REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, Split

P 709/25-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Sandi Petričić, u pravnoj stvari tužitelja EI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po pun. iz odvj. društva Aračić i Silić u Splitu protiv tuženika OPĆINE DUGOPOLJE, OIB: 57240842564, Trg Franje Tuđmana 1, zastupanog po pun. Vinku Samardžiću, odvj. u Splitu, radi utvrđenja, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 6. svibnja 2026. g. u prisutnosti tužitelja s pun. i zamjenika pun. tuženika, dana 28. kolovoza 2026. g.,

p r e s u d i o  j e

I.Utvrđuje se da je tužitelj EI, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik posebnog fizičkog dijela nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Solinu, označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pašnjak, lika označenog slovima A, B, C, D, E i A, površine 317 m² prikazanog u skici izmjere t.d. Terestrika d.o.o. Split za projektiranje i nadzor po ovlaštenom inženjeru geodezije ŽI, koja skica je sastavni dio presude.

II.Ovlašćuje se tužitelj temeljem presude u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi provesti parcelaciju nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pašnjak, na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni dio (lik označen slovima A, B, C, D, E i A, površine 317 m²) pobliže označen u skici izmjere izrađene od strane t.d. Terestrika d.o.o. Split za projektiranje i nadzor po ovlaštenom inženjeru geodezije ŽI, koja skica je sastavni dio presude, te da se navedeni posebni dio formira kao samostalna čestica s novim brojem, a što je tuženik kao upisani zemljišnoknjižni vlasnik navedene nekretnine dužan trpjeti.

III.Ovlašćuje se tužitelj temeljem presude i prijavnog lista na temelju kojeg će se u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi provesti parcelacija nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pašnjak, u zemljišnim knjigama ishoditi uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici nastaloj provedbom prijavnog lista, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, a što je tuženik dužan trpjeti.

Obrazloženje

P 7 0 9 / 2 5 - 1 5

Tužitelj je ustao tužbom pred ovim sudom dana 19. veljače 2025. g. u kojoj je naveo da je u zemljišnim knjigama ovog suda, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Solinu, na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pašnjak, upisan tuženik za cijelo. Poseban fizički dio označene nekretnine, a prema skici izmjere izrađene od strane t.d. Terestrika d.o.o. Split za projektiranje i nadzor po ovlaštenom inženjeru geodezije ŽI, u naravi da predstavlja obiteljsku kuću i okućnicu (dvor), anagrafske oznake Biokovska 50. Tužitelj je stvarni vlasnik i posjednik označenog posebnog fizičkog dijela nekretnine prema skici te taj dio samostalno i nesmetano koristi. Tužiteljev posjed da je zakonit, istinit i pošten te je u posjedu osobno i putem svog pravnog prednika, oca CI, koji je obiteljsku kuću sagradio 50-ih godina prošlog stoljeća. Tužiteljev prednik da je prenio izvanknjižno vlasništvo na obiteljskoj kući s okućnicom na tužitelja Ugovorom o darovanju nekretnine od 9. ožujka 2021. g. Tužitelj da je, s obzirom na susjedne nekretnine koje također u naravi predstavljaju dio obiteljske kuće tj. okućnicu, proveo s Republikom Hrvatskom postupak osiguranja dokaza pred ovim sudom broj R1-492/23 u kojem je zaključena sudska nagodba. Na dijelu čestice na kojoj je proveden postupak osiguranja dokaza da je suvlasnik i tuženik te je tužitelj i s tuženikom zaključio izvansudsku nagodbu kojom je tužitelju priznato vlasništvo susjednih nekretnina koje, zajedno s nekretninom koja je predmet tužbe, u stvarnosti predstavljaju cjelinu koja predstavlja obiteljsku kuću i okućnicu u vlasništvu tužitelja. Kako tužitelj nema ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva opisanog dijela nekretnine na svoje ime te su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti, predloženo je donošenje presude kojom će se utvrditi da je tužitelj u odnosu na tuženika vlasnik posebnog fizički odvojenog dijela nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Solinu, označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pašnjak, označenog slovima A, B, C, D, E i A, površine 317 m² prikazanog u skici izmjere t.d. Terestrika d.o.o. Split za projektiranje i nadzor po ovlaštenom inženjeru geodezije ŽI, koja skica je sastavni dio presude, ovlaštenje temeljem presude u katastru zemljišta i zemljišniku provesti parcelaciju označene nekretnine na način da se izdvoji označeni dio, formira kao samostalna čestica s novom oznakom (brojem) što je tuženik dužan trpjeti te ovlaštenje temeljem presude i prijavnog lista na temelju kojeg će se provesti parcelacija u zemljišnim knjigama ishoditi uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici nastaloj provedbom prijavnog lista uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, što je tuženik dužan trpjeti.

