REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PR-14601/2021-88

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Moniki Ferić, u pravnoj stvari tužitelja ČU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Dijani Malobabić Lonjak, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika Vižanovec gradnja d.o.o. iz Zlatara, Vižanovec 69, OIB: 99667759950, zastupan po punomoćniku Josipu Gajskom, odvjetniku iz Zaboka, Ksavera Šandora Đalskog 2/I, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 14. srpnja 2026., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i u odsutnosti uredno pozvan tuženika, 28. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I./ Nalaže se tuženiku Vižanovec gradnja d.o.o. iz Zlatara, Vižanovec 69, OIB: 99667759950, da isplati tužitelju ČU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete iznos od 6.260,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 1.4.2021. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena za razdoblje od dospijeća do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II./ Nalaže se tuženiku Vižanovec gradnja d.o.o. iz Zlatara, Vižanovec 69, OIB: 99667759950, da isplati tužitelju ČU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete na ime izgubljene zarade iznos od 3.489,75 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 15.12.2020. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena za razdoblje od dospijeća do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III./ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu kojim zahtijeva da mu tuženik isplati zatezne kamate na iznos od 6.260,00 EUR za razdoblje od 13.11.2019. do 31.3.2021. i zatezne kamate na iznos od 3.489,75 EUR za razdoblje od 13.11.2019. do 14.12.2020.

IV./ Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 3.260,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 28. kolovoza 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je bio zaposlen kod tuženik te je s istim imao sklopljen Ugovor o radu na određeno vrijeme od 22. kolovoza 2019. te Ugovor o radu na određeno vrijeme od 25. srpnja 2020. te je obavljao građevinske radove i radove krovopokrivanja. Dana 11. studenog 2019. tužitelj je u svrhu obavljanja građevinskih radova kao zaposlenik i po nalogu tuženika bio raspoređen na rad na izgradnji nekretnine u centru Zagreba koju je gradio tuženik. Iste prilike, obzirom na neadekvatne uvjete rada koje nije obezbjedio tuženik, komad betonskih stepenica koje su bile u izgradnji u sklopu navedene nekretnine se odlomio i pao na noge tužitelja. Isti je u tom trenutku osjetio snažne bolove, osjetio je strah za vlastiti život da bi nedugo nakon toga izgubio svijest. Tužitelj je nakon pretrpljenih ozljeda dovezen kolima hitne medicinske pomoći u KB Sveti Duh, na Kliniku za kirurgiju, Odjel za traumatologiju i to Imobiliziran na dugoj dasci i s postavljenim tzv. Schantzovim ovratnikom, te su mu iste prilike konstatirane teške tjelesne ozljede. Nakon što je pretrpio navedene ozljede, tužitelj je obzirom na težinu istih još dugo vremena bio podvrgavan raznim zahtjevnim medicinskim i terapijskim tretmanima, dok se sve do nedavno koristio štakama zbog nemogućnosti samostalnog hodanja. Zbog navedene ozljede, prijeloma dijafize bedrene kosti, isti je u Općoj bolnici Zabok u prosincu 2019. bio podvrgnut odgovarajućem operativnom zahvatu prilikom kojeg su mu ugrađene tzv. metalne šipke. Zbog navedenog, tužitelj sve do danas ima lijevo koljeno otečeno i suprapatelarno bolno u fleksjiskoj kontrakturi od 90 stupnjeva, zbog čega i danas otežano hoda. Uslijed navedenog događaja osim pretrpljenih fizičkih ozljeda tužitelj je pretrpio veliki stres i strah za svoj život. Zbog navedenog tužitelj od kritičnog događaja pa sve do danas osjeća anksioznost i depresivnost te se i danas liječi. Tužitelju je radi svega toga bila potrebna i pomoć drugih osoba u njegovom svakodnevnom životu. Radi svih navedenih događaja tužitelj je bio onemogućen u obavljanju rada za tuženika, međutim tuženik je svjesno Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje propustio prijaviti navedenu ozljedu na radu zbog čega isti nije ostvario pravo na odgovarajuću radnu i socijalnu skrb, dok je zbog navedenog nezakonitog postupanja tužitelj protiv prokurista tuženika dana 2. ožujka 2021. podnio kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Obzirom na navedeno, tužitelj u preciziranom tužbenom