REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-3328/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Gordan Zubak, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja SOLAR COMPANY d.o.o., OIB: 07224868499, Vrgorac, Zagrebačka 31, kojeg zastupa punomoćnica Ivana Knezović, odvjetnica u Makarskoj, protiv protivnika osiguranja ANTERIS DUBROVNIK d.o.o., OIB: 12094640592, Zaton, Obala S. Radića 37, Zaton Veliki, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovr-5/2026-13 od 29. lipnja 2026., 27. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovr-5/2026-13 od 29. lipnja 2026.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem odbio kao neosnovan prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine prema protivniku osiguranja u ukupnom iznosu od 200.000,00 EUR s pripadajućim zateznim kamatama, kojom se protivniku osiguranja zabranjuje otuđenje i opterećenje nekretnina upisanih u zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Dubrovniku, Zemljišnoknjižni odjela Dubrovnik i to:

- zk.č.br. 303/2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- zk.č.br. 247/2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- zk.č.br. 2373, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- 84/1008 + 672/1008 dijela zk.č.br. 3092/4, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- 2. Suvlasnički dio: 254/418 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2)

Stan u suterenu zgr. 468 ( kč. n.i. 3106 ) ukupne površine 25,35 m2, te pripadak stanu dvorište u razini suterena površine 207 m2 i garaža površine 22 m2, kao posebni dio zk.č.br. 3106, anagrafske oznake Obala Stjepana Radića, u naravi dvorište površine 286 m2, kuća, Zaton, Obala S. Radića 37, površine 98 m2, i gospodarska zgrada površine 19 m2, sveukupne površine 403 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- 1. Suvlasnički dio: 164/418 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1)

Stan u prizemlju zgr. 468 ( kč. n.i. 3106 ) ukupne površine 67,24 m2, te pripadak stanu dvorište u razini prizemlja površine 79 m2 i gospodarski objekat površine 18 m2, kao posebni dio zk.č.br. 3106, anagrafske oznake Obala Stjepana Radića, u naravi dvorište površine 286 m2, kuća, Zaton, Obala S. Radića 37, površine 98 m2, i gospodarska zgrada površine 19 m2, sveukupne površine 403 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- zk.č.br. 3092/1, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- 84/1008 + 252/1008 + 672/1008 dijela zk.č.br. 3092/3, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Prvostupanjski sud je tako odlučio jer je ocijenio da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim tražbinu prema protivniku osiguranja ali da nije učinio vjerojatnim drugu pretpostavku za određivanje privremene mjere odnosno opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Također, prvostupanjski sud je naveo kako predložena privremena mjera zabranom protivniku osiguranja da otuđi ili optereti nekretnine u svom vlasništvu propisana čl. 345. st. 1. t. 3. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; dalje: OZ) ne predstavlja zakonom propisanu presumpciju postojanja neznatne štete odnosno nepostojanja štete na strani protivnika osiguranja.

3. Predlagatelj osiguranja podnio je žalbu protiv navedenog rješenja u kojoj je ponovio navode iznesene tijekom postupka prema kojima protivnik osiguranja određivanjem predložene mjere ne bi pretrpio nikakvu štetu, pozivajući se pri tome na čl. 344. st. 2. OZ-a. Predložio je ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak

4. Odgovor na žalbu nije dostavljen.

5. Žalba nije osnovana.

6. Nakon što je ispitao pobijano rješenje na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2. te čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a, u granicama žalbenih navoda, te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz odredaba čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je našao da je ono pravilno i zakonito.

7. Odredbom čl. 344. st. 1. OZ-a propisano je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti privremena mjera iz odredbe čl. 345. OZ-a ako predlagatelj osiguranja a) učini vjerojatnim postojanje tražbine i b) opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Obje pretpostavke za određivanje privremene mjere moraju biti kumulativno ispunjene, jer u protivnom ne postoje uvjeti za određivanje privremene mjere. Međutim, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. OZ-a).

8. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi kako je prvostupanjski sud utvrdio da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje tražbine prema protivniku osiguranja.

