REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUDU SESVETAMA

STALNA SLUŽBA U DUGOM SELU

Dugo Selo, Ul. biskupa Augustina Kažotića 13

Poslovni broj: P-491/2024-70

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, po sutkinji toga suda Nataliji Suvaljko Ljubek, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja TRIGLAV UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA d.o.o., Ulica Josipa Marohnića 1/1, Zagreb, OIB: 46156771187, zastupano po odvjetniku Marku Perisu, iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Marko Peris i Lana Propadalo Duka iz Zagreba, Trnjanska cesta 45a, protiv tuženika PK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nakon provedene i zaključene glavne i javne rasprave održane dana 16. srpnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i tuženika osobno, 28. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku PK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] tužitelju TRIGLAV UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA d.o.o., Ulica Josipa Marohnića 1/1, Zagreb, OIB: 46156771187, isplatiti ukupni novčani iznos od 30.845,55 EUR, zajedno s zakonskim zateznim kamatama tekućim:

- na iznos od 364,73 EUR od dana 15.11.2021. godine

- na iznos od 729,45 EUR od dana 15.12.2021. godine

- na iznos od 760,17 EUR od dana 15.01.2022. godine

- na iznos od 760,17 EUR od dana 15.02.2022. godine

- na iznos od 760,17 EUR od dana 15.03.2022. godine

- na iznos od 760,17 EUR od dana 15.04.2022. godine

- na iznos od 760,17 EUR od dana 15.05.2022. godine

- na iznos od 760,17 EUR od dana 15.06.2022. godine

- na iznos od 760,17 EUR od dana 15.07.2022. godine

- na iznos od 760,17 EUR od dana 15.08.2022. godine

- na iznos od 760,17 EUR od dana 15.09.2022. godine

- na iznos od 760,17 EUR od dana 15.10.2022. godine

- na iznos od 760,17 EUR od dana 15.11.2022. godine

- na iznos od 760,17 EUR od dana 15.12.2022. godine

- na iznos od 821,41 EUR od dana 15.01.2023. godine

- na iznos od 821,41 EUR od dana 15.02.2023. godine

- na iznos od 821,41 EUR od dana 15.03.2023. godine

- na iznos od 821,41 EUR od dana 15.04.2023. godine

- na iznos od 821,41 EUR od dana 15.05.2023. godine

- na iznos od 821,41 EUR od dana 15.06.2023. godine

- na iznos od 821,41 EUR od dana 15.07.2023. godine

- na iznos od 821,41 EUR od dana 15.08.2023. godine

- na iznos od 821,41 EUR od dana 15.09.2023. godine

- na iznos od 821,41 EUR od dana 15.10.2023. godine

- na iznos od 821,41 EUR od dana 15.11.2023. godine

- na iznos od 821,41 EUR od dana 15.12.2023. godine

- na iznos od 1.032,50 EUR od dana 15.01.2024. godine

- na iznos od 1.032,50 EUR od dana 15.02.2024. godine

- na iznos od 1.032,50 EUR od dana 15.03.2024. godine

- na iznos od 1.032,50 EUR od dana 15.04.2024. godine

- na iznos od 1.032,50 EUR od dana 15.05.2024. godine

- na iznos od 1.032,50 EUR od dana 15.06.2024. godine

- na iznos od 1.032,50 EUR od dana 15.07.2024. godine

- na iznos od 1.032,50 EUR od dana 15.08.2024. godine

- na iznos od 1.032,50 EUR od dana 15.09.2024. godine

- na iznos od 1.032,50 EUR od dana 15.10.2024. godine

- na iznos od 447,41 EUR od dana 13.11.2024. godine

- do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena;

- od 01.01.2023. godine do 30.12.2023. godine po stopi koja se dobije uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena;

- od 31.12.2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku PK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] platiti tužitelju TRIGLAV UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA d.o.o., Ivana Lučića 2a, Zagreb, OIB: 46156771187, trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 6.098,23 Eur-a zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od dana donošenja prvostupanjske presude 28. kolovoza 2026. do isplate i sve po stopi propisanoj člankom 29. st. 2 Zakona o obveznim odnosima koja se stopa određuje za svako polugodište, uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnje, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III. U preostalom dijelu, preko dosuđenog u točki II. izreke ove Presude, odbija se tužiteljev zahtjev za naknadom troška ovog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi u bitnom navodi da je uknjiženi zk. vlasnik 491/1600 dijela nekretnine (etažno vlasništvo E-1) označene kao zk.č.br. 2303/1, oznake zemljišta Selnica, dvorište [adresa], zgrade [adresa], ukupne površine 13859 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] povezano s vlasništvom kata upravne zgrade koji se sastoji od 9 radnih soba ukupne površine od 144,81 m2, uključujući i zemljište te zajedničke dijelove i uređaje zgrade povezane temeljem čl. 68 i 370 st. 4 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima s vlasništvom posebnog dijela nekretnine (u tlocrtu kata upravne zgrade iz Plana posebnih dijelova zgrade (etažiranje) izrađenom od strane Građenje-Inženjering d.d. od 30. kolovoza 1996. godine radne sobe označene ružičastom bojom i brojevima 3,5,7,9,11,14,15,16,17).U grafičkom dijelu katastarskog operata predmetna zgrada je ucrtana na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nalaz i mišljenje Beber). Navodi da tuženik bespravno i unatoč protivljenju vlasnika - smetanjem (oduzimanjem) posjeda – i nadalje onemogućuje tužitelja - vlasnika u korištenju predmetnih poslovnih prostora pa je tako tužitelj protiv tuženika već ishodio pravomoćna i ovršna rješenja radi smetanja posjeda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalna služba u Sesvetama, broj Psp-135/2016 od 13. srpnja 2017. godine (potvrđeno rješenjem Gž-5229/17) te Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Dugom Selu, broj Psp-24/2019 od 27. listopada 2021. godine (potvrđeno rješenjem Gž-394/2022). Kako je tuženik ponovio smetanje posjeda prema tužitelju - tužitelj i nadalje ne može ući u posjed i koristiti poslovne prostore u svom vlasništvu - to je tužitelj protiv tuženika pokrenuo ovršni postupak radi ponovnog smetanja kod Općinskog suda u Sesvetama koji se vodi pod brojem Ovr-741/2023 te je u istom postupku za dan 15. siječnja 2025. godine zakazana rasprava. Slijedom navedenog tužitelj tužbom traži isplatu naknade zbog daljnje nemogućnosti korištenja i/ili naknadu zbog nemogućnosti davanja u zakup predmetnih poslovnih prostora u njegovom vlasništvu. Naime, držanjem predmetnih poslovnih prostora u nezakonitom posjedu tuženik je onemogućio tužitelja da koristi predmetne poslovne prostore i/ili da raspolaže predmetnim poslovnim prostorima davanjem istih u zakup sukladno svojim vlasničkim ovlastima te je na taj način istoga spriječio u povećanju njegove imovine u visini zakupnine koju je isti objektivno mogao ostvariti iznajmljivanjem/korištenjem predmetnih poslovnih prostora. Naime, tužitelj kao vlasnik predmetnih poslovnih prostora ima pravo od tuženika, kao nepoštenog posjednika, tražiti naknadu koristi od zbog nemogućnosti korištenja ili davanja u zakup predmetnih poslovnih prostora zbog smetanja posjeda koje je počinio tuženik. Tužitelj je već za iste poslovne prostore, samo za prethodno vremensko razdoblje, ishodio pozitivnu pravomoćnu presudu (Općinski sud u Sesvetama; P-546/2021 od 14. ožujka 2024. godine; potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu broj Gž-1605/2024 od 11. rujan 2024. godine) i nepravomoćnu presudu (Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu; P- 1415/2019 od 25. lipnja 2024. godine – u trenutku podnošenja tužbe na rješavanju kod Županijskog suda u Zagrebu po žalbi tuženika). Slijedom navedenog tužitelj u ovom postupku potražuje naknadu za daljnji, dosada neutuženi, vremenski period – od 01. studenog 2021. godine pa do dana podnošenja tužbe (13. studenog 2024), koja je u prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu utužena na iznos od ukupno 39.000,00 Eur- a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na pojedinačne mjeseče iznose od dospijeća pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u bitnom ističe kako tužitelj navodi da štetu trpi u zgradi na adresi [adresa] koja se nalazi na zk. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, da je iz Nalaza i mišljenja vještaka Bebera utvrđeno da se zgrada nalazi na zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na kojoj tužitelj nema vlasničkih prava, navodi da je tužba neuredna te da je tužitelj upisan na zkčbr. [katastarska čestica], a ne na zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi zgrada. Navodi da se zgrada fizički nalazi na zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s kućnim brojem 56A, [adresa], a koje tužitelj nije vlasnik. Protivi se i visini tužbenog zahtjeva i to kako glavnice, tako i kamata.

3. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze čitanjem i uvidom u materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu i to: Izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 5-6 spisa), prijepis posjedovnog lista 2778 (list 7 spisa), Rješenje Županijskog suda u Rijeci od 2. rujna 2022., poslovni broj Gž-394/2022 (list 9-13 spisa), skica (list 15 spisa), prijedlog za ovrhu radi ponovnog smetanja posjeda (list 16-22 spisa), Nalaz i mišljenje geodetskog vještaka Mladena Bebera (list 22-36 spisa), Rješenje Općinskog suda u Sesvetama, Stalne Službe u Dugom Selu od 27. listopada 2021. (list 37 - 52 spisa), fotografija (list 53 spisa), Rješenje Županijskog suda u Zagrebu od 12. siječnja 2018., poslovni br. Gž-5229/17 (list 54-58 spisa), Presuda Županijskog suda u Splitu od 11. rujana 2024., poslovni br. Gž-1605/2024 (list 59- 63 spisa), fotografije (list 64- 65 spisa), Presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalne Službe u Dugom Selu od 25. lipnja 2024. (list 66-80 spisa i list 91-105 spisa), Rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalne službe u Sesvetama od 13. srpnja 2017., poslovni br. Psp -135/2016 (list 81-88 spisa), fotografija (list 89 spisa), Uvjerenje Odjela za Katastar nekretnina Sveti Ivan Zelina od 24. travnja 2015. (list 111 spisa , list 120 spisa, list 130 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 123-124 spisa i list 149-150 spisa), izvadak iz zemljišne knjiga za zk uložak [broj ZK uloška] ko. [katastarska općina] (list 125-129 spisa i list 143-148 spisa), Potvrda Katastara nekretnina Sveti Ivan Zelina od 8. ožujka 2024. (list 132 spisa), grafički prikaz (list 133 spisa), Uvjerenje Katastra nekretnina Sveti Ivan Zelina od 13. travnja 2023. (list 134 -135 spisa), potvrda o uplati (list 136 spisa), Zapisnik od 15. lipnja 2024. (list 137-139 spisa), Izvod iz posjedovnog lista 2007 k. o. [katastarska općina] (list 151 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 154 spisa), dokumentacija iz ovršnog spisa Ovr-3014/2009 (list 156-162 spisa), Presuda Općinskog suda u Sesvetama od 12. ožujka 2024., poslovni br. P-546/2021 (list 166-174 spisa), podnesci iz ovršnog predmeta Ovr-739/2023 (list 176-177 spisa), Podnesak iz ovršnog predmeta Ovr-741/2023 (list 178-180 spisa), Odobrenje za upotrebu od 11. ožujka 1981. (list 183-187 spisa), Uvjerenje o identifikaciji čestica (list 188 spisa), dopis tužitelja od 18. ožujka 2015. (list 198 spisa), Zapisnik o uvidu u geodetski elaborat (list 199 spisa), dopis tužitelja od 25. travnja 2016. (list 200-201 spisa), Molba tužitelja od 9. ožujka 2016. (list 202 spisa), Uvjerenje Katastra nekretnina Sveti Ivan Zelina od 19. srpnja 2016. (list 203 spisa), preslik hrvatske osnovne karte od 19. srpnja 2016. (list 204 spisa), Uvjerenje Katastra nekretnina Sveti Ivan Zelina od 24. travnja 2015. (list 205 spisa), povijest promjena na katastarskim česticama (list 206 spisa), Ugovor o podjeli zemljišta i zgrada (list 207-208 spisa), Rješenje od 19. prosinca 1989. (list 209- 210 spisa), prijavni list (list 211-214 spisa), prijepis posjedovnog lista (list 215 spisa), uvjerenje Katastra nekretnina Sveti Ivan Zelina od 18. prosinca 2014. (list 216 spisa),

