Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Pn-142/2020-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu Marku Baraki , na temelju prijedloga više sudske savjetnice-specijaliste Dore Papić, u pravnoj stvari tužitelja HL iz [adresa], Mate [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Tanji Budimir Gulan, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika Allianz Hrvatska d.d., sa sjedištem u [adresa], OIB: 23759810849, zastupan po punomoćniku Mariju Depolu, odvjetniku u Splitu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 10. srpnja 2026., u nazočnosti zamjenice punomoćnice tužitelja OL i punomoćnika tuženika PL, na ročištu određenom radi objave presude, 28. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju s osnova naknade štete iznos od 966,83 EUR zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 7. srpnja 2020. pa do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, i to kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu za razliku od dosuđenog iznosa od 966,83 EUR do zatraženog iznosa od 9.930,95 EUR tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi trošak postupka u iznosu od 2.948,00 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja ove presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je sa tuženikom sklopio policu osiguranja imovine broj 1430-171592447 kojim se osigurava objekt masivne gradnje površine 360 m2 za svotu osiguranja 500,00 eura/m2 kojom se osigurava zapadna strana zgrade koja se sastoji od prizemlja, prvog kata i potkrovlja. Osiguranje je ugovoreno kao višegodišnje s trajanjem od 8.listopada 2012., do 8. listopada 2022. Nadalje se u tužbi navodi kako je u mjesecu siječnju 2020. uslijed nevrijemena se urušio krov na kući tužitelja, te je nastalo oštećenje koje je tužitelj osobno sanirao, da je procjenitelj iz osiguravajućeg društva je bio na licu mjesta te je utvđeno postojanje obveze za isplatu štete temeljem prijavljenog odštetnog zahtjeva u iznosu od 3.055,00 kn i to samo za štetu na krovištu. Tužitelj je smatrao utvrđeni iznos štete suviše niskim te je nakon što je izvršena revizija predmeta prigovor djelomično osnovan i izvršena je korekcija obračuna na način da je izvršena daljnja isplata od 1.900,00 kn na ime izmjene oštećenih sljemen jaka u iznosu od 750,00 kn, izmjene oštećenih crijepova u iznosu od 750,00 kn te prekrivanja krovišta postojećim crijepom u iznosu od 400,00 kn. Tužitelj je i dalje smatrao procijenjeni iznos štete od strane tuženika suviše niskim te je naručio troškovnik građevinsko obrtničkih radova od tvrtke Mušić graditeljstvo d.o.o. koja je procijenila da bi sveukupna cijena radova proizašla iz štetnog događaja iznosila iznosila 79.779,75 kn, budući da su utvrdili da je i oštećenje na terasi proizašlo iz predmetnog štetnog događaja. Tužitelj ję bio u inozemstvu od polovine prosinca 2019. do mjeseca lipnja 2020. te ne može sa sigurnošću reći kada je posljedično nastalo oštećenje na terasi, ali sigurno nakon nevremena koje je uništilo krovište. S obzirom na znatnu razliku u procijenjenim iznosima štete tužitelj predlaže da se provede vještačenje po ovlaštenom sudskom vještaku građevinske struke koji će utvrditi stvarni iznos štete sukladno pravilima struke te da sud odnese presudu kojom će se naložiti tuženiku isplatiti tuženiku iznos od 74.824,75 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama uz nadoknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, da je u mirnom postupku po prijavi štete izvršen očevid na licu mjesta, te je i priznato ono što je očito svježe oštećeno , kako je tužitelj naveo, u oluji. U dobroj vjeri radi kompromisne nagodbe je oštećenom ponuđena vrijednost onoga što su na licu mjesta evidentirano kao očigledno svježa oštećenja, bez provjere je li zaista bila riječ o oluji i kad. Obzirom da tužitelj u tužbi navodi da nije siguran kad je oluja bila jer da nije šest mjeseci bio u na predmetnoj nekretnini, tuženik ističe da je policom ugovorenim primjenjujućim Uvjetima za osiguranje Allianz kuča + u članku 3 pod Oluja je regulirano da u smislu ovih Uvjeta oluja se smatra vjetar brzine 17,2 m/sek tj, 62 km/h ili više, što osiguranik mora dokazati izvješćem meteorološke službe. Tužitelj da nije dokazao, nego izričito ni ne zna koji je to dan i je li taj dan uopće bila oluja u smislu ugovorenih uvjeta ili je bilo nevrijeme s vjetrom manje brzine od ugovorenog pokrića za što tuženik ne odgovara, jer i sam navodi da nije bio tu pa ne zna, pa tuženik osporava po ovoj tužbi da se radilo o oluji u smislu ugovorenih Uvjeta jer za to nema nikakvih dokaza. Nadalje tuženik navodi kako tužitelj utužuje temeljem ponude i pregleda privatne firme nakon 5 mjeseci od prijave štete ( prijava u siječnju, a ponuda u lipnju 2020.g.) i u kojem je predviđen popravak terase i ostalog što sve nije u nikakvoj uzročnoj vezi s događajem nego s poboljšanjem postojećeg stanja (ukoliko je to uopće i bila oluja u smislu ugovorenih Uvjeta). Slijedom navedenog, tuženik osporava uzročnu utuženih oštećenja i događaja jer za to nema nikakvih dokaza, pogotovo ne potrebnih parnično pouzdanih. Osiguranik po ugovorenim uvjetima nema ni pravo na naknadu vrijednosti novog, a što tužitelj utužuje. Naime, prema čl. 22 st.1 ugovorenih (policom) primjenjujućih Općih uvjeta za osiguranje imovine, vrijednost oštećenih stvari se tržišno obračunava prema njihovom stanju na dan osiguranog slučaja.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao isprave priložene spisu i to u: Policu osiguranja imovine broj 1430-04-0077529 (l.s. 4-), troškovnik građevinsko- obrtničkih radova (l.s. 15-24), očitovanje tuženika na odštetni zahtjev (l.s.25-), Uvjete za osiguranje kuća-ALLIANZ KUĆA + ( l.s.32-38), odluku po prigovoru na odluku o odštetnom zahtjevu ( l.s. 42-68 ), fotografije oštećenja objekta sačinjene prilikom očevida od strane tuženika 8 l.s.104-131), meteorološke podatke Državnog hidrometeorološkog zavoda od 20. rujna 2023. ( l.s.151-155 ), nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke ( l.s. 167-197 ), usmeno izlaganje vještaka( l.s.213-214) , te je proveden dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke ( l.s.218-219 ).