9. U odnosu na drugu pretpostavku za određivanje privremene mjere, predlagatelj osiguranja je u prijedlogu naveo kako on ne mora dokazivati opasnost iz čl. 344. st. 1. OZ-a ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu te je istaknuo da protivnik osiguranja predloženom mjerom osiguranja ne bi pretrpio nikakvu štetu jer se ništa u vezi korištenja niti raspolaganja predmetnim nekretninama ne bi promijenilo jer zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja nije smetnja da protivnik osiguranja i dalje raspolaže svojim nekretninama na potpuno identičan način na koji je to do sada radio odnosno da ih otuđi ili optereti. Naglasio je da se pravni učinci predložene privremene mjere sastoje samo u osiguranju predlagatelja osiguranja da bez obzira na eventualna raspolaganja može, kada za to budu ostvarene pretpostavke, tražiti ovrhu na predmetnim nekretninama.

10. Predlagatelj osiguranja predložio je određivanje privremene mjere zabranom protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja sveukupno osam nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja.

11. Ovaj sud prihvaća stajalište prvostupanjskog suda da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da protivnik osiguranja predloženom privremenom mjerom neće pretrpjeti štetu ili da bi pretrpio samo neznatnu štetu.

12. Naime, predlaganje predmetne privremene mjere ne znači samo po sebi da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Teret dokaza za primjenu odredbe čl. 344. st. 2. OZ-a je na predlagatelju osiguranja, pa sud nije u mogućnosti primijeniti tu zakonsku odredbu dok predlagatelj osiguranja ne učini vjerojatnim ono što se citiranom zakonskom odredbom traži, tj. nastupanje samo neznatne štete. Pri tome se pojam neznatne štete ocjenjuje prema okolnostima konkretnog slučaja.

13. U vezi navedenog, potrebno je istaknuti da iz priloženog ugovora o ortaštvu (list 9.-14. spisa) proizlazi kako je protivnik osiguranja kao ugovorna strana tog ugovora označen kao Anteris Dubrovnik d.o.o. za poslovanje nekretninama, te se sukladno čl. 5. tog ugovora, među ostalim, smatra da je ostvaren zajednički cilj ortaka kada se izgradi stambeno-poslovni objekt i konačno izvrši kupoprodaja i naplata posebnih dijelova nekretnine trećim osobama. Slijedom navedenog, kao i iz navoda prijedloga proizlazi da je djelatnost protivnika osiguranja, među ostalim, prodaja nekretnina. Nadalje, predmet spomenutog ugovora je izgradnja zgrade mješovite namjene na čestici k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (u vlasništvu protivnika osiguranja), koja je ujedno i jedna od nekretnina u odnosu na koju je predložena privremena mjera. Dakle, očito je kako je riječ o nekretnini namijenjenoj prodaji što potvrđuje da je djelatnost protivnika osiguranja prodaja nekretnina. Ove okolnosti, koje je predlagatelj zanemario u prijedlogu za određivanje privremene mjere, prema ocjeni ovog suda odlučne su za utvrđivanje ispunjenja uvjeta iz čl. 344. st. 2. OZ-a. Naime, kada je riječ o pravnoj osobi čija je djelatnost građenje i prodaja nekretnina na tržištu, tada se ne može govoriti da zabilježbom zabrane otuđenja i raspolaganja tim nekretninama protivnik osiguranja ne bi trpio nikakvu posebnu štetu odnosno da bi pretrpio samo neznatnu štetu, jer se upravo zbog učinka takve privremene mjere realno može očekivati da će se u velikoj mjeri odraziti na prihode protivnika koje ostvaruje prodajom nekretnina. Teško je za očekivati da bi potencijalni kupac kupio nekretninu, na koju se odnosi privremena mjera, uz rizik da će u budućnosti morati trpjeti namirenje tražbine vjerovnika u čiju je korist privremena mjera upisana, a na što je i prvostupanjski sud sadržajno pravilno ukazao u točkama

19. i 20. obrazloženja pobijanog rješenja.

14. Slijedom navedenog, ovaj sud je primjenom čl. 380. t. 2. ZPP -a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, riješio kao u izreci.

Zagreb, 27. kolovoza 2026.

Sudac

Gordan Zubak