da iz priloga koji su uz tužbu dostavljeni nije razvidno da bi tužbeni zahtjev bio osnovan, da su navodi tužitelja netočni, da tužitelji nisu dostavili nijedan dokaz da bi upravo tuženik poduzimao bilo kakve radnje te je istaknuo i prigovor nedostatka aktivne legitimacije pa je stoga predložio tužbeni zahtjev odbiti. Tuženik se usprotivio i uređenom tužbenom zahtjevu.

3. U dokazne svrhe pregledana je sva pisana dokumentacija u spisu i to: prijepis posjedovnog lista broj 1062 za KO [katastarska općina] (list 6 – 7), skica s Geoportala (list 8), rješenje o nasljeđivanju ovog suda broj O-5771/16, UPP/OS-4/17 iza pok. CČ (list 10 – 11), rješenje o izvedenom stanju od 14. veljače 2017. s prilogom (list 12 – 16), izvod iz katastarskog plana (list 17), fotografije (list 18 – 25), potvrda PP Sinj od 17. siječnja 2025. (list 37), elektronički zapisi iz matice rođenih (list 47 – 48), nalaz i mišljenje vještaka Petra Garmaza (list 64 – 76), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka PČ, AČ (list 86 – 87), ZČ, ŠČ, LČ (list 89 – 92), tužiteljice BČ, tužitelja HČ i tuženika FČ (list 106 – 109).

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Uvidom u prijepis posjedovnog lista broj 1062 za k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je tužiteljica BČ upisana kao posjednica dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a uvidom u Rješenje o nasljeđivanju ovog suda posl. broj O-5771/16, UPP/OS-4/17 iza pok. CČ pok. HČ je utvrđeno da je ova tužiteljica proglašena nasljednicom u odnosu na sve nekretnine ovog ostavitelja, koji je tužiteljima bio suprug i otac.

6. Pregledom Rješenja o izvedenom stanju od dana 14. veljače 2017. godine utvrđeno je da je po prijedlogu prednika tužitelja od dana 27. lipnja 2013. godine ozakonjena zgrada izgrađena na čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7. Iz spisu priloženih fotografija razvidno je stanje na terenu opisano u tužbi, a na fotografiji s lista 19 spisa prepoznaje se tuženik.

8. Uvidom u Potvrdu Policijske postaje Sinj od dana 17. siječnja 2025. godine utvrđeno je da je dana 10. svibnja 2024. godine zaprimljena dojava tužitelja TČ da ima problema s tuženikom FČ.

9. Sud je cijenio prijepis posjedovnog lista i rješenje o nasljeđivanju samo radi boljeg rasvjetljavanja odnosa među strankama budući da se o upisanom posjedu i vlasništvu ne raspravlja u postupku radi smetanja posjeda kao i u spis dostavljene fotografije budući da sporne činjenice sud sam utvrđuje i da je uostalom sud izišao na lice mjesta te neposrednim opažanjem te fotografijama priloženima nalazu i mišljenju vještaka na nedvojben način utvrdio što je predmet spora.

10. Radi utvrđenja stvarnog stanja te raspravljanja svih spornih okolnosti izveden je dokaz očevidom i vještačenjem na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza te dokaz saslušanjem stranaka i svjedoka.

11. Na očevidu na licu mjesta sudska komisija obišla je predmet spora i to ograđeni cvjetnjak i ograđeni povrtnjak. Vještak Petar Garmaz je sudu dostavio nalaz i mišljenje kojem je priložio skicu lica mjesta fotografije lica mjesta. Vještak se očitovao da je cvjetnjak položen na dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da ima površinu od 8m2 te ga je prikazao likom A-B-C-D. Nadalje se očitovao da je povrtnjak položen na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da ima površinu od 88m2 te ga je prikazao likom E-F-G-H. Vještak je nadalje svom nalazu i mišljenju priložio fotografije snimljene tijekom očevida koje zorno prikazuju izgled mjesta spora.