Zapisnik od 27. svibnja 1992. i Rješenje Z-348/1992 (list 217 i 218 spisa), Zaključak od 20. svibnja 1992. (list 220-221 spisa), Uvjerenje Katastra nekretnina Sveti Ivan Zelina od 17. kolovoza 2016. (list 222 spisa), Ugovor o kupoprodaji (list 224-226 spisa), saslušane su parnične stranke na ročištu kod ovog suda od 14. svibnja 2025. (list 227- 230 spisa), Rješenje ovog suda od 9. travnja 2025. u predmetu Ovr-739/2023 (list 231 233 spisa), Poziv iz predmeta Ovr-372/2025 (list 235 spisa), Nalaz i mišljenje sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu vrijednosti nekretnina ĐK (list 245- 281 spisa), Presuda Županijskog suda u Zagrebu od 20. siječnja 2026., poslovni br. Gž-3860/2024 (list 312-316 spisa), Zapisnik od 13. svibnja 2026. (list 416-534 spisa), Rješenje Općinskog suda u Sesvetama od 13. ožujka 2026., poslovni br. Ovr-372/2025 (list 543-552 spisa), zk izvadak za zk. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 623-627 spisa), zk izvadak za zk. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 601-602 spisa) , skice katastarskih planova (list 606-609 spisa). Saslušane su parnične stranke, te sudski vješta ĐK.

4. Sud nije proveo dokaze očevidom na licu mjesta uz prisutnost geodetskog vještaka i vještaka građevinske struke u odnosu na česticu 2303/1 k. o. [katastarska općina] jer isto nije bilo nužno u ovom postupku, odnosno vlasništvo na predmetnoj nekretnini tužitelj je dokazao relevantnim zk izvacima i izvatkom iz katastra, a o istom je i već ranije odlučivano u pravomoćno okončanim parničnim postupcima koji su se vodili pred ovim sudom pod poslovnim brojem P-1415/2019 i P-546/2021. (Presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalne Službe u Dugom Selu u predmetu P-1415/2019 donesena je dana 25. lipnja 2024., potvrđena je Presudom Županijskog suda u Zagrebu od 20. siječnja 2026., Gž-3860/2024 ; Presuda Općinskog suda u Sesvetama P-546/2021 od 14. ožujka 2024. potvrđena je Presudom Županijskog suda u Splitu od 11. rujna 2024., Gž-1605/2024). Također nije uzeo u obzir ni dokumentaciju koju je tuženik u spis dostavio nakon zaključenja prethodnog postupak, a nije postojao opravdan razlog zato tuženik istu nije dostavio do zaključenja prethodnog postupka dopis tužitelja od 25. travnja 2016. (list 300-301 spisa). Također, nije uzeta u obzir ni dokumentacija koja je priložena u okviru iznesenih predstavki i pritužbi tuženika (list 331-372 spisa, list 384- 386 spisa, 399-401 spisa, list ), kao ni dokumentacija poslana nakon zaključenja glavne rasprave (list 641-678 spisa i list 690, list 692-713 spisa ). Nije provedeno novo građevinsko vještačenje, jer je sud u cijelosti poklonio vjeru vještaku Ivanu Ćeoviću, a novu vještačenje je od strane tuženika predloženo je isključivo radi utvrđenja identifikacije nekretnine, a ne radi primjedbi na izračun visine zakupnine, odnosno na ono što je u ovom postupku bio zadatak vještaka. U odnosu na protivljenje tuženika čitanju svih presuda i nalaza i mišljenja jer da su dio kaznenog postupka tuženik isto nije ničim dokazao, odnosno, u spisu ne prileži bilo kakva kaznena presuda u kojom bi bila utvrđena odgovornost bilo kojeg sudionika ranijih postupaka, pa tako i ovog.

5. Predmet ovog postupka je naknada izmakle koristi tužitelja radi nemogućnosti korištenja poslovnog prostora – 9 radnih soba u njegovom vlasništvu radi nezakonitog smetanja (oduzimanja) posjeda tuženika na istima u vremenskom razdoblju od 1. studenog 2021. do 13. studenog 2024.

6. Među strankama u postupku je sporno vlasništvo predmetnog poslovnog prostora, odnosno sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva i tijek kamata.

7. Temeljem provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi članka 8. ZPP -a (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023 dalje u tekstu ZPP) ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

8. S obzirom da tuženik tijekom cijelog postupka osporava tužitelju vlasništvo nad predmetnom nekretninom, a iz razloga što da se kat upravne zgrade nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prvenstveno je u odnosu na isto za istaknuti kako slijedi.

9. Sam tužitelj u tužbi navodi kako je isti uknjiženi zk. vlasnik 491/1600 dijela nekretnine (etažno vlasništvo E-1) označene kao zk.č.br. 2303/1, oznake zemljišta Selnica, dvorište Biškupec, zgrade [adresa], ukupne površine 13859 m2 (od čega dvorište površine 9180 m2 te zgrade površine 4679 m2), upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] povezano s vlasništvom kata upravne zgrade koji se sastoji od 9 radnih soba ukupne površine od 144,81 m2, uključujući i zemljište te zajedničke dijelove i uređaje zgrade povezane temeljem čl. 68 i 370 st. 4 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima s vlasništvom posebnog dijela nekretnine (u tlocrtu kata upravne zgrade iz Plana posebnih dijelova zgrade (etažiranje) izrađenom od strane Građenje-Inženjering d.d. od 30. kolovoza 1996. godine radne sobe označene ružičastom bojom i brojevima 3,5,7,9,11,14,15,16,17). U grafičkom dijelu katastarskog operata predmetna zgrada je ucrtana na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10. Sud je utvrdio da je tužitelj vlasnik prethodno opisane nekretnine zk. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čitanjem zk izvatka za zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 11. studenog 2024. (list 5- 6 spisa), te je utvrdio da je ista u grafičkom dijelu katastarskog operata ucrtana na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pregledom skice katastarskog plana (list 133 spisa).

11. Nadalje, čitanjem prijepisa posjedovnog lista br. 2778 k. o. [katastarska općina] od 11. studenog 2024. (list 7-8 spisa) utvrđeno je da je tužitelj upisan i Katastru nekretnina Sveti Ivan Zalina kao posjednik 491/1600 dijela kčbr. [katastarska čestica] Biškupec ukupne površine 13859 m2, od čega zgrade površine 4679 m2 te dvorište površine 9180 m2.