U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da je tuženik u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik označene nekretnine za cijelo. Tužitelj da mora na nedvojben način dokazati zakonitost, istinitost i poštenje posjedovanja točno određenog realnog dijela predmetne nekretnine jer tuženik nema saznanja o odlučnim činjenicama. Stoga da je potrebno provesti dokaze predložene u tužbi.

U postupku su izvedeni dokazi pregledom skice t.d. Terestrika d.o.o. Split iz prosinca 2022. g., Ugovora o darovanju nekretnine od 9. ožujka 2021. g., izvansudske nagodbe od 20. prosinca 2024. g. i od 29. siječnja 2025. g., predmeta ovog suda broj R1- 492/23 i saslušanjem tužitelja i svjedoka LI i ĆI.

Tužbeni zahtjev je u cijelosti osnovan.

Predmet ovog postupka predstavlja zahtjev kojim je tužitelj zatražio utvrđenje svog prava vlasništva za cijelo odvojenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pašnjak P 7 0 9 / 2 5 - 1 5

i to dijela označenog na skici t.d. Terestrika d.o.o. Split iz prosinca 2022. g. kao lik označen točkama A, B, C, D, E i A, površine 317 m² te ovlaštenje temeljem presude formirati zasebnu česticu u katastru i zemljišnoj knjizi i postići uknjižbu tog vlasničkog prava na novoformiranoj čest. zem. za cijelo uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika.

Prema izvatku iz zemljišnih knjiga nekretnina čiji je dio predmet ovog postupka upisana je kao vlasništvo tuženika za cijelo.

U postupku nije bila sporna pasivna legitimacija tuženika ni identifikacija fizički i geometrijski odvojenog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Tuženik je, naime, na ročištu od 6. svibnja 2026. g. pristao na prijedlog tužitelja da sud koristi skicu identifikacije čestice koja je predmet postupka iz prosinca 2022. g. koju je izradilo t.d. Terestrika d.o.o. Split. Stoga nije bilo potrebno provoditi dokaz uviđajem na licu mjesta.

Što se tiče ostalih dokaza koje je proveo sud treba navesti da su provedeni svi predloženi dokazi: saslušani su svjedoci LI i ĆI te tužitelj u svojstvu parnične stranke.

Svjedok LI, tužiteljev drugi rođak, potvrdio je da mu je poznat predmet spora, da se radi se o dijelu nekretnine koji se nalazi kraj kuće u kojoj živi tužitelj s obitelji u kojoj da su prije živjeli njegovi djed i baka s očeve strane, te ih u posjedovanju nitko, po njegovom saznanju, nije ometao niti im posjed osporavao. Nakon pokazane skice nije znao odgovoriti zašto je u donjem dijelu parcela nepravilnog oblika niti da li se tu nalazila odnosno da li se nalazi neka ograda ili međašni znaci, a niti što je označeni dio nekretnine u naravi. Znao je da su se tu prije sadili krumpiri.

Svjedok ĆI, tužiteljev daljnji rođak, naveo je u svom iskazu da se radi o dijelu nekretnine koji predstavlja prostor ispred kuće na kojem su djed tužitelja E i kasnije tužiteljev otac uvijek nešto sadili, primjerice salatu, luk i slično, te se i danas nešto sadi. Na skici pokazanoj od strane suda orijentirao se navodeći da bi se kuća trebala nalaziti lijevo u odnosu na crveno označeni dio. I ovaj svjedok je naveo da, koliko je njemu poznato, tužitelja i njegove prednike nitko nije ometao u posjedovanju.

Tužitelj je u svom iskazu ispravio svjedoke i to u dijelu njihovog snalaženja na pokazanoj skici jer je pokazao sudu da se na skici vidi plavim crtama ucrtana kuća koja da je većim dijelom upravo na spornom dijelu odnosno na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U donjem dijelu ispod točaka C, D i E da se nalazi dio nekretnine koji nije u njegovom posjedu. Između tih točaka da je oduvijek bio suhozid s tim da je na tom mjestu danas betonski zid i metalna ograda. Na dijelu oko kuće da ima dosta poljoprivrednih kultura u vrtu koji je položen kaskadno. Cijela okućnica da je ograđena istim betonskim zidom s metalnom ogradom. Precizirao je da je njegova obitelj u posjedu još od iza Drugog svjetskog rata, a kuća da je sagrađena pedesetih godina prošlog stoljeća.

U odnosu na stjecanje prava vlasništva tužitelja fizički i geometrijski odvojenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 317 m², na skici koju je tuženik prihvatio iz prosinca 2022. g. označenog kao lik omeđen točkama A, B, C, D, E i A, treba P 7 0 9 / 2 5 - 1 5

navesti da je kao osnov stjecanja tužitelj u tužbi naveo dosjelost jer je u iskazu naveo da su taj dio zemljišta njegovi prednici posjedovali počevši još od iza Drugog svjetskog rata i da su tu uvijek uzgajali poljoprivredne kulture te je koristili kao okućnicu i da je na tom dijelu i veći dio obiteljske kuće sagrađene pedesetih godina prošlog stoljeća, što su potvrdili svjedoci LI i ĆI.