12. Tužitelji nisu imali prigovora na nalaz i mišljenje vještaka, dok je tuženik prigovorio tekstualnom dijelu nalaza navodeći da vještak ne može određivati što je čiji posjed, dok na sam tehnički dio nalaza nije imao primjedbi. U odnosu na prigovor tuženika sud nije izvodio daljnje dokaze budući da, iako uistinu vještak nije bio ovlašten očitovati se o posjedima stranaka, taj dio zemljišta koji vještak spominje nije predmet ovog postupka pa bi nepotrebno raspravljanje o tom prigovoru bilo protivno načelima ekonomičnosti i koncentracije postupka, tim više što nijedna od stranaka nije imala primjedbi na tehnički dio nalaza za koji uostalom vještak i jest angažiran. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Petra Garmaza kao stručan i detaljan, izrađen po svim pravilima struke i sukladno nalozima suda, a ni stranke u postupku na tehnički dio izrađenog vještva nisu imale primjedbi. Po zaprimanju nalaza i mišljenja vještaka tužitelji su je precizirali postavljeni tužbeni zahtjev podneskom od dana 23. ožujka 2026. godine.

13. Svjedokinja PČ u svom je iskazu navela da su joj predmetne nekretnine dobro poznate budući da već pedeset i tri godine stanuje u neposrednom susjedstvu, da se njiva iza kuće uvijek radila, orala i održavala, da su oni kao susjedi uvijek jedni drugima pomagali, da pedeset i tri godine tu njivu nije radio nitko drugi osim tužitelja i njihova prednika i da oko toga nije bilo nikakvih problema sve do travnja ili svibnja 2024. godine u vrijeme kad da se sade krumpiri i kad da je tužitelj HČ želio orati njivu u čemu da ga je zaustavio tuženik, da su tužitelji i njihov prednik uvijek bili u posjedu kuće i okućnice.

14. Svjedok ŽČ koji je tazbinski povezan s tužiteljima u svom je iskazu naveo da je prednik tužitelja bio brat njegove supruge pa da je ovdje često dolazio i pomagao, da na njivi osim tužitelja i njihove obitelji nikad nitko drugi nije ništa posadio što da mu je poznato jer da je uvijek pomagao u oranju, da je orao 2024. godine kad da nije imao problema i 2025. godine kad da mu je za to prigovarala KČ, ali da je svejedno uzorao i da su se krumpiri posadili i 2024. i 2025. godine, da osim obitelji tužitelja nitko drugi nije bio u posjedu kuće i okućnice, da ih nikad nitko u tome nije smetao dok tuženik nije oštetio nešto na kući, bacio frezu s guvna na njivu, bacao zemlju što da je on osobno vidio.

15. Svjedokinja ZČ u svom je iskazu navela da je rođakinja strankama i da joj je poznato da se stranke spore oko njive koja da je nekad pripadala njihovoj strini, da je toj strini bila želja da njiva pripadne predniku tužitelja budući da je u neposrednoj blizini izgradio kuću, da je tu njivu on radio četrdeset ili pedeset godina što da zna budući da je i sama često pomagala, da je taj dogovor o njivi koji da su sklopili njezina braća CČ (prednik tužitelja) i TČ (suprug KČ) te rođaci ŽČ i B napisan te da taj papir čuva njezina nevjesta pa da je ova njiva pripala predniku tužitelja, a druge njive ostalima, da sad njezina nevjesta KČ namjerno radi nered iako da zna za podjelu jer da su se njeni odnosi s tužiteljima narušili, a ona da je svoj dio dala tuženiku, međutim da ne može dati ono što nije njezino i za što joj se muž prethodno podijelio, problemi da su započeli prije godinu ili dvije što da zna iz razgovora s tužiteljima, sa sestrom i zetom, ali da tamo nije odlazila često od bratove smrti te da osim tužitelja nitko drugi nije uživao kuću, okućnicu i njivu zadnjih pedeset godina.

16. Svjedok ĐČ u svom je iskazu naveo da je više puta bio na predmetnim nekretninama, da ne pamti neke probleme zadnjih godinu ili dvije, ali da je prije četiri do sedam godina bilo problema s odlaganjem nekog otpada, da su njegovi djed i baka stanovali u neposrednom susjedstvu pa da od najranijeg djetinjstva pamti da su samo tužitelji i njihov prednik ovdje stanovali i zemlju održavali i obrađivali.