4. Podneskom od 16.studenog 2023. tuženik je potvrdio primitak meteoroloških podataka DHMZ-a, te navodi kako iz dostavljenih podataka proizlazi da je ispunjen ugovoreni uvjet između tužitelja i tuženika, dakle da je potvrđen osigurani slučaj-oluja.

5. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom osigurnine na temelju Ugovora o osiguranju imovine sklopljenog 24. listopada 2018. između stranaka, a koji zahtjev tužitelj temelji na činjenicama da se 12.studenog 2019. dogodio osigurani slučaj -oluja, kada je na obiteljskoj kući tužitelja nastala šteta uslijed koje je bilo potrebno izvršiti radove radi sanacije objekta u visini od 74.824,75 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.

7. Među strankama nije sporno da su sklopile Ugovor o osiguranju, da je predmet osiguranja objekt masivne gradnje, površine 450 m2, za iznos 500 erua/M2 kojim se osigurava zapadna strana zgrade koja se sastoji od prizemlja, prvog kata i potkrovlja-kuća na adresi H [adresa] u [adresa], da je osiguranje ugovoreno kao višegodišnje osiguranje u trajanju od 8. listopada 2012. do 8. listopada 2022.

8. Među strankama nije sporno da je dana 12.studenog 2019., dakle za vrijeme trajanja razdoblja osiguranja, nastupio osigurani slučaj-oluja iz članka 3. Uvjeta za osiguranje kuća-ALLIANZ KUĆA+.

9. Među strankama je sporna visina tužiteljeva potraživanja, odnosno opseg odgovornosti tuženika temeljem sklopljenog Ugovora o osiguranju.