zahtjev u podnesku od 4.5.2026. ispravljenom na ročištu 14.7.2026. potražuje na ime naknade štete i to za povredu prava osobnosti zbog povrede tjelesnog i duševnog zdravlja 5.000,00 eura (po kriteriju fizičkih boli 1.600,00 eura, straha 1.000,00 eura, duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti 1.700,00 eura, za duševne boli zbog naruženosti 700,00 eura), za tuđu pomoć i njegu 1.260,00 eura i na ime izgubljene zarade iznos od 3.489,75 eura, uz naknadu parničnog troška, sve sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje da je tužitelj sa tuženikom imao zaključen ugovor o radu, te da je bio dana 13.11.2019. raspoređen na gradilište u Zagrebu, te da je na istom zadobio tjelesnu povredu. Međutim, tužitelj nije povredu zadobio na način kako to opisuje u tužbi, od komada odlomljene stepenice, već naprotiv padom na stepenicama. Prema zapisniku o inspekcijskom nadzoru od 18 12.2019. nedvojbeno proizlazi da je tužitelj (prema vlastitoj izjavi danoj inspektoru) zadobio povredu obavljajući redovne poslove spuštajući se stepenicama poskliznuo se i pao udarivši lijevom nogom (natkoljenicom) u stepenicu. Tužitelj je u momentu ozljeđivanja nosio zaštitnu odjeću i obuću koju je zadužio kod tuženika. Nadalje je istim zapisnikom utvrđeno da je tuženik prema Potvrdi i Zapisniku o ocjeni (praktične) osposobljenosti za rad na siguran način za obavljanje građevinskih poslova od 20.10.2019. osposobljen za siguran rad. Također naprijed navedenom zapisniku je priložena i procjena rizika tuženika za radno mjesto pomoćni radnik, te Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika (tužitelja) za rad. Nadalje, istim zapisnikom nisu utvrđene nikakve nepravilnosti na strani tuženika glede zaštite na radu, osposobljenosti za siguran rad, te zaštitne odjeće i obuće koje bi imale za posljedicu nastanak povrede tužitelja. Tužitelj je izjavio inspektoru da se poskliznuo po stepenicama dok je po istima hodao, a za tu činjenicu tuženik nije i ne može biti odgovoran, pa je predmetna povreda nastala isključivo krivnjom i grubom nepažnjom tužitelja. Zapisniku o inspekcijskom nadzoru priložene su i fotografije stepenica na kojima je pao tužitelje, te se na istim fotografijama jasno vidi da su stepenice neoštećene, da imaju urednu ogradu I da na istima ne postoji nikakvo oštećenje. Tužitelju je od strane EUROHERC osiguranja isplaćena šteta u iznosu od 7.500,00 kn. Navodi tužbe pod točkom III se poriču. Navodi tužbe pod točkom IV se poriču po osnovi i visini. Stoga se tuženik u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu jer je povreda tužitelja nastala njegovom isključivom krivnjom, a tuženi je proveo sve mjere zaštite na radu uključujući obuku tužitelja za siguran rad, te svu potrebnu zaštitnu odjeću I obuću, ten a taj način poduzeo sve mjere zaštite na radu koko bi spriječio nastanak povreda radnika. Stoga predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Dozvolu za boravak i rad (list 6-7 spisa), Ugovor o radu na određeno vrijeme od 22.8.2019. i 25.7.2020. (list 8-11 spisa), Promet po računu (list 12-19 spisa), Dopis tuženiku od 30.11.2020. (list 20-22 spisa), Obavijest osiguranja o danu plaćanja (list 23-24 spisa), Potvrdu Porezne uprave (list 25 spisa), Potvrdu MUP-a (list 26 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 27-49 spisa), Zapisnik o inspekcijskom nadzoru (list 78-84 spisa), Kaznenu prijavu (list 85-90 spisa), e-mail korespondenciju (list 96-100, 104 spisa), presliku spisa HZZO-a (list 110-118 spisa), isplatne liste (list 137-164 spisa), presliku spisa Državnog inspektorata (list 208-235 spisa), policu osiguranja Euroherc osiguranja (list 323-324 spisa), štete po polici (list 325 spisa), račun i uplatnicu (list 326-327 spisa), Potvrdu o osposobljenosti za rad na siguran način za tužitelja (list 328 spisa), Kaznenu prijavu (list 329-334 spisa), saslušan je tužitelj (list 186-187 spisa), te svjedoci DU (list 197-198 spisa), LU i zakonski zastupnik tuženika HU (list 245-246 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr. Božidaru Šebečiću (list 255-258 spisa), te je vještak usmeno saslušan (list 277- 278 spisa), te je provedeno financijsko vještačenje po vještaku Lidiji Tkalec Gradinščak iz Vještak Tkalec d.o.o. (list 299-304 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03 i 88/05,2/07,84/08,96/08,23/08, 57/11, 25/13 i 70/19 i 80/22 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