17. Svjedok LČ u svom je iskazu naveo da mu je predmetno zemljište poznato budući da i njegova obitelj ima zemlju u susjedstvu, da mu se kao odvjetniku obratila KČ kojoj da je napisao ugovor kojim da je svoje zemljište prodala tuženiku, ali da mu se pred godinu ili dvije požalila da tuženik ima problema vezano za posjed, ali da on tamo nije odlazio niti vidio tko kome posjed smeta, da mu je KČ govorila da su podijeljene samo kuće, a drugo zemljište da nije. Nadalje je naveo da zna da tužiteljica BČ stanuje upravo ovdje zasigurno od 1980-ih godina, a vezano za njivu da bi vidio da se radi, ali da su je radili njemu nepoznati ljudi i da ne zna po čijem nalogu.

18. Iskazi svjedoka su u bitnom suglasni jer svi saslušani svjedoci na jednak način iskazuju da kuća i okućnica na spornoj nekretnini predstavlja posjed tužitelja. Nadalje svi svjedoci izuzev svjedoka LČ su iskazivali da su njivu položenu ispod kuće desetljećima obrađivali tužitelj i njihov prednik i nitko drugi, dok i svjedok LČ pamti da se njiva radila, ali da mu nije poznato tko ju je radio. U ovom dijelu sud iskaz svjedoka LČ ne prihvaća budući da je očito usmjeren na otklanjanje vlastite odgovornosti pri sklapanju ugovora o prodaji suvlasničkog udjela koji ugovor je ovaj svjedok sastavio i koji je zaključen između tuženika i njegove stranke KČ. Međutim, kraj među strankama nesporne činjenice da je obitelj tužitelja ovdje bila neposredno prisutna barem od kraja 1970-ih godina i tu stalno stanovala, a da je brat prednika tužitelja CČ sa suprugom KČ cijeli radni vijek proveo u Njemačkoj, to nije životno logično niti uvjerljivo da bi netko iz Njemačke dolazio više puta tjedno radi održavanja povrtnjaka, a uostalom niti svjedok LČ nije iskazivao da bi tu njivu obrađivala njegova stranka KČ. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka nesporno proizlazi da je kuća s okućnicom desetljećima u posjedu obitelji tužitelja, kao što iz iskaza svjedoka koji znaju identificirati osobe koje su njivu obrađivale nesporno proizlazi da je to činila samo obitelj tužitelja također desetljećima. Nadalje, iz iskaza svjedoka proizlazi da je do radnji opisanih u tužbenom zahtjevu došlo u vrijeme kad se priprema sadnja krumpira i kad se krumpir sadi što svakako jest početkom svibnja, a što uostalom proizlazi i iz spisu priložene policijske potvrde.

19. Tužiteljica BČ u svom je iskazu navela da u kući u [adresa] stanuje otkad se udala 1979. godine i da je od tada i obrađivala zemlju ispod kuće zajedno s pokojnim suprugom, a kasnije i uz pomoć djece, da oko toga nikad nije imala nikakvih problema i da joj je suprug govorio da da se s bratom i dvojicom rođaka o tome dogovorio budući da im je prepustio neke druge zemlje, da sve do 2024. godine nikakvih problema nije imala, a o tada da nema mira jer da sve što posadi tuženik uništi, a da joj je od životne važnosti da ima vrt budući da joj je prva trgovina udaljena dvadeset kilometara, a autobusne linije da nema, da je u svibnju 2024. godine tuženik ušao u njezin vrt i pogazio joj krumpire i sve drugo što je imala, da je rezao i čupao što je zatekao te pobacao alat, da osim povrtnjaka ima ispred kuće jedan ograđeni dio gdje da uzgaja cvijeće i da joj je i to tuženik srušio, polupao cvijeće i da ona svaki put kad se nešto dogodi zove policiju budući da stanuje sama, da je operirala srce i da se boji tuženika koji da je agresivan, ali da policija samo dođe i napiše izvještaj.

20. Tužitelj HČ u svom je iskazu naveo da ga je majka telefonom obavijestila 04. svibnja 2024. godine da joj tuženik gazi po vrtu i da razbacuje zemlju pa da je on pozvao policiju i od tada da su započeli problemi koji da traju do danas, da je na njivi i u vrtu sve bilo uništeno i da je ograda bila pobacana, a da je i cvjetnjak bio porušen, da je policija intervenirala zasigurno dvadesetak puta, da njegovoj obitelji nikad nitko do 04. svibnja 2024. godine i postupanja tuženika nije radio nikakve probleme, niti dolazio.

21. Tuženik MČ je u svom iskazu naveo da je početkom 2024. godine od KČ kupio ¼ dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da se radilo o zemljištu koje da je položeno južno od kuće tužitelja i to na istočnoj polovici, da ga je KČ uvela u posjed i da je ugovor pokazao tužiteljici BČ koja da ga je uputila da razgovara s njenim sinovima, da je zid od cvjetnjaka želio pomaknuti kako bi vratio put uz cvjetnjak na raniju širinu, ali da u tome nije uspio jer da je to bilo betonirano, vezano za vrt ispod kuće je naveo da se radilo o jednom dijelu koji je bio ograđen i koji po njegovoj procjeni ima dimenzije 3 x 20 metara, da je taj vrt bio na dijelu koji je on kupio pa da je pozvao tužitelje da ogradu uklone, a budući da je prošlo petnaestak dana, a da oni to nisu napravili, da je on sam ogradu uklonio, ali da je to bilo u veljači ili ožujku 2024. godine. Nadalje je naveo da tužitelji uživaju kuću i okućnicu još od prije Domovinskog rata, a vrt da su radili sve do 2017. godine kad da im je pok. TČ rekao da to prestanu činiti.

22. Iskazi stranaka su suglasni u dijelu u kojem opisuju način posjedovanja kuće i okućnice od strane tužitelja i tuženik niti ne spori da je cvjetnjak na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bio u posjedu tužitelja. Vezano za dio u kojem opisuju način posjedovanja njive/vrta, i u tom dijelu su njihovi iskazi suglasni, iako tuženik nevješto spori da bi tužitelji bili u posjedu istog. Naime, tuženik opisuje da je kupio dio zemljišta na kojem da je zatekao jedan ograđeni dio, vezano za to da se obratio tužiteljici BČ i njezinim sinovima te ih pozvao da ogradu uklone, a potom da je sam tu ogradu uklonio kad da to tužitelji nisu učinili. Upravo ovim tuženik priznaje da su tužitelji bili u posjedu ograđenog dijela zemljišta jer da je tuženik smatrao da je netko drugi sporni dio zemljišta ogradio, ne bi se obraćao upravo tužiteljima da ogradu uklone, dakle tuženik je znao da su tužitelji sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ogradili, da su upravo tužitelji u posjedu tog ograđenog dijela i da ga slijedom toga njegova pravna prednica niti nije mogla uvesti u posjed tog dijela nekretnine. Stoga, a budući da su u ključnim momentima iskazi stranaka suglasni, to ih sud u cijelosti prihvaća kao iskaze koji po svom sadržaju idu isključivo u prilog tužiteljima. Nadalje, sud smatra da predmetni radovi jesu izvedeni upravo u vrijeme navedeno u tužbi, a ne tijekom veljače ili ožujka kako to navodi tuženik. Naime, tuženik prepoznaje sebe na fotografiji s lista 19 spisa prilikom izvođenja radova. Na toj fotografiji tuženik je lagano odjeven u košulju, stabla na fotografiji su prolistala, trava je bujna pa zasigurno fotografija nije snimljena u veljači ili ožujku budući da je notorno da je [adresa] na znatnoj nadmorskoj visini gdje su temperature niže no u ostatku Cetinske krajine koja je značajno hladnija od priobalja. Stabla u [adresa] listaju od sredine travnja do početka svibnja jer vegetacija kasni dva do tri tjedna u odnosu na obalni dio, a što je upravo vrijeme opisano u tužbi, isto ono vrijeme kad cijela Cetinska krajina sadi krumpire i kad na svim prometnicama nastupi prometni kolaps jer svi izvedu svoje traktore na ceste.

23. Tužitelji su zatražili zaštitu posjeda cvjetnjaka na dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] i povrtnjaka na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Temeljem čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, a temeljem st. 2. istog članka sud pruža zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Iz izvedenih dokaza nesporno proizlazi da su tužitelji bili u posljednjem mirnom posjedu cvjetnjaka na dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] i povrtnjaka na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] onako kako je to precizno označenu u nalazu i mišljenju vještaka Petra Garmaza jer to proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka i stranaka. Slijedom navedenoga nesporno proizlazi aktivna legitimacija tužitelja u ovom parničnom predmetu.

24. Iz iskaza samog tuženika proizlazi da je sporne radove izveo upravo on, a u parnici zbog smetanja posjeda pasivno je legitimirana svaka osoba koja je posjednika uznemiravala u posjedu iz čega nesporno proizlazi i pasivna legitimacija tuženika.

25. Nadalje, nije sporno ni da su tužitelji pravovremeno ustali tužbom u ovom predmetu budući da iz izvedenih dokaza proizlazi da su radovi izvedeni u prvoj polovini svibnja 2024. godine, da su tužitelji odmah za njih saznali i tražili intervenciju policije, a da je tužba kod suda zaprimljena dana 15. svibnja 2024. godine. Stoga se navodi tuženika da bi radove izvodio 2023. godine pa potom u veljači i ožujku 2024. godine ukazuju neuvjerljivima i očito usmjerenima na otklanjanje odgovornosti od sebe.

26. Temeljem čl. 22. st. 1. - 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, a sud pruža zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Temeljem čl. 441. Zakona o parničnom postupku, raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, dok je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

27. Sud prigovor tuženika kojim se protivi preinaci postavljenog tužbenog zahtjeva smatra neosnovanim, budući da se radi o preciziranju postavljenog tužbenog zahtjeva izvršenom nakon provedenog vještačenja. Temeljem čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave, ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Sud smatra da je na strani tužitelja postojao opravdan razlog da tužbu preinače i kasnije, budući da su tek po obavljenom očevidu imali dostupne podatke za postavljanje određenog tužbenog zahtjeva, jer ni stranke, ni sud ne raspolažu potrebnim stručnim znanjima kojima bi mogli sami identificirati predmet spora te se upravo iz tog razloga i odredilo izvođenje dokaza očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju. Nadalje, postavljeni tužbeni zahtjev nije u bitnom izmijenjen (čl. 191. st. 3. ZPP-a), a svakako je preinaka svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama (čl. 190. st. 3. ZPP-a).

28. Tuženik je podneskom od dana 26. svibnja 2026. godine predložio da se u svojstvu svjedoka sasluša KČ, koji prijedlog je sud odbio raspravnim rješenjem s ročišta održanog dana 14. srpnja 2026. godine. Tuženik nije predlagao da se izvede dokaz saslušanjem ove svjedokinje ni u odgovoru na tužbu, ni u podnesku od dana 14. travnja 2025. godine, ni na dva održana pripremna ročišta, ni kasnije tijekom postupka sve do pred zaključenje glavne rasprave u ovom predmetu. Zasigurno se ne radi o svjedokinji za koju tuženik ranije nije znao da postoji ili za koju nije znao da ima eventualno potrebna saznanja budući da je to tuženikova pravna prednica pa je zasigurno mogao prijedlog za njeno saslušanje postaviti prije zaključenja prethodnog postupka. Sud je usvojio sve dokazne prijedloge stranaka pa tako i tuženikov prijedlog za saslušanjem svjedoka LČ, a da je prijedlog tuženika bio pravovremeno postavljen ili da je iz stanja spisa ostalo nešto nerazjašnjeno, sud bi prihvatio i taj njegov nepravovremen prijedlog. Međutim, kraj detaljno i okolnosno raspravljenog stanja stvari i u toj fazi postupka u kojoj je prijedlog postavljen, očito je da je takav tuženikov prijedlog protivan načelima ekonomičnosti i koncentracije postupka.

