Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Ob-40/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, po sucu toga suda dr. sc. Mirelli Rodin, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagateljice ĐČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Matiji Bartolu, odvjetniku u Zaprešiću te protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi protustranke protiv odluke o troškovima postupka sadržane u točki II. izreke rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj R1 Ob-15/2024-20 od 23. siječnja 2026., dana 28. kolovoza 2026.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba protustranke te se preinačuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj R1 Ob-15/2024-20 od 23. siječnja 2026. u točki II. izreke i rješava:
"Odbija se zahtjev predlagateljice da joj protustranka naknadi troškove postupka u iznosu od 408,18 eura.“
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski je sud utvrdio da je između predlagateljice ĐČ i CČ postojala izvanbračna zajednica do trenutka smrti CČ (točka I. izreke), te je točkom II. izreke naložio protustranci naknaditi predlagateljici troškove postupka u iznosu od 408,18 eura, dok je zahtjev predlagateljice odbio za iznos od 1.075,00 eura.
2. Protiv odluke o troškovima postupka sadržane u točki II. izreke žalbu je podnijela protustranka zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22. – dalje: ZPP), koji se primjenjuje na temelju odredbe članka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/2023., u daljnjem tekstu: ZIP) s prijedlogom da se pobijana odluka preinači u korist protustranke.
3. U žalbi u bitnome navodi da je predmetni postupak izvanparnični postupak pokrenut radi donošenja deklaratorne odluke o postojanju izvanbračne zajednice, potrebne predlagateljici radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu koja se isplaćuje iz državnog proračuna. Smatra da zahtjev za naknadu troškova nije osnovan jer postupak nije izazvan krivnjom protustranke, već proizlazi iz činjenice da predlagateljica s pokojnim nije sklopila brak. Pozivajući se na odredbe članka 366. u vezi s člankom 345. Obiteljskog zakona, protustranka smatra da bi bilo opravdano da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.
4. Predlagateljica je odgovorila na žalbu osporavajući žalbene navode. Ističe i da bi stavljanje troškova na teret izvanbračnog druga, samo zato što nije sklopio brak, predstavljalo neopravdano različito postupanje u odnosu na bračne drugove, protivno članku 14. u vezi s člankom 1. Protokola br. 1 i člankom 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Nadalje, navodi kako je ovaj postupak zbog osporavanja protustranke, postao kontradiktoran, a jasno suprostavljenim interesima i potrebom punog dokaznog postupka.
5. Žalba je osnovana.
6. Pogrešno je prvostupanjski sud primijenio odredbu članka 154. stavka 1. ZPP-a kada je protustranci Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: HZMO) naložio naknaditi predlagateljici troškove postupka prema uspjehu u postupku.
7. Naime, prema članku 32. stavku 2. ZIP-a u postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima sud će o naknadi troškova odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje parnični postupak, osim ako drukčije ne bi nalagali razlozi pravičnosti. Prema stavku 3. tog članka stranka je dužna neovisno o ishodu postupka naknaditi drugoj stranki troškove koje je uzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se dogodio toj stranki. Nadalje, prema stavku 4. sud će o naknadi troškova koji se odnose na ostvarivanje zajedničkih interesa svih stranaka odlučiti razmjerno udjelima stranaka u predmetu postupka, a ako se takvi udjeli ne mogu utvrditi, troškovi se dijele na jednake dijelove, dok prema stavku 5. u ostalim slučajevima svaka stranka snosi svoje troškove.
8. Predmetni postupak pokrenut je radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice kao pretpostavke za ostvarivanje prava predlagateljice na obiteljsku mirovinu. Prema članku 22. stavcima 2. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18 – Odluka USRH, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22) pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetima iz ovoga Zakona može ostvariti i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.
9. Prema shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženog u odluci Rev- 648/2024-2 od 15. siječnja 2025. kada predlagatelj pokreće pred sudom izvanparnični postupak protiv predloženika (HZMO) radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice na temelju članka 22. stavka 3. ZMO s ciljem ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, troškove tog postupka snosi predlagatelj kao stranka u čijem je interesu postupak proveden, izuzev troškova koje je predloženik prouzrokovao svojim neosnovanim prijedlozima ili krivnjom. Navedeni stav VSRH obrazlaže time što HZMO nije mogao utjecati na to hoće li predlagateljica pokrenuti izvanparnični postupak ili neće niti joj je mogao priznati pravo na obiteljsku mirovinu u upravnom postupku bez odluke suda donesene u izvanparničnom postupku kojom se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice. Stoga ni radnje koje je poduzeo (ili nije poduzeo) u izvanparničnom postupku po naravi stvari nisu mogle utjecati na troškove koje je predlagateljica imala u tom postupku, jer HZMO nema saznanja o tome živi li određena osoba u izvanbračnoj zajednici ili ne, a niti je nadležan tu činjenicu utvrđivati. Stoga je taj postupak nesumnjivo proveden u interesu predlagatelja.
10. Premda se u konkretnom slučaju primjenjuje kasniji Zakon o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23.), navedeno pravno shvaćanje primjenjivo je i u ovom slučaju pri ocjeni pretpostavki za primjenu članka 32. stavka 2. ZIP-a.
11. Naime, ovaj je postupak proveden isključivo u interesu predlagateljice, radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu. Stoga, ne postoji suprotni interes protustranke HZMO-a. To stoga što HZMO nema saznanja o postojanju ili nepostojanju izvanbračne zajednice te neovisno o njegovom procesnom držanju, sud je postojanje izvanbračne zajednice svakako dužan utvrditi sa sigurnošću ocjenom provedenih dokaza koje je predložila predlagateljica, sukladno citiranoj odredbi članka 22. stavka 3. ZMO-a.
12. Nadalje, neosnovano je pozivanje predlagateljice na diskriminaciju u odnosu na bračnog druga glede snošenja troškova postupka, jer je upravo radi izjednačavanja pravnog položaja bračnih i izvanbračnih drugova kod ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, zakonom propisana potreba provođenja sudskog postupka radi utvrđenja izvanbračne zajednice, za razliku od braka koji se prilikom sklapanja upisuje u javnu evidenciju. Posljedično, obveza predlagateljice da snosi troškove postupka koji je bilo potrebno provesti radi tog utvrđenja ne predstavlja različito postupanje bez objektivnog i razumnog opravdanja.
13. Kako nisu ispunjene pretpostavke za primjenu članka 32. stavka 2. ZID-a, niti pregledom spisa proizlazi da je HZMO predlagateljici svojom krivnjom prouzročio posebne troškove u smislu stavka 3. istog članka, valjalo je primijeniti članak 32. stavak 5. ZIP-a, te odbiti prijedlog predlagateljice za naknadom troškova.
14. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju članka 380. točka 3. ZPP-a u vezi s člankom 44. stavkom 1. ZIP-a uvažiti žalbu protustranke i preinačiti prvostupanjsku odluku o troškovima te odlučiti kao u izreci.
U Splitu, 28. kolovoza 2026.
Sutkinja:
dr. sc. Mirella Rodin