12. S druge strane, čitanjem zk izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 13. siječnja 2025. (list 123-124 spisa) utvrđeno je da je DK suvlasnica 491/1600 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] Selnica, parkiralište Biškupec površine 1884 m2.

13. Čitanjem izvoda iz posjedovnog lista od 20. siječnja 2025. broj 2007 (list 151 spisa) utvrđeno je da je DK upisana u Katastru nekretnina Sveti Ivan Zelina kao posjednik 491/1600 dijela kčbr. [katastarska čestica] Biškupec parkirališta površine 1884 m2.

14. Nakon formiranja BZP-a, predmetna nekretnina tužitelja zk. čbr. [katastarska čestica] prenesena je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 623- 627 spisa), a nekretnina DK zk. čbr. [katastarska čestica] u zk. ul [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] (list 601-602 spisa).

15. U spisu ne prileži nijedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da je bilo tuženik, bilo DK vlasnik ovdje predmetne nekretnine ili da su isti stekli ikakvo stvarno pravo na istima (kat upravne zgrade sa 9 radnih soba), već štoviše razvidno je i iz dokumentacije iz ovršnog spisa Općinskog suda u Sesvetama, Stalne Službe u Sv. Ivanu Zelini poslovni br. Ovr-3014/09 (list 156-162 spisa) da je tuženik kupnjom u ovršnom postupku postao vlasnik 491/1600 dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Selnica, parkiralište Biškupec površine 1884 m2, dakle isključivo parkirališta, i to za iznos od 4.195,00 kn (ista je bila procijenjena na 6.168,59 kn, a prodana je za 4.195,00 kn). Dakle, tuženik nije u tom postupku stekao vlasništvo nikakve zgrade, niti je dokazao da bi na bilo koji drugi način on polagao bilo kakva stvarna prava na nekretnini tužitelja (kat upravne zgrade sa 9 radnih soba), pa je u potpunosti nejasno kako tuženik može smatrati da je uplatom iznosa od 4.195,00 kn on postao vlasnikom kata zgrade ukupne površine 144,81 m2.

16. Nadalje, činjenica da je predmetna zgrada zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (a što tužitelj ni ne spori u postupku već i sam navodi u historijatu tužbe) ucrtana u grafičkom prikazu katastarskog operata na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema utjecaj na činjenicu da je tužitelj etažni vlasnik točno određenog poslovnog prostora na katu upravne zgrade koji se sastoji od 9 radnih soba, ukupne površine 144,81 m2, koja zgrada se nalazi na zk. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

17. Dakle, za pitanje vlasništva na predmetnoj nekretnini isključivo je mjerodavno stanje u zemljišnim knjigama u kojoj je nesporno da je tužitelj upisan kao etažni vlasnik predmetnog poslovnog prostora. Da je tome tako proizlazi iz odredbi čl. 11.st.5. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/2024, dalje u tekstu ZZK) kojom je propisano da ako se razlikuju podaci u zemljišnoj knjizi i katastru, mjerodavni su za knjižna prava podaci u zemljišnoj knjizi, dok ne budu promijenjeni prema odredbi stavka 4. ovoga članka.

18. Također, i u katastru i u zemljišnim knjigama za kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] navedeni su isti podaci o površini, nazivu i kulturi čestice i tužitelj je naveden kao suvlasnik u zemljišnoj knjizi i kao suposjednik u katastru s istim udjelom. Isto je razvidno iz ranijeg zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 5 spisa) i ranijeg posjedovnog lista br. 2778 k. o. [katastarska općina] (list 7-8 spisa).

19. Tuženik prigovora i da je u međuvremenu formirana baza zemljišnih podataka za zemljišnoknjižnu česticu broj 2303/1 koja je upisana u novi zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u kojem je suprotno Zakonu o zemljišnim knjigama navedena dva nazivnika za kat. česticu [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i čiji je sastavni dio baze zemljišnih podataka i Katastarski plan za kat. česticu [katastarska čestica].

20. U odnosu na istaknuti prigovor tuženika za navesti je kako je u međuvremenu predmetna nekretnina zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prenesena u novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 623-627 spisa) u skladu sa odredbom čl. 217. ZZK-a Zakona o zemljišnim knjigama, a obzirom da su u predmetnom slučaju podaci zemljišnih knjiga i katastra bili identični u odnosu na broj i površinu katastarske čestice pa je predmetna zemljišnoknjižna čestica samo i jedino izmijenjena u dijelu da je prenesena u novi zk uložak. Na prethodno navedeni način je prenesena i zk. čbr. [katastarska čestica] u novi zk uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 601-602 spisa). Dakle, predmetno prevođenje nema nikakve veze sa vlasništvom za koje je mjerodavno stanje u zemljišnoj knjizi koje stanje vlasništva se niti na jedan način nije mijenjalo i prema kojem stanju zemljišne knjige su tužitelj i tuženik stjecali svoja prava vlasništva na predmetnim nekretninama, tužitelj na poslovnim prostorima, a tuženik na određenom suvlasničkom dijelu parkirališta.

21. Prethodno navedeni prigovori tuženika vezani za identitet predmetne nekretnine bili su predmet ispitivanja i pravomoćno okončanih parničnih postupaka koji su se vodili pred ovim sudom i to Psp-135/2016, Psp-24/2019, P-546/2021, P-1415/2019, a koje presude prileže i ovom spisu.

22. Dakle, sukladno materijalnoj dokumentaciji koja prileži spisu tužitelj je dokazao kako je vlasnik zk. čbr. [katastarska čestica] zgrade površine 4679 m2 i dvorišta površine 9180 m2 u Biškupcu, ukupne površine 13859 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ranije zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) u 491/1600 dijela koji suvlasnički dio je povezan sa etažnim vlasništvom oznake E-1 i čini ga kat upravne zgrade koji se sastoji od 9 radnih soba ukupne površine 144,81 m2, a koja nekretnina je predmet ovog postupka.

23. Nadalje, iako tuženik uopće ne spori da on smeta tužitelja u njegovom posjedu poslovnog prostora na katu upravne zgrade koja se sastoji od 9 radnih soba, ukupne površine 144,81 m2, već samo neosnovano prisvaja tu nekretninu činjenicom da je ista u grafičkom dijelu katastarskog operata ucrtana na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za istaknuti je i kako je tužitelj u postupku u cijelosti dokazao smetanje (oduzimanje) posjeda od strane tuženika koje traje još od 2016. godine, i koje nije prestalo u utuženom razdoblju.

24. Da je tome tako vidljivo je čitanjem sljedeće materijalne dokumentacije:

- Pravomoćnog rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalne službe u Sesvetama od 13. srpnja 2017.u predmetu br. Psp-135/2016 (list 81-88 spisa), koje rješenje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, od 12. siječnja 2018., Gž-5229/17, a u kojem je utvrđeno da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem posjedu 491/1600 dijela nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], povezano sa vlasništvom kata upravne zgrade koji se sastoji od 9 radnih soba ukupne površine 144,81 m2 (koja je u grafičkom dijelu Katastarskog operata ucrtana na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), tako što je 25. srpnja 2016. s pet radnih soba i ulaznih vrata na hodniku koji vodi do preostale 4 radne sobe skinuo papirnate oznake na kojima je bila naznaka da su radne sobe u posjedu tužitelja i stavio papirnate oznake s naznakom da su radne sobe u vlasništvu DK i nakon toga stavio lanac s lokotom na ulazna vrata na hodnik koji vodi do 4 radne sobe, čime je tužitelja u potpunosti onemogućio u posjedovanju te 4 radne sobe te da je 18. kolovoza 2016. ulazna vrata na hodniku koji vodi do 4 radne sobe iznutra oblijepio papirom, te mu je zabranjeno takvo i slično smetanje posjeda i naložena je uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da skine opisane papirnate oznake, vrati natrag oznake da se radi o poslovnim prostorima u posjedu tužitelja, te skine lokot sa vrata u hodniku i zalijepi papir s ulaznih vrata tog hodnika;

- Pravomoćnog rješenja Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Dugom Selu, poslovni br. Psp-24/2019 od 27 listopada 2021. (list 37-51 spisa), koje rješenje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Rijeci od 2. rujna 2022, Gž-394/2022 (list 9-14 spisa), a u kojem je utvrđeno je da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem posjedu 491/1600 dijela nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk.ul . 2410 k. o. [katastarska općina], povezano sa vlasništvom kata upravne zgrade koji se sastoji od 9 radnih soba ukupne površine 144,81 m2 (koja je u grafičkom dijelu Katastraskog operata ucrtana na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), tako što je u razdoblju od 13. do 17. ožujka 2017. na 5 radnih soba promijenio cilindar brave i da je 25 srpnja 2016. promijenio cilindar brave na ulaznim vratima na hodniku koji vode do preostale 4 radne sobe, te mu je zabranjeno takvo i slično smetanje i naložena uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja na način da skine sve novo postavljene cilindre brava i vrati stare cilindre brava za koje tužitelj ima ključeve;

- Prijedloga za ovrhu ovrhovoditelja od 4. srpnja 2023. (list 16-22 spisa) u kojem je utvrđeno da se temeljem pravomoćnog i ovršnog rješenja Psp-135/2016 od 13. srpnja 2017. vodila ovrha pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, pod poslovnim br. Ovr-3255/18 a koja je dovršena 9. srpnja 2021. Obzirom da je nakon provedene ovrhe tuženik ponovno smetao tužitelja na način da je u vremenskom periodu od 5. rujna 2022. do 19. lipnja 2023. ponovno učinio smetanje posjeda koje se nije razlikovalo od prijašnjeg na način da je ponovno na 5 radnih soba te sa ulaznih vrata na hodniku koji vodi do 4 radne sobe skinuo papirnate oznake na kojima je stajala papirnata oznaka kako se radi o radnim sobama u posjedu ovrhovoditelja te stavio papirnatu oznaku na kojima stoji naznaka kako se radi o radnim sobama u vlasništvu DK te je nakon toga stavio lanac s lokotom na ulazna vrata na hodniku koji vodi do 4 radne sobe, to je tužitelj ponovno podnio prijedlog za ovrhu radi ponovnog smetanja posjeda;

- Podneska tužitelja iz spisa Ovr-739/2023 od 20. prosinca 2024. (list 176-177 spisa) utvrđeno je da tuženik u trenutku pisanja podneska još nije bio postupio po pravomoćnom i ovršnom rješenju Općinskog suda u Sesvetama, Stalne služe u Dugom Selu poslovni br. Psp-24/2019 od 27. listopada 2021., a ni tužitelj tada nije iskoristio svoje ovlasti samo iz razloga što je vodio još jedan usporedni postupak Ovr- 741/2023 kod Stalne službe u Vrbovcu koji se vodi radi ponovnog smetanja posjeda po pravomoćnoj i ovršnoj presudi Psp-135/2016 i ranije provedenom rješenju o ovrsi Ovr-3255/18 kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pa tužitelj nije bio u realnoj mogućnosti iskoristiti svoje ovlasti iz spisa Ovr-739/2023 već je morao pričekati radnje u usporednom spisu Ovr-741/2023;

- Podneska tužitelja od 24. siječnja 2025. iz ovršnog spisa Ovr-741/2023 (list 178- 179 spisa) utvrđeno je da u tom predmetu bilo zakazano ročište za dan 15. siječnja 2025.

25. Dakle, nedvojbeno je da u utuženom razdoblju tuženik oduzeo - smetao tužitelja u posjedu i izvršavanju vlasničkih prava na njegovoj nekretnini, ovdje predmetnog poslovnog prostora odnosno kata upravne zgrade koji se sastoji od 9 radnih soba ukupne površine 144,81 m2, a što tuženik suštinski ni ne spori.

26. Dakle, iz prethodno citirane materijalne dokumentacije razvidno je da je tuženik oduzeo - smetao tužitelja u posjed svih 9 prostorija, odnosno da je on takav posjed stekao na neistinit i nepošten način, te mu nije moglo ostati nepoznato da nema pravo na posjed poslovnih prostora tužitelja, kako iz razloga što je pravo vlasništva tužitelja upisano u zemljišnim knjigama, također i činjenicom vođenja brojnih kako parničnih tako i ovršni postupaka radi uspostave ranijeg posjedovnog stanja uslijed čini smetanja posjeda. Posjed je tužitelju oduzet još 2016. godine, te mu u ovdje utuženom razdoblju nije vraćen, odnosno tuženik kontinuirano od 2016. godine oduzima tužitelju posjed predmetne nekretnine, te ga smeta u posjedovanju i izvršavanju vlasničkih ovlasti na istom.

27. Tuženik u cijelom postupku ni ne spori da je izvršio čin smetanja posjeda (stavljanjem lokota, promjenom brava, skidanjem sa vrata natpisa tužitelja i stavljanja natpisa trećih osoba), odnosno da tužitelja onemogućava u njegovom posjedu kata upravne zgrade 9 prostorija i to još od 2016. godine, već svu argumentaciju usmjerava ka činjenici da se predmetna zgrada nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], slijedom čega smatra da polaže stvarna prava na istoj.

28. S tim u vezi značajan je i sam iskaz tuženika (list 229-230 spisa) u kojem isti i nadalje ustraje u prigovoru vezanom za identitet predmetne nekretnine, dok s druge strane kada mu se postavi konkretno pitanje a po predočenju fotografija s lista spisa 28 i 29 da li se tuženik nalazi u posjedu prostorija koje se nalaze u zgradi na isto nije želio odgovoriti, kao što nije želio ni odgovoriti na koji način je stekao vlasništvo na predmetnim poslovnim prostorima na prvom katu zgrade koju su predmet ovog postupka. Također, navodi i da ne zna je su li predmetni poslovni prostori bili dio procjene u predmetnom ovršnom postupku, te da ga sud u ovršnom postupku nije uveo u posjed bilo kojih poslovnih prostora.

29. Iskaz tuženika nije relevantan po pitanju vlasništva ovdje predmetne nekretnine jer je isto dokazano materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu u vidu zk izvadaka te izvadaka iz katastra. S druge strana sam tuženik neodgovaranjem na konkretno postavljeno pitanje upravo potvrđuje i materijalnu dokumentaciju u spisu i sam iskaz zz tužitelja oko odlučne činjenice, a to je da je tuženik na predmetnoj nekretnini tužitelja u neistinitom, nezakonitom i nepoštenom posjedu od 2016. (točnije 9 poslovnih prostora na katu upravne zagrade u Svetom Ivanu Zelini), odnosno da od tada poduzima radnje smetanja posjeda, a što sve proizlazi i iz materijalne dokumentacije koja prileži spisu, pravomoćnih rješenja radi smetanja posjeda i činjenice ovršnih postupaka koje tužitelj vodi.

30. Nadalje, iz iskaza saslušanog zz tužitelja (list 227-228 spisa) proizlazi da tužitelj u svom vlasništvu ima oko sto nekretnina, od čega trideset u Hrvatskoj, te da su sve dane u zakup ili su prodavane. Da problem sa tuženikom traje preko osam godina, da je tuženik prvo riječima svojatao predmetnu nekretninu u Zelini, a da je kasnije prešao i na djela na način da je predmetne poslovne prostore stavljao naljepnice sa imenima trećih osoba, koja da je navodno vlasnik predmetnih prostora, stavljao lokote na istima i mijenjao brave. Da kada nije bilo mogućnosti mirnog rješenja da je predmet dan odvjetnicima i da sudski postupci sa tuženikom traju već nekih osam godina. Nadalje, da je bio u pregovorima radi davanja u zakup predmetnih poslovnih prostora Tiskari Zelina, Zelinskom komunalcu i Triglav osiguranju, ali da su svi potencijalni zakupoprimci odustali od ulaska u zakupni odnos radi problema sa tuženikom, te da su prostori jedan period bili oglašeni, ali kad su shvatili da nitko neće ući u zakupni odnos radi problema sa tuženikom iste više nisu ni oglašavali. Sud u cijelosti cijeni iskaz saslušanog zz tužitelja kao istinit, vjerodostojan i podudaran materijalnoj dokumentaciji koja prileži spisu.

31. Tužitelj u postupku postavlja obvezno - pravni zahtjev za naknadu štete u smislu odredbe čl. 1089. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22.,156/22., 145/23., 155/23., dalje: ZOO). Prema odredbi čl. 1046. ZOO-a šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Odredom čl. 1089. st. 1. ZOO-a propisano je da oštećenik ima pravo na naknadu obične štete, kao i naknadu izmakle koristi, dok će se prema st. 3. istog članka, pri ocjeni visine izmakle koristi uzeti u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem. U smislu citirane odredbe čl. 1089. st. 1. ZOO-a izmakla korist predstavlja neostvarenu imovinsku vrijednost koja bi prema redovnom tijeku stvari ili u okolnostima konkretnog slučaja bila ostvarena, odnosno koja bi ušla u oštećenikovu imovinu, da nije bilo postupka štetnika, u ovom slučaju tuženika, koji je za tu štetu (radi svojih radnji) odgovoran, te samim time i dužan nadoknaditi počinjenu štetu tužitelju.

32. Dakle sa stajališta odgovornosti za naknadu štete u vidu izmakle koristi potrebno je da se ispune zakonom predviđene pretpostavke - da korist nije ostvarena, da postoji određeni stupanj izvjesnosti da bi bila ostvarena (redovan tijek stvari), kao i dopuštenost osnove po kojem bi bila ostvarena.

33. U skladu sa prethodno navedenim, ovaj sud je mišljenja da je u postupku nedvojbeno utvrđeno da je tuženik u utuženom razdoblju od 1. studenog 2021. pa do 13. studenog 2024. svojim radnjama oduzimanja - smetanja posjeda onemogućio tužitelja u davanju predmetnih prostora u zakup trećim osobama, a za što je postojala izvjesnost da bi po redovnom tijeku stvari tužitelj ostvario korist davanjem predmetnih poslovnih prostorija (9 prostorija) u zakup Zelinskim komunalijama d.o.o., Tiskari Zelina i Triglav osiguranju, a koje pravne osobe su odustale od zakupa zbog situacije sa smetanjem posjeda od strane tuženika. Navedeno proizlazi iz iskaza saslušanog zz tužitelja OK.

34. Nadalje, čitanjem Zapisnika od 13. svibnja 2026. (list 416-419 spisa) utvrđeno je da je tužitelj dana 13. svibnja 2026. (nakon utuženog razdoblja) preuzeo posjed svoje nekretnine.