10. Naime, tužitelj tvrdi da sveukupna cijena radova proizašlih iz nastupom osiguranog slučaja iznosi 74.824,75 kuna, dok tuženik tvrdi da je dužan isplatiti samo štetu uzrokovanu nastankom štetnog događaja-osiguranog slučaja i to prema vrijednosti oštećenih stvari i dijelova oštećenih stvari koja se obračunava prema tržišnoj vrijednosti u mjestu štete prema stanju tih oštećenih stvari na dan nastanka osiguranog slučaja.

11. Na okolnost utvrđenja visine štete na obiteljskoj kući tužitelja prouzrokovane nastupom osiguranog slučaja-olujom proveden je uviđaj na licu mjesta i građevinsko vještačenje po sudskom vještaku građevinske struke Anti Vukoviću.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke Ante Vukovića proizlazi da prema dokumentaciji iz spisa i obavljenom očevidu vrijednost sanacije štete nastale uslijed štetnog događaja iznosi 966,83 EUR-a bez PDV-a. U navedenoj cijeni nisu uključeni radovi na sanaciji štete na zidovima jer iz spisa nije poznato koji su zidovi oštećeni, a razlika količine između troškovnika tuženika u ponudbenom troškovniku da je viša od 3 puta. Vještak nadalje u nalazu i mišljenju navodi kako iz spisa nije vidljivo na koji način su od strane tuženika utvrđivane količine puknutog crijepa i oštećene površine krova, a obzirom je došlo do značajnog povećanja u odnosu na prvi troškovnik tuženika ( oštećeni crijepovi su povećani za 300% a, a oštećena površina za cca 40% ,a u odnosu na pokazanu stropnu oblogu sobe i dnevnog boravka na 2. katu, u oba troškovnika se ne spominje oštećenje iste, te iz spisa proizlazi da ista nije oštećena (spisu ne prileži račun koji bi upućivao na njenu zamjenu niti fotografije prije zamjene iste). U odnosu na sanaciju laminatnog poda vještak navodi da isti neće biti predmet sanacije jer da (isti nije ni pokazan na dan očevida prema zapisniku) jer šteta ne mora nužno biti povezana sa prodorom vode sa krova, pogotovo što niti jedan troškovnik ne obrađuje strop 2. kata, već samo zidove. U pogledu sanacije poda terase 2. kata, u spisu nema podataka koji bi ukazivali da je ista oštećena tijekom nevremena 19.11.2019. godine, a uzimajući u obzir da su na istoj vršeni naknadni radovi na obodnim površinama poda (slike 27,28,29) lijepljenjem novog sloja keramike preko postojeće, kada i s kojom svrhom, istome nije poznato. Vještak u svom nalazu i mišljenju zaključno navodi kako će eventualno nakon dostave podataka vezanih za oštećene unutarnje zidove dopuniti nalaz i mišljenje. Također, ukoliko se dostave podaci koji upućuju da je nastala šteta i na ostalim opisanim dijelovima u nalazu i mišljenju kao posljedica štetnog događaja, isti će se uzeti u obzir prilikom izrade dopune.

13. Tužitelj je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka podneskom od 17. prosinca 2025, osobito u dijelu u kojem se implicira da je tužitelj namjerno povećao troškove, te ističe kako je vještak frapantno različito procijenio visinu štete u odnosu na prvu procjenu te predlaže u nastavku postupka provesti novo vještačenje ukoliko vještak ne otkloni nedoumice u svezi vještačenja.

14. Tuženik nije imao prigovora na nalaz i mišljenje vještaka, već se podneskom od 20. svibnja 2026. očitovao na nalaz i mišljenje na način da ističe kako je vještak u nalazu i mišljenju zaključio kako određeni dio radova na sanaciji predmetne nekretnine za koji ne postoje objektivni dokazi ne može dovesti u uzročnu vezu sa oštećenjima nastalima uslijed oluje, te da tužiteljeva privatna ponuda nije nikakav sastavni dio spisa kako to navodi tužitelj.