5. Na ročištu 14. srpnja 2026. koje je održano u odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika tuženika, punomoćnik tužitelja je izjavio da nema daljnjih dokaznih prijedloga, odustaje su od drugih dokaznih prijedloga, te je predložio zaključenje glavne rasprave pa je sud odlučio da daljnje dokaze neće izvoditi te je zaključio glavnu raspravu.

6. Predmet ovog postupak je zahtjev tužitelja za naknadu štete u štetnom događaju dana 13.11.2019.

7. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija (budući je tužitelj bio zaposlen kod tuženika temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme od 22. kolovoza 2019. i 25. srpnja 2020. na građevinskim radovima i radovima krovopokrivanja) a sporan je način nastanka štetnog događaja i odgovornost tuženika, te osnova i visina štete.

8. Tužitelj je, uz sudjelovanje sudskog tumača za albanski jezik, izjavio da je radio kod tuženika kao građevinski radnik, te su radili na renoviranju objekta. Spornog dana je obavljao radni zadatak rušenje zida koji je bio jako velik i to visok oko 4 metra i dugačak oko 7 metara, a to je radio sa MU i JU i ZU. JU mu je brat, a SU mu je daljnji rođak. Kada su rušili taj zid, isti je pao na njega i ozlijedio ga. Taj zid su rušili sa čekićem i alatom- Č te je vidio kako se zid počeo rušiti te se pokušao maknuti i pobjeći, ali nije uspio, te ga je udarac zida odbacio i pao je u nesvijest. U blizini su bili i ova 3 radnika, ali na njih zid nije pao. Ovaj zadatak je dobio od šefa HU koji ih je doveo do ovoga zida, te im je dao alat i naložio da sruše taj zid, te da nakon toga sve očiste. Imali svu zaštitnu opremu koju su dobili tj. radno odijelo, cipele i kacigu. Ovaj zid su rušili u jednoj zgradi, odnosno u jednom stanu, te se u toj zgradi u hodniku nalaze stepenice i taj stan se nalazi na drugom katu, a kada se dođe po stepenicama na drugi kat, onda se mora proći po hodniku oko 10 metara do tog stana. Ne zna zbog čega se u tužbi i zapisniku inspekcije spominju stepenice, ali je u vrijeme događaja bio 2 mjeseca u Hrvatskoj, te je hrvatski malo razumio, a sada je u Hrvatskoj već 5 godina pa ga dobro razumije u pogledu riječi koje koriste na gradilištu. Nakon događaja je izgubio svijet, te ga je odvezla hitna, te se probudio u bolnici, te je tamo bio 2 tjedna. U bolnici ga je posjetio šef HU 2 puta, te mu je on dao 2 papira na potpis i rekao mu da su to papiri za operaciju, te je iste potpisao, ali nije razumio što na istima piše, tako da ne zna točno što je točno potpisao. Sa šefom HU se sporazumijevao preko Google translatea na mobitelu. Nekoliko mjeseci nakon operacije, razgovarao je sa svojim odvjetnikom koji je pisao tužbu, te mu je prevodio prijatelj koji razumije hrvatski i albanski jezik, ali ne zna zbog čega se u tužbu spominju stepenice. Nakon što se tužitelju predočeno da u tužbi piše da se je srušio komad stepenica i da je od toga ozlijeđen, navodi da to ne može objasniti. Nakon što je tužitelju predočeno da u zapisniku inspekcije piše da se je poskliznuo na stepenicama, te se ozlijedio, navodi da nije razgovarao sa inspektorom i da ne zna zbog čega tako piše. Nakon što su tužitelju predočene fotografije na list 79 spisa, tužitelj navodi da su to stepenice u hodniku zgrade, ali oni na tim stepenicama nisu radili, te na tim stepenicama nije ozlijeđen. Nakon ozljede i izlaska iz bolnice bila mi je potrebna pomoći i njega druge osobe, te mu je brat pomagao pri odlasku na wc, pripremanju hrane, i sl. Nitko iz inspektorata ga nije posjetio u bolnici.

9. Zakonski zastupnik tuženika HU je izjavio da su tri dana zajedno rušili zidove i to on, tužitelj, SU, JU i D. Spornog dana je došao ujutro i pokazao im još dva zida koja treba srušiti te je morao otići, a oni su nastavili obavljati taj posao. Spornog dana je trebalo srušiti dva zida na prvom katu koji se nalaze pokraj stepenica. U vrijeme događaja tamo nije bio prisutan, a kada je došao, tužitelja je odvozila hitna, te su mu rekli da je tužitelj pao na stepenicama, a ne zna da li je to radi šute po stepenicama ili radi čega. Sa tužiteljevim bratom JU je otišao u bolnicu te ga je posjećivao tjedan dana, te mu je tužitelj rekao da je pao po stepenicama. Tužitelj je znao par riječi na hrvatskom, a njegov brat JU je dobro znao hrvatski. Sa tužiteljem se sporazumijevao ili preko njegovog brata ili preko Googlea. Radnici su imali zaštitnu opremu i to radno odijelo, cipele, rukavice i šljem te su bili osposobljeni za rad. Ne zna kako je tužitelj ozlijeđen već samo može reći što su mu rekli radnici.

10. Svjedok DU je, uz sudjelovanje sudskog tumača za albanski jezik, izjavio da je radio kod tuženika kao građevinski radnik, ali tamo više ne radi jer ih je šef maltretirao. Spornog dana su trebali rušiti dva zida u jednom uredu ili kancelariji u zgradi, ali ne zna točno adresu. Tamo ih je doveo šef HU koji im je pokazao zidove i tražio da ih sruše, te je nakon toga on otišao, a oni su počeli sa radom. Rušio je jedan zid sa SU, a u drugoj prostoriji su rušili zid tužitelj i ZU, tako da su tamo njih četvorica radili. Odjednom se čula velika buka i sve se treslo, te su došli i vidjeli kako se je u drugoj prostoriji srušio zid preko tužitelja, te su bili jako zatečeni, a nisu znali hrvatski, niti broj hitne ili policije, već su samo znali zvati šefa, te su ga i pozvali. On je došao te je zvao hitnu, ali je prije hitne otišao, a hitna je došla za dvadesetak minuta, te su oni odvezli tužitelja. Tada je veći broj ljudi izašlo, jer se je zgrada tresla od srušenog zida, a tamo su bile i kamere. Ovaj ured je na prvom katu, te se od prizemlja do prvog kata dolazi po stepenicama, te kada se dođe po stepenicama na prvi kat, odmah iza stepenica lijevo se nalazi ured tj. zid kojeg su trebali rušiti. Zapravo se radi o zidu između ureda i hodnika, te se radilo o zidu dugačkom oko 6 metara i visokom oko 4 metra. Na tom velikom zidu je radio tužitelj i ZU, te su oni taj zid rušili sa vanjske strane tj. sa hodnika, te se taj zid srušio preko tužitelja. Na tim stepenicama nisu obavljali nikakve radove, te one nisu bile oštećene niti srušene. Nakon 3- 4 dana je došla inspekcija, ali niti on, a niti ostali dečki, tamo nisu bili prisutni. Sa šefom se sporazumijevao preko prijatelja CU, jer tada nije znao hrvatski, a šef nije znao albanski. Imali su zaštitnu opremu i to hlače, cipele i rukavice, a nisu imali zaštitu za glavu. Ove zidove su rušili sa čekićem i štemericom. Ovaj zid je bio debel 25 cm. Nije vidio sami pad zida jer je radio u drugoj sobi, ali je osjetio kako se sve trese, te je došao i vidio tužitelja ispod zida, a na ZU je palo nekoliko cigli, ali on nije bio tako loše. Ovaj zid su počeli rušiti od vrata pa na dalje.

11. Svjedok LU je izjavio da je radio kod tuženika kao građevinski radnik te je spornog dana radio sa tužiteljem, JU i SU, te su trebali srušiti 3-4 zida u zgradi. Ovaj posao im je naložio zz tuženika te su taj posao radili već nekoliko dana, a spornog dana su trebali srušiti još ova dva zida, te su bili podijeljeni tako da su dvojica rušila zid, a dvojica su spuštali šutu kroz prozor u kamion. U vrijeme događaja on je bio kod kamiona koji je bio pun te se vraćao i čuo tužiteljev jauk te ga je zatekao na početku stepenica te mu je rekao da je pao po stepenicama pa je zvao hitnu i zz tuženika. Toga dana su u sporno vrijeme rušili jedan zid koji se nalazi na prvom katu zgrade pokraj stepenica, a to je zid između hodnika i stana. Sa tužiteljem i ostalim radnicima uglavnom se sporazumijevao na engleskom jeziku. U vrijeme štetnog događaja nije bio tamo prisutan nego je dolazio od kamiona po stepenicama na katu. Kada je došao, tužitelj mu je rekao da je pao, a ne sjeća se više da li je rekao da je pao po stepenicama. Ne zna kako se na engleskom jeziku kaže da je pao.

12. Sud je prihvatio iskaze stranaka i saslušanih svjedoka u dijelu u kojem su međusobno suglasni, pa je tako sud utvrdio da su tužitelj i ostali radnici tih dana rušili zidove u jednoj zgradi, te su spornog dana trebali srušiti dva zida na prvom katu koji se nalaze pokraj stepenica te im je šef HU pokazao ta dva zida koja treba srušiti te je on otišao, a oni su nastavili obavljati taj posao.

13. Sud je prihvatio kao istinite iskaze tužitelja i svjedoka DU, budući su jasni i logični, te su međusobno suglasi i uvjerljivi. Temeljem istih je sud utvrdio da je tužitelj radio kod tuženika kao građevinski radnik, te je sa SU, JU i ZU radio na renoviranju objekta, te su trebali rušiti dva zida u jednom uredu u zgradi. Spornog dana ih je šef HU doveo te im je pokazao zidove koje treba srušit, te im je dao alat i naložio da iste sruše, te da nakon toga sve očiste, te je on otišao. DU i MU su rušili jedan zid, a u drugoj prostoriji su rušili zid tužitelj i ZU. Tako je tužitelj obavljao radni zadatak rušenje zida koji je bio jako velik, visok oko 4 metra, dugačak oko 7 metara i debeo oko 25 cm. Taj zid su rušili sa čekićem i štemericom. Kada su rušili taj zid, isti je pao na tužitelja i ozlijedio ga, te je tužitelj vidio kako se zid počeo rušiti, te se pokušao maknuti i pobjeći, ali nije uspio, te ga je udarac zida odbacio i pao je u nesvijest. Tada se čula velika buka i sve se treslo, a oni nisu znali hrvatski, niti broj hitne ili policije, već su samo znali zvati šefa, te su ga i pozvali, te je HU došao te je zvao hitnu, ali je prije hitne otišao, a hitna je došla i odvezla tužitelja. Imali su zaštitnu opremu koju su dobili tj. radno odijelo, cipele i kacigu. Ovaj zid su rušili u jednoj zgradi, odnosno u jednom stanu tj. uredu, te se u toj zgradi u hodniku nalaze stepenice kojima se dođe na prvi kat, te se iza stepenica lijevo nalazi taj ured tj. zid kojeg su trebali rušiti, a zapravo se radi o zidu između ureda i hodnika, te su taj zid rušili sa vanjske strane tj. sa hodnika. Na stepenicama nisu obavljali nikakve radove, te one nisu bile oštećene niti srušene, te na tim stepenicama tužitelj nije ozlijeđen.

14. Svjedok LU i zz tuženika HU su izjavili da oni nisu bili tamo prisutni u vrijeme štetnog događaja pa isti niti nemaju saznanja o načinu nastanka štetnog događaja. Međutim, sud nije prihvatio iskaz svjedoka LU u dijelu da mu je tužitelj rekao da je pao po stepenicama, budući je isti nelogičan i neuvjerljiv te je u suprotnosti sam sa sobom. Naime, svjedok LU je najprije izjavio da mu je tužitelj rekao da je pao po stepenicama, a zatim je izjavio da mu je tužitelj rekao da je pao, a ne sjeća se više da li je rekao da je pao po stepenicama, što znači da niti sam svjedok se više ne sjeća što mu je tužitelj rekao. Također, navedeni svjedok je izjavio da se sa tužiteljem i ostalim radnicima uglavnom sporazumijevao na engleskom jeziku, ali ne zna kako se na engleskom jeziku kaže da je pao, pa doista nije ni logično ni uvjerljivo da mu je tužitelj rekao da je pao. Također, sud nije prihvatio iskaz zz tuženika da su mu radnici i tužitelj rekli da je tužitelj pao na stepenicama, budući je to u suprotnosti i sa iskazom tužitelja i sa iskazom svjedoka DU koji su radili na mjestu događaja.

15. Iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 18.11.2019. proizlazi da je inspekcijski nadzor izvršen 18.11.2019., a to je nekoliko dana nakon štetnog događaja, te je tada izvršen očevid te je uzeta izjava HU, prokuriste tuženika, te je temeljem navedenog utvrđeno da se tužitelj ozlijedio na gradilištu u Zagrebu, Medarska 69, na kojem je obavljao poslove pomoćnog građevinskog radnika, na preuređenju dijela zgrade, a na I. katu objekta su u tijeku završni građevinski radovi.

16. Iako se u navedenom Zapisniku o inspekcijskom nadzoru od 18.11.2019. navodi da se tužitelj ozlijedio obavljajući redovne poslove pomoćnog radnika, spuštajući se stepenicama iz I. kata u prizemlje, poskliznuo se i pao udarivši lijevom nogom u stepenicu, po ocjeni ovog suda isti nije mjerodavan i vjerodostojan, budući se temelji isključivo na izjavi HU koji nije bio očevidac događaja i o istom nije imao saznanja. Također, iz iskaza svjedoka DU proizlazi da je nakon 3-4 dana došla inspekcija, ali niti on, a niti ostali dečki, tamo nisu bili prisutni, dakle, navedeni zapisnik je sačinjen samo na temelju iskaza HU koji nije očevidac događaja, a bez saslušanja ostalih radnika koji su tamo bili prisutni u vrijeme štetnog događaja.

17. Nadalje, iz Zapisnika Državnog inspektorata od 21.11.2019. (list 218-219 spisa) proizlazi da isti sadrži pisanu izjavu tužitelja u kojoj tužitelj navodi da je pri silasku po stepenicama sa I. kata prema dolje poskliznuo se na stepenicama i udario lijevom natkoljenicom. Međutim, isti nije ni mjerodavan ni vjerodostojan, budući isti sadrži pisanu izjavu tužitelja na hrvatskom jeziku, a tužitelj ne zna hrvatski jezik, pa isti doista nije niti mogao napisati ovu izjavu, a u zapisniku nije navedeno da je pri davanju izjave sudjelovao tumač za albanski jezik, a niti je navedeno tko je tu izjavu pisao. Tome valja dodati da je tužitelj izjavio da on nije razgovarao sa inspektorom, a u bolnici ga je posjetio šef HU 2 puta, te mu je on dao 2 papira na potpis i rekao mu da su to papiri za operaciju, te je iste potpisao, ali nije razumio što na istima piše, tako da ne zna točno što je točno potpisao, a sa šefom HU se sporazumijevao preko Google translatea na mobitelu.

18. U predmetnoj tužbi i u podnesenoj kaznenoj prijavi protiv HU, koje je pisao tužiteljev odvjetnik, piše da se je komad betonskih stepenica odlomio i pao na noge tužitelja. Međutim, kako iz iskaza tužitelja proizlazi da je on razgovarao sa svojim odvjetnikom te mu je prevodio prijatelj, a tužitelj ne poznaje hrvatski jezik, a niti odvjetnik albanski, to ovaj sud smatra da je došlo do nerazumijevanja između tužitelja i njegovog odvjetnika, budući iz iskaza tužitelja kojeg je dao na sudu jasno proizlazi da je na njega pao zid od ureda kojeg je rušio, a ne stepenice.

19. Slijedom navedenog, kako iz iskaza tužitelja i svjedoka DU nedvojbeno proizlazi da je na tužitelja pao zid od ureda koji je tužitelj rušio po nalogu tuženika tj. HU, te je i u medicinskoj dokumentaciji navedeno da je tužitelj ozlijeđen kada mu je komad zida pao na lijevu nogu, a što je utvrđeno na temelju onoga što je tužitelj rekao liječnicima i na temelju zatečenog stanja budući je hitna služba došla po tužitelja na mjesto događaja, te je i medicinskim vještačenjem utvrđeno da je veća vjerojatnost da je tužiteljeva ozljeda nastala kod pada zida na lijevu nogu, nego kod pada na stepenicama, to je ovaj sud utvrdio da je tužitelj ozlijeđen kada je rušio zid od ureda i kada se isti srušio na tužitelja, te tužitelj nije ozlijeđen niti pri silasku po stepenicama, a niti su betonske stepenice pale na tužitelja.

20. Dakle, tužitelj je u toku redovnog radnog vremena obavljao svoj radni zadatak kojeg je izvršavao po nalogu šefa HU, te je rušio zid koji se nalazi između stana tj. ureda i hodnika, koji je bio jako velik, visok oko 4 metra, dugačak oko 7 metara i debeo oko 25 cm, te je isti rušio sa čekićem i štemericom, te je tužitelj vidio kako se zid počeo rušiti, te se pokušao maknuti i pobjeći, ali nije uspio, to ga je udarac zida odbacio i ozlijedio mu lijevu potkoljenicu.

21. Stoga, tuženik odgovara tužitelju po pravilima o objektivnoj odgovornosti imajući pri tome u vidu odredbu čl. 111. st. 1. Zakona o radu, dalje: ZR (Narodne novine broj: 93/14) kojom je propisano ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, kao i odredbu čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu, dalje: ZZR (Narodne novine broj: 71/14) kojom je propisano da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Prema čl. 25. st. 2. ZZR poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti, ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

22. Kako je sud utvrdio da je tužitelj obavljao svoj redovni radni zadatak po nalogu šefa, da je rad obavljao na uobičajeni način, te iz provedenih dokaza na proizlazi da je tužitelj postupao nepažljivo, te je bio osposobljen za rad na siguran način, te je imao zaštitnu opremu koju mu je tuženik osigurao, te je tužitelj vidio da se je zid počeo rušiti te se pokušao maknuti i pobjeći, ali nije uspio, pa ga je udarac zida odbacio i ozlijedio mu lijevu potkoljenicu, to ovaj sud smatra da tuženik nije dokazao postojanje okolnosti koje bi ga oslobodile odgovornosti za nastanak štetnog događaja sukladno odredbi čl.1067. ZOO-a i čl. 25. st. 2. ZZR u vezi s odredbom čl. 219. st. 1. ZPP, a niti je imao daljnjih dokaznih prijedloga na te okolnosti, to je ovaj sud zaključio da je tuženik odgovoran za nastanak štetnog događaja.

23.Podredno, iako je ovaj sud utvrdio da je tužitelj ozlijeđen na radu na način da se je na njega srušio zid koji se nalazi između stana tj. ureda i hodnika, a za koju štetu je odgovoran tuženi, valja reći da bi tuženik kao poslodavac bio odgovoran i za štetu koja bi tužitelju nastala u slučaju da su na njega pale stepenice i u slučaju da je tužitelj pao pri silasku po stepenicama (a što je ovaj sud utvrdio da se nije dogodilo), jer bi se također radilo o šteti koja je nastala na radu za koju je odgovoran poslodavac.

24. Radi utvrđivanja osnove i visine štete, sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju te je provedeno medicinsko vještačenje po vještaku dr. Božidaru Šebečiću. Vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo da je tužitelj ČU rođen 1986., dana 13.11.2019. stradao na radnom mjestu. Kod izvođenja građevinskih radova komad zida je pao na njega. Zadobio je višeiverni prijelom srednjeg dijela lijeve bedrene kosti s pomakom ulomaka i oguljotinu kože lijeve natkoljenice. Navedeni prijelom je mogao zadobiti kod pada zida na lijevu nogu ali i kod pada na stepenicama. Budući je tužitelj zadobio i oguljotinu lijeve natkoljenice, veća je vjerojatnost da je ozljeda nastala kod pada zida. Liječen je u bolnici 12 dana. Po primitku u bolnicu postavljena mu je ekstenzija lijeve noge preko debele žice uvedene kroz gornji dio lijeve goljenične kosti. Nakon pet dana je operiran, 18.11.2019. učinjena je osteosinteza prijeloma intramedularnim čavlom. Postoperativno je hodao uz pomoć pomagala i djelomično opterećenje lijeve noge. Proveo je fizikalnu terapiju. Po zaraštanju prijeloma, 08.10.2020. odstranjen mu je osteosinteski materijal. Liječenje tužitelja je završeno, odnosno zdravstveno stanje se stabiliziralo 12.11.2020. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužitelja, po završetku liječenja kod tužitelja je zaostala umjerena slabost lijeve noge zbog hipotrofije mišića, povremeni bolovi u natkoljenici i koljenu, fleksija u koljenu je terminalno ograničena, otežano izvodi duboki čučanj. Uzevši sve to u obzir i težinu ozljede, smanjenje životne aktivnosti iznosi 7% usljed čega trpi i odgovarajuće duševne boli. Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja (dvije operacije, ekstenzija lijeve noge kroz 5 dana do prve operacije) trpio fizičke bolove jačeg intenziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 10 dana i manjeg intenziteta 3 mjeseca kumulativno. Zaostali povremeni bolovi manjeg intenziteta uključeni su u smanjenje životne aktivnosti. Tužitelj je trpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja, strah pred operacije) jačeg intenziteta tri dana, srednjeg intenziteta 7 dana, manjeg intenziteta 6 tjedna kumulativno. Postoperativni ožiljci u području lijevog kuka (na vanjskoj strani lijevog kuka postoperativan ožiljak duljine 6 cm, širine oko 6 mm, boje okolne kože. Ispod njega ožiljak duljine 1,5 cm, širine 5 mm, boje okolne kože) i ožiljak u području lijevog koljena (na vanjskoj strani lijevog koljena postoperativan ožiljak duljine 4 cm, širine 1 cm, boje okolne kože) uzrok su naruženja manjeg stupnja uslijed čega tužitelj trpi i odgovarajuće duševne boli. Tuđa pomoć i njega mu je bila potrebna u opsegu 4 sata dnevno 4 tjedna, u opsegu 3 sata dnevno 4 tjedna, u opsegu 2 sata dnevno 4 tjedna za pomoć kod obavljanja osobne higijene u prvoj fazi liječenja, za vođenje na kontrolne preglede, za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl.

25. Na nalaz i mišljenje vještaka prigovorio je tužitelj pa je vještak dr. Božidar Šebečić usmeno saslušan na ročištu te je izjavio da tužitelj u svom podnesku prigovara ocjeni smanjenja životne aktivnosti, pretrpljenih fizičkih bolova i straha. Na prigovor na ocjenu smanjenja životne aktivnosti ,navodi da je tužitelj zadobio višeiverni prijelom lijeve bedrene kosti te je bilo potrebno operativno liječenje. Točno je da je tužitelj zadobio tešku tjelesnu ozljedu, odnosno višeiverni prijelom lijeve bedrene kosti koji je zahtijevao operativno liječenje. Zadatak vještaka nije ocjenjivati težinu zadobivenih ozljeda, nego zaostale trajne posljedice koje smanjuju životnu aktivnost. Liječenje tužitelja je proteklo uredno i prijelom je uredno saniran, tako da traumatolog u svom nalazu od 22.10.2020. navodi da je hod bez ograničenja i da je kontrola tužitelja po potrebi. Pri pregledu tužitelja utvrdio je da je fleksija u koljenu samo terminalno ograničena, ali je uzeo u obzir da je izražena i manja mišićna slabost lijeve noge, te povremeni bolovi u natkoljenici i koljenu, te je stoga ocjenu smanjenja životne aktivnosti dao 7%. Inače, prema orijentacijskim medicinskim tablicama smanjena pokretljivost u koljenu umanjenje životne aktivnosti iznosi 5%. Na zahtjev da vještak ocjeni smanjenje radne sposobne tužitelja budući je tužitelj radnik koji obavlja teške fizičke poslove, odgovara da je za navedenu ocjenu potrebno vještačenje vještaka medicine rada. Na upit tuženika da li se zadobivanje ove ozljede može isključiti padom niz stepenice, odgovaram da ne može, ali budući je tužitelj zadobio i oguljotinu lijeve natkoljenice, veća je vjerojatnost da je nastala kod pada zida na nogu.

26. Nalaz i mišljenje liječnika vještaka, ovaj sud je u cijelosti prihvatio kao stručnu pomoć u dokazivanju tužiteljevih tegoba, budući da je isti sačinjen stručno i obrazloženo u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće medicinske dokumentacije, te nakon usmenog saslušanja vještaka koji je odgovorio na sva pitanja i primjedbe stranka, niti stranke nisu imale primjedbi, a niti daljnjih dokaznih prijedloga u tom smjeru.

27. Nakon usmenog saslušanja vještaka, tužitelj je predložio provođenje vještačenja po vještaku medicine rada radi utvrđivanja radne sposobnosti tužitelja, međutim, kako je ovaj dokazni prijedlog iznesen tek nakon zaključenja prethodnog postupka, to je isti iznesen protivno čl. 299. ZPP-a, a također, isti je obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev i obzirom na provedeno medicinsko vještačenje kojim su utvrđene sve odlučen činjenice, potpuno nepotreban, pa je stoga sud odbio ovaj dokazni prijedlog tužitelja.

28. Slijedom navedenog, ovaj sud je na temelju provedenog medicinskog vještačenja, te pregledom medicinske dokumentacije i ostalih dokaza u spisu, utvrdio da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio višeiverni prijelom srednjeg dijela lijeve bedrene kosti s pomakom ulomaka i oguljotinu kože lijeve natkoljenice, a budući je tužitelj zadobio i oguljotinu lijeve natkoljenice, to je veća vjerojatnost da je ozljeda nastala kod pada zida na lijevu nogu, nego kod pada na stepenicama, a zbog zadobivene ozljede je trpio bolove i strah određeno vrijeme i određenog intenziteta, zaostalo mu je trajno smanjenje životne aktivnosti 7% usljed čega trpi i odgovarajuće duševne boli, zaostali su mu postoperativni ožiljci u području lijevog kuka (na vanjskoj strani lijevog kuka postoperativan ožiljak duljine 6 cm, širine oko 6 mm, boje okolne kože, ispod njega ožiljak duljine 1,5 cm, širine 5 mm, boje okolne kože) i ožiljak u području lijevog koljena (na vanjskoj strani lijevog koljena postoperativan ožiljak duljine 4 cm, širine 1 cm, boje okolne kože) koji predstavljaju naruženje manjeg stupnja, te mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega 252 sati (u opsegu 4 sata dnevno 4 tjedna, u opsegu 3 sata dnevno 4 tjedna, u opsegu 2 sata dnevno 4 tjedna za pomoć kod obavljanja osobne higijene u prvoj fazi liječenja, za vođenje na kontrolne preglede, za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl.), te je liječenje tužitelja završeno odnosno zdravstveno stanje se stabiliziralo 12.11.2020.

29. Prema čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08 - dalje: ZOO) u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Stavkom 2. istog članka određeno je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Obzirom da je utvrđeno da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, ispunjene su pretpostavke iz čl. 1100. st. 1. ZOO da se tužitelju odmjeri pravična novčana naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu.

30. S obzirom na ovakvo utvrđeno činjenično stanje, cijeneći intenzitet i duljinu pretrpljenih fizičkih bolova i straha, vrstu i lokalitet ozljeda te popratne tegobe kojima je tužitelj bio izložen, stupanj smanjenja životne aktivnosti (7%), stupanj naruženosti i činjenicu da su zaostali ožiljci vidljivi trećim osoba samo iznimno, a tužitelj nije tvrdio da mu je zbog istih nelagodno pri pogledu drugih ljudi, životnu dob tužitelja (rođen 1986. godine), te okolnosti konkretnog slučaja, ovaj sud smatra da primjerena novčana naknada tužitelja za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznosi ukupno 5.000,00 eura, odnosno po slijedećim kriterijima: za fizičke boli 1.600,00 eura, za strah 1.000,00 eura, za duševne boli zbog trajnog smanjenja životne aktivnosti 1.700,00 eura, za duševne boli zbog naruženosti 700,00 eura.

31. Nadalje, kako je na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od ukupno 252 sati, te je istu tužitelju pružao brat besplatno, a po ocjeni ovog suda primjerena je cijena sata tuđe pomoći i njege 5,00 eura po satu, budući je to primjereno cijenama na tržištu (čl. 223. ZPP-a), to primjerena novčana naknada tužitelju s osnove tuđe pomoći i njege iznosi 1.260,00 eura sukladno čl. 1095. st. 2. ZOO.

32. Prema čl. 29. st. 1. ZOO, dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Čl. 1103. ZOO određeno je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužitelj je uz tužbu dostavio dopis od 30.11.2020. sa povrtnicom, iz kojeg proizlazi da je isti uputio tuženiku istog dana, te je pozvao tuženika na mirno rješenje spora, ali u istom tužitelj uopće nije postavio zahtjev za naknadu štete u određenom iznosu pa se isti ne može smatrati adekvatnim odštetnim zahtjevom po kojem je tuženik mogao postupiti i nadoknaditi tužitelju štetu pa isti nije mjerodavan za početak tijeka zateznih kamata. Nakon toga, tužitelj je podnio predmetnu tužbu 1.4.2021., te je isti podnesen nakon što je završilo liječenje tužitelja, budući je medicinskim vještačenjem utvrđeno da je liječenje tužitelja završeno, odnosno zdravstveno stanje se stabiliziralo 12.11.2020. Stoga je po ocjeni ovog suda osnovan zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata na dosuđeni iznos naknade štete tekuće od 1.4.2021. do isplate, dok tužitelj neosnovano zahtijeva zatezne kamate od dana nastanka štetnog događaja 13.11.2019. do 31.3.2021. Odluka o visini stope zateznih kamata temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO.

33. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je tužitelju od strane EUROHERC osiguranja isplaćena šteta u iznosu od 7.500,00 kn (995,42 eura). Međutim, iz priložene dokumentacije u spisu, ovaj sud je utvrdio da je Euroherc osiguranje d.d. tužitelju isplatio navedeni iznos temeljem Police osiguranja osoba od posljedica nezgode, dakle, radi se o isplati po osnovi ugovornog osiguranja, a što je različita pravna osnova od utužene štete, pa ova isplate nije odlučna za odlučivanje u ovom predmetu.

34. Radi utvrđivanja izgubljene zarade, izveden je dokaz financijskim vještačenjem po vještaku Lidiji Tkalec Gradinščak koja je u svom nalazu i mišljenju navela da izgubljena zarada tužitelja na ime plaće koju bi ostvario da nije bilo štetnog događaja i ostvarenih iznosa naknade plaće za bolovanje i pomoći koju je ostvario u razdoblju od 13.11.2019. do 13.11.2020. iznosi:

1) Ako se iznos pomoći za dugotrajno bolovanje uračuna u prosječnom mjesečnom iznosu za mjesece bolovanja do uključivo mjeseca isplate pomoći, tada izgubljena zarada iznosi ukupno bruto 3.531,21 EUR (ako se konvertira ukupan kunski iznos), odnosno ukupno bruto 3.531,20 EUR (ako se konvertiraju mjesečni iznosi). Naime, na ovaj način nije u cijelosti uračunat iznos ostvarene pomoći, obzirom da za studeni 2019. godine tužitelj nema potraživanja s osnove izgubljene zarade.

2) Ako se iznos pomoći za dugotrajno bolovanje uračuna na način da se istim zatvaraju najstarija potencijalna potraživanja tužitelja, tada izgubljena zarada iznosi ukupno bruto 3.489,73 EUR (ako se konvertira ukupan kunski iznos), odnosno ukupno bruto 3.489,75 EUR (ako se konvertiraju mjesečni iznosi). Na ovaj način je u cijelosti uračunat iznos ostvarene pomoći.

35..Nalaz i mišljenje financijskog vještaka, ovaj sud je u cijelosti prihvatio kao stručnu pomoć u dokazivanju visina izgubljene zarade, budući da je isti sačinjen stručno i obrazloženo u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće medicinske dokumentacije, te na isti niti stranke nisu imale primjedbi, a niti daljnjih dokaznih prijedloga u tom smjeru.

36. Kako je tužitelj bio na bolovanju zbog ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju, te je tijekom bolovanja primio naknadu za bolovanje, a nije primio punu plaću koju bi ostvario da nije bilo predmetnog štetnog događaja, to tužitelj ima pravo na razliku između naknade za bolovanje i plaće koju bi ostvario da nije bio na bolovanju za razdoblje od 13.11.2019. do 13.11.2020. u ukupnom iznosu od 3.489,73 EUR, kako je to utvrđeno u 2. varijanti izračuna vještaka (a koji iznos je manji od onog koji je utvrđen u 1. varijanti vještaka).

31. Budući da plaća dospijeva 15. -og u narednom mjesecu sukladno čl. 92. st. 3. ZR, a tužitelj zahtijeva izgubljenu zaradu u ukupnom iznosu (a ne u mjesečnim iznosima), to je tužitelju valjalo dosuditi zatezne kamate na iznos izgubljene zarada od 3.489,73 EUR tekuće od 15.12.2020. do isplate, dok neosnovano tužitelj iste zahtijeva od dana štetnog događaja tj. 13.11.2019. do 14.12.2020. Naime, kako je utuženo razdoblje od 13.11.2019. do 13.11.2020., dakle, zadnji mjesec je studeni 2020., a plaća za taj mjesec je dospjela 15.12.2020.

32. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 5. i čl. 155. st. 1 ZPP te su troškovi odmjereni prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), a prema vrijednosti predmeta spora, a imajući u vidu da tužitelj nije uspio u sporu samo u razmjerno neznatnom dijelu. Tako je tužitelju priznat trošak zastupanja po punomoćniku i to: za sastav tužbe po Tbr. 7/1 - 100 bodova, ročište 26.4.2022., 14.2.2024., 20.3.2024., 12.6.2024., 18.3.2025., 4.11.2025., 13.5.2026. i 14.7.2026. po Tbr. 9/1 - po 100 bodova za svako, podnesak od 3.10.2024. po Tbr. 8/1 – 100 bodova, podnesak od 21.9.2021., 27.7.2022., 5.5.2026. i 17.6.2026. po Tbr. 8/4 – po 25 bodova za svaki, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi ukupno 2.000,00 eura, a uvećano za trošak PDV-a iznosi 2.500,00 eura. Tome valja dodati trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 250,00 eura, trošak pristupa medicinskog vještaka na ročište u iznosu od 50,00 eura, trošak financijskog vještačenja u iznosu od 400,00 eura, te trošak sudskog tumača za albanski jezik u iznosu do 60,00 eura, pa ukupni trošak tužitelja iznosi 3.260,00 eura. Tužitelju nije priznat trošak podneska od 10.6.2025., 19.12.2023., 17.8.2023. jer isti nisu bili nužni za vođenje parnice sukladno čl. 155 st. 1. ZPP, te trošak odštetnog zahtjeva jer tužitelj nije niti specificirao koji iznos troška traži. Također, tužitelju nije priznat trošak ročišta 13.5.2026. jer toga dana ročište niti nije održano. Isto tako, tužitelju nije priznat trošak ročišta za objavu presude, jer isti nije dospio u vrijeme zaključenja glavne rasprave, a nije izvjesno da li će ista na to ročište pristupiti ili ne. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i čl. 151 st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu, 11. lipnja 2026.

Sudac:

Monika Ferić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda pisanim putem u pet primjeraka u roku 15 dana.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika

3. Spis