29. Podneskom od dana 25. svibnja 2025. godine predložena svjedokinja KČ, zastupana po punomoćniku – saslušanom svjedoku LČ, zatražila je da joj se dopusti miješanje u parnicu na strani tuženika. U svom podnesku navodi da ima pravni interes da tuženik u parnici uspije jer da mu je predmetnu nekretninu predala u posjed, da je vlasnica i posjednica idealnog dijela predmetnih nekretnina jer da je tuženiku prodala samo jedan dio, ali da je i dalje u posjedu predmetnih nekretnina i to znatno više od tužitelja i tuženika. Navodi prijavljenog umješača su kontradiktorni budući da prvo navodi da je dio zemljišta samo predala, potom da je dio zemljišta i prodala, pa da želi zaštititi svoja prava iako je nejasno tko joj ih osporava kraj vlastita navoda da je i dalje u posjedu i predanog i prodanog dijela i to više od stranaka u postupku. Tužitelji su se prijedlogu usprotivili. Temeljem čl. 206. st. 1. ZPP-a osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim osobama jedna od stranaka uspije može se pridružiti toj stranci. U konkretnom slučaju prijavljeni umješač nema pravni interes da tuženik uspije u posjedovnoj parnici budući da je prethodno utvrđeno da prijavljeni umješač nije niti bio u posjedu dijela čest. zgr. [katastarska čestica] i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], niti je taj posjed mogao predati tuženiku, a kako sam tuženik priznaje u svom iskazu. Ukoliko pak prijavljeni umješač smatra da joj u cijelosti ili djelomično pripada stvar ili pravo o kojem između drugih osoba već teče parnica, mogla bi sukladno čl. 198. ZPP-a ustati tužbom glavnog miješanja, međutim, iz navoda prijavljenog umješača ne proizlazi da bi za sebe svojatala sporne dijelove predmetnih nekretnina niti se ovdje radi o postupku radi utvrđenja prava vlasništva ili radi zaštite od uznemiravanja, već o parnici radi smetanja posjeda u kojoj je raspravljanje ograničeno samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, dok je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete, sve temeljem čl. 441. ZPP-a. Stoga je prijedlog prijavljenog umješača za sudjelovanjem u postupku na strani tuženika odbijen na ročištu održanom dana 14. srpnja 2026. godine.

30. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ovaj je sud utvrdio da su tužitelji bili u zadnjem mirnom posjedu cvjetnjaka na dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] i povrtnjaka na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] i da je njihov posjed tuženik zasmetao na način opisan u postavljenom tužbenom zahtjevu.

31. Slijedom svega navedenog, a nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je usvojio postavljeni tužbeni zahtjev te odlučio kao u izreci ovog rješenja.

32. Tužitelji su podnijeli prijedlog za izdavanje privremene mjere.

33. Tuženik se prijedlogu za izdavanje privremene mjere usprotivio i predložio da isti bude odbijen.

34. Prijedlog radi izdavanja privremene mjere je osnovan.

35. Temeljem čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona, radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim; 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

36. U konkretnom slučaju tužitelji su učinili vjerojatnim postojanje svoje tražbine te su nadalje učinili vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

37. Naime, cijeneći okolnost da su predmetne nekretnine na osami, da je tužiteljica BČ žena starije životne dobi koja stanuje sama, cijeneći držanje tuženika pred sudom i njegovu iskazanu upornost da samovlasno smeta posjed tužitelja, okolnost da u [adresa] niti policija ne može doći brzo ukoliko se uopće odazove i okolnost da mirno uživanje doma svakom mora biti zajamčeno, a da je mirno uživanje vrta radi prehrane tužiteljici BČ od životne važnosti, sud je stava da su tužitelji učinili vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

38. Slijedom navedenog, a budući da su ispunjeni zakonski uvjeti za određivanje privremene mjere, istu je valjalo usvojiti i odlučiti kao u izreci rješenja.

39. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. i 155. Zakona o parničnom postupku, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i priloženom popisu troška. Stoga je tužitelju priznat trošak zastupanja po punomoćniku – odvjetniku u visini od 250 bodova za prve četiri radnje (tužba, podnesak od 24.02.2025., podnesak od 23.03.2026., podnesak od 04.05.2026.) te nadalje za sastav podneska od 21. svibnja 2026. godine – 50 bodova, ukupno 300 bodova što uvećano za 20% na ime zastupanja više stranaka daje 360 bodova, a pomnoženo s 2,00 eura, koliko iznosi vrijednost boda, daje 720,00 eura. Ovaj iznos je uvećan za 26,54 eura na ime pristojbe za tužbu te za 549,48 eura na ime troškova vještačenja pa ukupan trošak tužitelja iznosi 1.296,02 eura, zbog čega je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Sinju, dana 28. kolovoza 2026. godine

S U T K I N J A :

Tea Lolić Prenc

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dostave prijepisa rješenja. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Splitu. Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud neće dostavljati presudu prema odredbama Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 25/13) o dostavi pismena. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis presude. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasne ploče sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).

Dostaviti:

1. pun. tužitelja odvj. Mirela Turkalj Fresl, Zagreb

2. pun. tuženika odvj. Rikard Pavlović, Split

3. pun. prijavljenog umješača odvj. LČ, [adresa]