35. Iako isto nije relevantno za ovdje predmeti postupak, jer je do istog došlo nakon ovdje utuženog razdoblja, za istaknuti je kako je tuženik svojim radnjama sve ove godine koji su se do sada ogledali u činjenici nepoštivanja i nepostupanja po pravomoćnim sudskim rješenjima zbog smetanja posjeda, doveo tužitelja do situacije da čak i kad isti ima posjed svoje nekretnine s istim ne može u cijelosti slobodno raspolagati, sve radi opravdane bojazni da bi tuženik mogao ponoviti čin smetanja posjeda (kako je to radio i do sada), a tako i radi činjenice da svi koji su ranije bili zainteresirani za zakup istog su radi tuženikovih postupaka odustali, a oni koji bi eventualno ušli u zakup istog ne znajući za ranija postupanje tuženika, bi izgledno vrlo brzo od istog i odustali ako bi tuženik nastavio sa svojim dugogodišnjim radnjama smetanja posjeda i nepoštivanja pravomoćnih sudskih odluka.

36. Također, za istaknuti je i da prema odredbi čl. 165. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje u tekstu ZV) nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario. Tužitelj dakle ima pravo na naknadu prosječne zakupnine i po citiranoj odredbi za predmetni poslovni prostor u razdoblju dok je isti u nepoštenom posjedu tuženika, pa tužitelj i pored općih pravila o nakadi štete ima pravo i na naknadu za prosječnu zakupninu u razdoblju u kojem je tuženik oduzeo posjed predmetnog poslovnog prostora po citiranoj odredbi ZV-a, kao korist koju je tuženik ostvario uslijed činjenice da je koristio poslovni prostor tužitelja bez plaćanja ikakve naknade, odnosno da nije morao uzeti u zakup drugi prostor i za to plaćati zakupninu.

37. Nakon što je dokazana osnovanost tužbenog zahtjeva tužitelja, radi utvrđenja visine štete, provedeno je vještačenje po vještaku za građevinarstvo i procjenu vrijednosti nekretnine ĐK koji je dao izračun prosječne zakupnine za predmetni poslovni prostor u utuženom razdoblju. U svom Nalazu i mišljenju (list 245- 281 spisa) vještak je utvrdio kako prosječna zakupnina za predmetni poslovni pros tor u utuženom razdoblju iznosi ukupno 30.845,62 Eur-a (bez PDV-a), odnosno za studeni 2021. u iznosu od 364,73 Eur-a, prosinac 2021. u iznosu od 729,45 Eur-a, siječnja- prosinca 2022. u mjesečnom iznosu od 760,17 Eur-a, siječnja- prosinca 2023 u mjesečnom iznosu od 821,41 Eur, siječnja – listopada 2024 u mjesečnom iznosu od 1.032,50 Eur-a, te za studeni – do utuženja (13 dana ) u iznosu od 447,41 Eur.

38. Tužitelj nije imao nikakvih primjedbi na nalaz i mišljenje (osim razlike od 7 centi u ukupnom zbroju) te je u tom smislu i konačno uredio svoj tužbeni zahtjev podneskom od 27. kolovoza 2025., te je uređenom tužbom još obuhvatio i 13 dana u studenom 2024. (do dana podnošenja tužbe). S tim u vezi je za istaknuti da je tužitelj već u prvotnoj tužbi naznačio da istu podnosi do dana podnošenja iste – dakle do 13. studenog 2024., ali je točan iznos za navedenih 13 dana studenog mogao postaviti tek po provedenom vještačenju, a kako je isto i učinio podneskom od 27. kolovoza 2025.

39. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju navodeći kako je vještak procijenio dio nekretnine izgrađene na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa adresom [adresa]. Suštinski tuženik nije imao nikakve primjedbe na izračun visine zakupnine za predmetni poslovni prostor, već ponovno prigovora da se predmetna nekretnina nalazi na čestici 2306 k. o. [katastarska općina].

40. Vještak je i usmeno saslušan na ročištu kod ovog suda dana 2. ožujka 2026. (list 376-378 spisa) te je u cijelosti ostao pri svom pisanom Nalazu i mišljenju, nadalje da nije uočio nikakve primjedbe tuženika na izračun zakupnine, već samo na identifikaciju predmetne nekretnine, a što nije bio predmet njegovog vještačenja. Naveo je kako je vještačio nekretninu zk. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prvi suvlasnički dio 491/1600, etažno vlasništvo (E1), poslovni prostor, odnosno kat upravne zgrade koji se sastoji od 9 radnih soba ukupne površine 144,81 m2, odnosno ovdje predmetnu nekretninu tužitelja.

41. Nijedno pitanje ni primjedbu tuženik nije istaknuo u odnosu na visinu zakupnine koju je vještak vještačio, već su sve primjedbe tuženika kao i u toku cijelog postupka (kao i svih ranijih postupaka) bile isključivo usmjerene na identifikaciju predmetne nekretnine, a koja po mišljenju ovog suda nije sporna. Tuženik se i nakon saslušanja vještaka protivio Nalazu i mišljenju istog navodeći da je vještačena nepostojeća nekretnina pa je predložio novo vještačenje te da se da zadatak novom vještaku da vještači nekretninu koja postoji na kč. br. [katastarska čestica]. Zelina.

42. Sud u cijelosti cijeni nalaz i mišljenje vještaka kao stručan, nepristran, detaljno pisano i usmeno obrazložen. Vještak je u cijelosti udovoljio postavljenom zadatku te je otklonio i prigovore tuženika, pri čemu je pojasnio prema kojim parametrima je utvrdio visinu zakupnine za predmetni poslovni prostor. Nalaz je izradio u skladu sa svim važećim zakonskim i podzakonskim propisima. Nije proveden dokaz novim vještačenjem, jer tuženik nije ni predlagao novo vještačenje radi izračuna visine zakupnine, već radi identifikacije nekretnine, a po mišljenju ovog suda nije sporno vlasništvo predmetne nekretnine tužitelja, slijedom čega je sud odbio dokaz novim vještačenjem kao nepotreban.

43. Zaključno, nakon cjelokupnog provedenog postupka ovaj sud zaključuje da je tuženik svojim radnjama smetanja -oduzimanja posjeda tužitelja onemogućio tužitelja da u utuženom razdoblju od 1. studenog 2021. do 13. studenog 2024. da u zakup poslovni prostor trećim osobama, čime je tužitelju prouzročio štetu u ukupnom iznosu od 30.845,55 Eur-a. Tužitelj je u postupku dokazao nastanak štete u visini izgubljene zakupnine u utuženom razdoblju, visina koje je utvrđena vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Ivanu Ćeoviću, koji je utvrdio vrijednost zakupa u utuženom razdoblju po m2. Dakle, postupanjem ovdje tuženika tužitelju je nanesena šteta te je tuženik u obvezi naknaditi tužitelju štetu koju trpi, jer taj prostor nije dao u zakup (čl. 1089. st. 1. i 3.ZOO-a), te stoga zakupnina koju tužitelj nije ostvario u utuženom razdoblju predstavlja tužiteljevu izmaku korist.

44. Tužitelj ima pravo prema odredi čl. 29. st.1. ZOO i na zatezne kamate na pojedinačno određene iznose glavnice, koja kamata teče na pojedinačne iznose od dospijeća svake pojedine izgubljene zakupnine – dakle od dana kada bi zakupnina redovno bila plaćena da štetne radnje nije bilo, a u skladu sa odredbom čl 1086. ZOO- a koja propisuje da obveza naknade štete dospijeva u trenutku nastanka štete. Slijedom navedenog, neosnovan je i prigovor tuženika da kamata nije ispravno utužena, a praksa koju tuženik u spis dostavlja nije primjenjiva u konkretnom predmetu (radi se o ugovorenom kasko osiguranju).

45. U skladu sa svom navedeni, u cijelosti je osnovan tužbeni zahtjev tužitelja kako je isti specificiran podneskom od 27.kolovoza 2025., te je riješeno kao u točki I. izreke ove Presude.

46. Konačno, za istaknuti je kako je tuženik u tijeku postupka u spis dostavljao i dokumentaciju koja se ne odnosi na konkretni predmet (u vidu predstavki i pritužbi sudovima, državnom odvjetništvu i ostalim institucijama) pa ista nije posebno ocjenjivana jer suštinski predstavlja subjektivno nezadovoljstvo tuženika ishodima ranijih postupaka i ne odnosi se konkretno ovdje predmeti postupak. Također, i nakon zaključenja glavne rasprave tuženik je u spis nastavio dostavljati raznu dokumentaciju, koja nije uzeta u obzir jer u spis dostavljena nakon zaključenja glavne rasprave, odnosno nakon završenog dokaznog postupka. Svi ostali dokazi koji su u spisu, a koji nisu posebno obrazlagani nisu od utjecaja za odluku u ovoj pravnoj stvari pa nisu posebno obrazlagani.

47. Također, tuženik je pred ročište za glavnu raspravu (za koje se očekivano po tijeku stvari moglo očekivati da će biti zaključena glavna rasprava), kao i na samom ročištu za glavnu raspravu podnio zahtjev za izuzeće uređujuće sutkinje, a koji je rješenjem ovog suda od 23. srpnja 2026. odbačen kao nedopušten (list 685-686 spisa).

48. Tuženik je i dan prije objave odluke u ovoj pravnoj stvari stavio novi zahtjev za izuzeće uređujuće sutkinje, koji je rješenjem od 28. kolovoza 2026., P -491/2024-68 odbačen kao nedopušten.

49. U odnosu na trošak postupka, kako je tužitelj zastupan po odvjetniku u cijelosti uspio u ovom postupku istom je u sladu sa odredbom čl. 154. st.1. i 155. ZPP-a trebalo priznati parnični trošak. Tako je u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23), a obzirom na vrijednost predmeta spora od 30.845,55 Eur-a po konačno uređenom tužbenom zahtjevu nakon provedenog vještačenja (vrijednost boda po Tbr.7.1. Tarife 250 bodova), trebalo priznati tužitelju zastupanom po odvjetniku trošak: tužbe od 13. studenog 2024. (Tbr.7.1. Tarife) u iznosu od 500,00 Eur-a, podneska od 20. siječnja 2025. (Tbr.8.1. Tarife) u iznosu od 500,00 Eur-a, rasprave od 6. ožujka 2025. (Tbr.9.1. Tarife) u iznosu od 500,00 Eur-a, rasprave od 14. svibnja 2025. (Tbr.9.1. Tarife) u iznosu od 500,00 Eur-a, podneska od 28. svibnja 2025. (Tbr. 8.4. Tarife) u iznosu od 50,00 Eur-a, podneska od 27. kolovoza 2025. (Tbr.8.1. Tarife) u iznosu od 500,00 Eur-a, podneska od 30. siječnja 2026. (Tbr.8.1. Tarife) u iznosu od 500,00 Eur-a, rasprave od 24. ožujka 2025. (Tbr.9.1. Tarife) u iznosu od 500,00 Eur-a, rasprave od 16. srpnja 2026. (Tbr.9.1. Tarife) u iznosu od 500,00 Eur-a.

50. Tužitelju nisu priznati podnesci od 26. studenog 2024. jer je isti podnesak tužitelj dan prije odgovora na tužbu tuženika, te u istom sadržajno iznosi već rečeno u tužbi, odnosno, citira ranije donesenu presudu u parničnom postupku pred ovim sudom , podnesak od 27. listopada 2025. jer isti nije bio nužan u postupku (istim požuruje postupanje suda), podnesak od 27. travnja 2026., 1. lipnja 2026. i 8. srpnja 2026. jer istim sadržajno ponavlja već iznesene navode i jer isti nije bio nužan u postupku .

51. Tužitelju je dakle trebalo ukupno priznati trošak u iznosu od 4.050,00 Eur-a, uvećano za PDV 25%, odnosno 5.062,50 Eur-a, uvećano za predujam vještačenje u iznosu od 562,50 Eur-a, pristojbu tužbe u iznosu od 218,23 Eur-a i pristojbu presude u iznosu od 255,00 Eur-a, dakle ukupno 6.098,23 Eur-a. Na navedeni iznos je trebalo tužitelju u skladu sa odredbom čl. 151.st.3. ZPP-a priznati zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja presude pa do isplate slijedom čega je riješeno kao u točki II. izreke ove Presude. U preostalom dijelu, preko dosuđenog u točki II. izreke Presude, trebalo je tužiteljev zahtjev za naknadnom troška odbiti kao neosnovan, pa je riješeno kao u točki III. izreke ove Presude.

Dugo Selo, 28. kolovoza 2026.

Sutkinja

Natalia Suvaljko Ljubek

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba Županijskom sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje, odnosno od dana dostave prijepisa ove presude, u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (čl. 335.ZPP-a).

Dna:

1. Tužitelju po pun

2. Tuženiku