15. Vještak Ante Vuković je odgovarajući na prigovore tužitelja iz podneska od 17. prosinca 2025. u svom iskazu naveo kako je nalaz i mišljenje sačinio temeljem podataka iz spisa koji se odnose na dvije ponude osiguravajuće kuće, fotografije iz spisa gdje u nalazu i mišljenju stoji da nije naveden datum kada su snimane , te ponude tvrtke Mušić graditeljstvo d.o.o., da je iz ponude tvrtke Mušić d.o.o. vidljivo da se ista odnosi i na radove koji nisu povezani sa štetnim događajem a odnose se na uklanjanje svih slojeva podne konstrukcije, terase, dodavanje toplinske izolacije u debljini 5 cm, parne brane, fasaderskih radova na objektu, a za koje smatra da čine poboljšicu postojećih stanja nekretnine te se iste ne mogu dovesti u svezu sa oborinama nastale uslijed štetnog događaja, da se također pojavljuju u ponudbenom troškovniku i ponudi osiguravajuće kuće razlike u količinama a kako je sve objasnio u nalazu i mišljenju. Također, u svom iskazu vještak ističe kako je u nalazu i mišljenju navedeno daje isti spreman dopuniti ukoliko se dostave potrebni podaci. U odnosu na pitanja punomoćnice tužitelja vještak je iskazao kako je prilikom očevida izašao na terasu, o čemu da postoje fotografije u spisu. Nadalje odgovarajući na posebno pitanje punomoćnice tužitelja vještak odgovara da je do zaključka da oštećeni c rijepovi odnosno njihova sanacija vrijedi manje od 300 % odnosno da je ponudbenim troškovnikom uvećana za 300 % došao iz razloga što u ponudbenom troškovniku letvanje krovišta znači demontažu postojećih letava i postavu novih što košta 1.260,00 kuna, dok je postava crijepa iz ponudbenog troškovnika izražena jediničnom cijenom od 450,00 kuna po m2. Iz arhive vještaka i ponudbenih troškovnika s kojima raspolaže cijena takvog rada odnosno postave crijepa je 205,00 kuna po m2 dok prema biltenu IGH pokrov crijepa stavke 321.11.03-321.3203 se kreću od 142,13 do 214,43 kuna. Na posebno pitanje tužitelja kako je vještak došao na broj od 37 crijepova da bi bili oštećeni, vještak pojašnjava da je po drugoj ponudi osiguravatelja na str. 14-29 vidljiva izmjena oštećenih crijepova u površini od 3 m2 a kako jedan m2. iznosi 13,2 komada crijepa dolazi se do izračuna od 36,6 komada što je zaokruženo na 37 komada te napominje da se u spisu vidi različiti istočni dio krovišta u odnosu na dan očevida gdje se vidi da je veća površina na dan očevida novijeg crijepa nego što je to na fotografiji iz spisa. Iz spisa nigdje da ne proizlazi fotografija niti jednog oštećenja keramičke obloge terase, razbijenih i pomaknutih crijepova kao ni tragova vode po zidovima i ostalih dijelova. Vještak nadalje pojašnjava da se prilikom izrade nalaza i mišljenja vodio fotografijama koje prileže spisu, te odgovarajući na pitanje tužitelja da li je u kontradiktornosti jedno s drugim da bi pod terase drugog kata odnosno da nema u spisu podataka da je ista oštećena, što je nelogično jer se radi o terasi koja bi po mom laičkom mišljenju prva stradala, odgovara kako se u pogledu oštećenja prije svega mislilo na mehanička oštećenja od pada crijepa sa krova na keramičku oblogu gdje bi puknućem s keramičke obloge se otvorio put za infiltraciju vode, da tih fotografija u spisu nema. U pogledu oborina na predmetnoj terasi postoje četiri odvoda koja su ukoliko su bila otvorena mogla ispustiti vodu, pa ako je i došlo do vlaženja prostorija unutar ravnoga krova, ne zna se kroz koji dio je prodor vode bio.

16. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Ante Vukovića jer ga cijeni stručnim i objektivnim , a radi se o sudskom vještaku koji tu dužnost obavlja više godina, a nema nikakvih okolnosti zbog kojih bi sud sumnjao u stručnost i objektivnost istog. Prigovore tužitelja na nalaz i mišljenje vještaka iznesene u podnesku od 17.prosinca 2025., kao i prigovore iznesene na ročištu od 28. svibnja 2026. , ovaj sud je ocijenio neosnovanim obzirom da su isti u cijelosti otklonjeni usmenim izlaganjem vještaka na ročištu za glavnu raspravu, kako je navedeno u prethodnoj točki obrazloženja ove presude, a što je sve u skladu sa materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu. Slijedom navedenog odbijen je prijedlog tužitelja za provođenjem kontrolnog vještačenja sukladno odredbi članka 261.stavka 2. Zakona o parničnom postupku ( " Narodne novine " br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88705, 2/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 1456/25, dalje ZPP dalje u tekstu: ZPP ), U odnosu na navedeno važno je istaknuti kako je vještak nalaz i mišljenje sačinio nakon provedenog očevida na licu mjesta i temeljem dokumentacije priložene spisu, s time da očevid na licu mjesta nije proveden neposredno nakon nastupa osiguranog slučaja-oluje, već nakon što je tužitelj izvršio radove sanacije objekta. Također se napominje da tužitelj ni naknadno nije dostavio fotografije odnosno dokumentaciju iz koje bi proizlazilo da su kao posljedica nastupa osiguranog slučaja-oluje nastala oštećenja na predmetu objekta koje vještak temeljem dostupnih podataka nije doveo u uzročnoposljedičnu vezu za nastupom osiguranog slučaja-oluje. Dokazni prijedlog za novo vještačenje žalitelj nije obrazložio valjanim razlozima, a puko nezadovoljstvo stranke provedenim vještačenjem nije opravdani razlog za obnovu vještačenja.

17. Na okolnosti iz tužbe saslušan je tužitelj. U svom iskazu tužitelj u bitnome navodi da je u vrijeme nastanka štetnog događaja zbog zdravstvenih problema bio u Njemačkoj, da je nakon kratkog vremena ja sam došao u Hrvatsku odnosno te je na predmetnom objektu zatekao stanje kako je opisano ranije tijekom postupka. Nadalje tužitelj ističe kako je prilikom je vještak prilikom očevida na licu mjesta vrlo površno izvršio pregled nekretnina, da je to trajalo nekih desetak minuta isto kao što je bio nedovoljno pripremljen na posljednjem ročištu na kojem je saslušavan kao vještak. U odnosu na navedeno tužitelj pojašnjava da drugom katu predmetne kuće nema deku nego topli pod i da je glavni udar vode bio u dnevnoj sobi i to ispod mjesta gdje je oštećen krov. Također je oštećena i terasa koju tada sam popravio. Izolaciju toplog poda da je kompletno promijenio zato jer nakon štetnog događaja niše nije bila upotrebljiva odnosno "napila se" vode. Tužitelj dodatno pojašnjava naprijed opisano i navodi da u dnevnoj sobi nije bilo izolacije kao na terasi, terasa je izolirana slojevima katrana i ljepenkom, a dnevna soba stiroporom i glazurom te je prilikom štetnog događaja voda prodrla ispod izolacije, što da je dan danas još vidljivo, da su prvi popravci koji su izvedeni bili grubi radovi, sanacija je izvršena prije nego je vještak tuženika izašao na teren, da nije bio zadovoljan sa procjenom njihovog vještaka te je molio da tuženik pošalje drugog, a kako bi mirno riješili problem. Tuženik na to nije pristao te su je upućen na pokretanje sudskog postupka. U ponudi Mušić gradnje navedeni su svi radovi koje je potrebno izvršiti a kako bi se u cijelosti sanirala nekretnina pa tužitelj ističe da je bilo potrebno popraviti krov i to oko 300 cigli da bi se sanirala šteta, zatim jedan dio terase i pločica.

18. Člankom 921. Zakon a o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11,78/15, 29/18, dalje ZOO-a) propisano je da se Ugovorom o osiguranju osiguratelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja, odredbom članka 949. stavkom 1. propisano je da se osiguranjem imovine osigurava se naknada za štetu koja bi se dogodila u imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog slučaja, dok je stavkom 2. istog članka propisano da iznos osigurnine ne može biti veći od štete koju je osiguranik pretrpio nastupanjem osiguranog slučaja.