Prema odredbi čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZV) samostalni posjednik stvari u vlasništvu RH, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten ili barem pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz st. 2. i 3. ovog čl., što znači najmanje dvadeset godina.

Iz navoda tužitelja, saslušanih svjedoka i skice koju je tuženik prihvatio proizlazi da predmet ovog postupka u naravi predstavlja dio okućnice i dio kuće te se radi o dijelu čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pašnjak, koja je bila u dugogodišnjem posjedu tužiteljevog oca i drugih pravnih prednika prije njega, u čemu ih nitko nije ometao.

Stoga je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj zatražio da ga sud utvrdi vlasnikom za cijelo realnog geometrijski odijeljenog dijela nekretnine označenog kao dio čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pašnjak, u površini od 317 m², na skici iz prosinca 2022. g. označenog kao lik A, B, C, D, E i A, ocijenjen u cijelosti osnovanim, a budući da je tužitelj osobno, putem svog neposrednog pravnog prednika oca CI i djeda, odnosno posjedovanjem kroz zakonom propisano vrijeme, stekao vlasništvo originarnim putem odnosno dosjelošću. Posjed tužitelja, računajući i posjed njegovog pravnog prednika, s kvalitetom poštenja protezao se, naime, u svakom slučaju kontinuirano od 8. listopada 1991. g. do 8. listopada 2011. g., odnosno u periodu od 20 godina.

I pored toga treba navesti da je odredba čl. 388. st. 4. ZV-a propisivala da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koji su na dan 8. listopada 1991. g. bile u društvenom vlasništvu kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana. Odlukom Ustavnog suda RH iz Narodnih novina broj 137/99 od 17. studenog 1999. g. ta je odredba ukinuta jer nije u suglasnosti s Ustavom RH, te je novelom ZV-a objavljenom u Narodnim novinama broj 114/01 čl. 388. dopunjen novim st. 4. prema kojem se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. g. bile u društvenom vlasništvu kao i za sjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.

Međutim, u predmetima ESLJP-a Ž protiv [adresa] i C protiv RH u kojima je činjenično stanje slično kao u ovoj pravnoj stvari jer se radi o situaciji podnošenja tužbe nakon što je odredbu čl. 388. st. 4. ZV-a Ustavni sud ukinuo kao neustavnu, a što nije bio slučaj u predmetu Trgo protiv RH, izraženo je mišljenje, koje primjenjeno na konkretan slučaj dovodi do zaključka: da je u trenutku stupanja na snagu ZV-a (1. siječnja 1997. g.) tužitelj ex lege postao vlasnik spornog zemljišta jer su u tom trenutku bile ostvarene pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću. Naime, stupanjem na snagu ZV-a koji je sadržavao i odredbu čl. 388. st. 4. koja je dopuštala stjecanje vlasništva dosjelošću na P 7 0 9 / 2 5 - 1 5

nekretninama u društvenom vlasništvu te računanje u rok za sjecanje vlasništva i vrijeme proteklo do 8. listopada 1991. g. došlo je do ex lege stjecanja vlasništva origirnarnim putem.

U odnosu na zahtjev tužitelja da ga sud ovlasti temeljem presude formirati zasebnu česticu u katastru i zemljišnoj knjizi i postići uknjižbu tog vlasničkog prava za cijelo uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika, treba navesti da se tuženik nije detaljno očitovao ni na ovaj dio zahtjeva te da je, prihvaćajući tužbeni zahtjev kojim se traži utvrđenje da je tužitelj vlasnik posebnog, fizički određenog, realnog dijela nekretnine, neophodno dopustiti i ovlast za parcelaciju te i ovlast za uknjižbu na novoformiranoj čestici. Parcelaciju i uknjižbu ne provodi parnični sud, već, u skladu s odredbom čl. 127. st. 1., odnosno odredbom čl. 130. st. 1. ZV-a, daje ovlast za parcelaciju i uknjižbu, radi čega je i u tom dijelu sud prihvatio zahtjev tužitelja.

Odluka o troškovima postupka nije donesena, iako je tužitelj u cijelosti uspio u sporu, jer je tužitelj na ročištu od 6. svibnja 2026. g,. na kojem je zaključeno raspravljanje, izjavio kako neće potraživati trošak.

U Splitu, 28. kolovoza 2026. g.

S U D A C:

SANDI PETRIČIĆ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, a putem ovog suda.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu na koje nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka (čl. 335. st. 7., 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje ZPP)).