19.Člankom 19. stavkom 1 Općih uvjeta za osiguranje imovine tuženika određeno je da je osiguratelj obvezan isplatiti štetu uzrokovanu nastankom osiguranog slučaja, vještačenje građevinske struke koje je određeno, očito mora dati odgovore koja su oštećenja na predmetnoj kući nastala isključivo od ovog osiguranog slučaja - oluje, dakle samo ona oštećenja koja su uzročnoposljedičnoj vezi, a člankom 22.st.1 istih Općih uvjeta određeno je da osiguranik nema pravo tražiti punu vrijednost stvari čiji su dijelovi oštećene nego isključivo samo vrijednost onih dijelova stvari koje su oštećene, a spašeni dijelovi stvari ostaju osiguraniku, dok je stavkom 2. istog članka određeno da se vrijednost oštećenih stvari i dijelova oštećenih stvari obračunava prema tržišnoj vrijednosti u mjestu štete prema stanju tih oštećenih stvari na dan nastanka osiguranog slučaja

20. Na temelju dokaza provedenih tijekom postupka ovaj sud utvrđuje da vrijednost sanacije štete prouzrokovane nastupom osiguranog slučaja na objektu osiguranja- kući iznosi 966, 83 EUR-a, obzirom da se isto odnosi na radove sanacije nastale štete koja se može dovesti u uzročnoposljedičnu vezu sa nastupom osiguranog slučaja-olujom, te je tužbeni zahtjev ocijene kao osnovan u visini od 966,83 EUR-A, doke je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan te je donesena odluka kao u točki I. izreke ove presude.

21. Člankom 943. ZOO-a određeno je da ukoliko osiguratelj ne ispuni svoju obvezu u rokovima iz ovoga članka, duguje osiguraniku odnosno korisniku osiguranja zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju, kao i naknadu štete koja mu je uslijed toga nastala, radi čega je tužite lju valjalo dosuditi kamate od dana zaprimanja obavijesti o osiguranom slučaju. O stopi zateznih kamata odlučeno je na temelju članka 29. ZOO. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

22. Odluka o troškovima postupka temelji se na članku 154. stavak 1. i članku 155. ZPP-a.

23. Troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22.), a prema vrijednosti postavljenog tužbenog zahtjeva. Tako je tuženiku priznat trošak zastupanja po punomoćniku i to za sastav odgovora na tužbu po Tbr. 8/1 –200,00 EUR, trošak sastava podneska od 2. svibnja 2022. prema Tbr. 8. toč. 1. – 200,00 EUR, trošak sastava podneska od 27. lipnja 2023. prema Tbr. 8. toč. 1. – 200,00 EUR, trošak sastava podneska od 16. studenog 2023. prema Tbr. 8. toč. 1. – 200,00 EUR, trošak sastava podneska od 20. svibnja 2026. prema Tbr. 8. toč. 1. – 200,00 EUR, trošak sastava podneska od 9. srpnja 2026. prema Tbr. 8. toč. 4. – 100,00 EUR, trošak pristupa na ročište od 8. ožujka 2023.- Tbr. 9. toč. 1-200,00. EUR, trošak pristupa na ročište od 1.rujna 2023.-Tbr. 9. toč. 1.-200,00 EUR, trošak pristupa na ročište od 28.listopada 2024.-Tbr. 9. toč. 1.-200,00 EUR, trošak pristupa na ročište od 22.studenog 2023.-Tbr. 9. toč. 1.-200,00 EUR, trošak pristupa na ročište od 28.svibnja 2026.-Tbr. 9. toč. 1.-200,00 EUR, trošak pristupa na ročište od 10.srpnja 2026.-Tbr. 9. toč. 1.-200,00 EUR, što uvećano za zatraženi i pripadajući PDV i trošak sudske pristojbe za odgovor na tužbu u iznosu od 73,00 EUR sveukupno iznosi 2.948,00 EUR, dok se u preostalom zahtjev za naknadu parničnog troška odbija kao neosnovan. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona.

24. Obzirom da je tužitelji uspio u sporu u odnosu na neznatan dio tužbenog zahtjeva, to je zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka u cijelosti osnovan te je donesena odluka kao u točki II. izreke ove presude.

Zadar, 28.kolovoza 2026.

Viša sudska savjetnica-specijalist

S u d a c

Dora Papić

Marko Baraka

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dozvoljena je žalbu u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi ovom sudu putem sustava e-komunikacija, odnosno u tri primjerka ako podnositelj žalbe nije obveznik korištenja e-komunikacije sukladno članku 106.a ZPP-a. O žalbi odlučuje županijski sud.

Dna:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku