Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž -1012/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Kristini Vukelić Aničić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja TS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika 1. BS, iz [adresa], zastupanog po Ivi Brkiću, odvjetniku u Zadru, i 2. tuženika TSK, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj : Pn-10/2018-21 od 26. veljače 2026., dana 27. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

Odbijaju se kao neosnovane žalbe tužitelja te se potvrđuju rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj : Pn-10/2018-21 od 26. veljače 2026. te rješenje istoga suda posl.br. Pn-10/20218-22 od 26. veljače 2026.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem posl.br. : Pn-10/2018-21 od 26. veljače 2026. odbijen je prijedlog tužitelja kao predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere zabranom prvo tuženiku BS kao protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] u mjestu 721. m/2. dvorište 624. kuća 43. kuća 54. ukupno 721. m/2 upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a sve radi osiguranja namirenja novčane tražbine tužitelja po presudi koju će prvostupanjski sud donijeti po podnesenoj tužbi tužitelja pod posl.br. Pn -10/2018 s predloženim trajanjem do pravomoćnog dovršenja raspravljanja u spisu predmeta prvostupanjskog suda koji se vodi pod posl.br. Pn-10/2018 odnosno do namirenja tužitelja temeljem presude radi naknade štete koju sud donese .

2. Rješenjem prvostupanjskog suda istog poslovnog broja i datuma podbroja - 22 odbijen je prijedlog tužitelja kao predlagatelja za određivanjem privremene mjere nalogom bankama da prvo tuženiku BS kao protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanog iznosa za koji je određena privremena mjera.

3. Protiv tih rješenja žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1 .Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP), u svezi sa člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12.., 25/13.., 93/14., 55/16., 73/17, 131/20., 114/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu: OZ.).

4. Tužitelj predlaže uvaženje žalbe.

5. Na žalbu nije odgovoreno.

6. Žalbe tužitelja su neosnovana.

7. Ispitujući pobijana rješenja kao i postupak koji im je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, pa tako niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju predlagatelj u žalbi sadržajno upire, budući da pobijano rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama, koji razlozi su jasni i međusobno ne proturječe te je isto moguće ispitati.

8. Iz sadržaja predmetnog spis proizlazi;

- da je tužitelj pred prvostupanjski sudom 22. siječnja 2018. podnio tužbu protiv BS kao prvo tuženika i BSK kao drugo tuženika kojom od istih zahtjeva naknadu štete u iznosu od 6.636,14 eur/ 50.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom,

- da tužitelj podneskom od 26. lipnja 2024. povisuje tužbeni zahtjev zahtijevajući od prvo i drugo tuženika naknadu štete u ukupnom iznosu od 59.000,00 eur sa zakonskom zateznom kamatom,

- da tužitelj kao predlagatelj osiguranja dana 24. lipnja 2024. radi osiguranja novčane tražbine ostvarenje koje zahtjeva podnesenom tužbom protiv prvo tuženika kao protivnika osiguranja podnosi prijedlog za određivanje privremene mjere zabranom prvo tuženiku kao protivniku osiguranja otuđenja ili opeterećanja nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] u mjestu 721 m2, dvorište 624, kuća 43, kuća 54, ukupno 721 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da podneseni prijedlog temelji na tvrdnji da je inicirao ovaj postupka radi naknade štete, da je prvo tuženik u zemljišnoj knjizi upisan kao vlasnik nekretnine obuhvaćene prijedlogom te da ima saznanja da se hvali kako bi mjerom tužitelja pretrpio neznatnu štetu pa kako je isti u zemljišnoj knjizi upisan kao vlasnik nekretnine pozivom na odredbu čl. 344.u svezi s čl. 345.st.1.t.3. Ovršnog zakona predlaže određivanje privremen mjere zabranom provo tuženiku kao protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja nekretnine,

- da je istoga dana protiv prvo tuženika pozivom na odredbu čl. 344. OZ-a podnio i prijedlog radi osiguranja novčane tražbine privremenom mjerom nalogom banci da tuženiku kao protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanog iznosa za koji je određena privremena mjera,

- da se prvo tuženik kao protivnik osiguranja protivi podnesenim prijedlozima i i navodima tužitelja.

9. Odlučujući o podnesenim prijedlozima prvostupanjski sud pobijanim rješenjem kao neosnovan odbija prijedlog tužitelja kao predlagatelja za određivanjem mjere zabranom prvo tuženiku kao protivniku osiguranja opterećenja nekretnine sve radi osiguranja novčane tražbine glede koje je pokrenut postupak, kao i privremene mjere zabranom prvo tuženiku kao protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s njegovih računa računa isplatu novčanog iznosa uz obrazloženje da tužitelj kao predlagatelj nije učinio vjerojatnim sve propisane pretpostavke iz odredbe čl. 344. st. 1. i 2. Ovršnog Zakona ("Narodne novine" broj 112/13., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20. - dalje: OZ) za određivanje privremene mjere.

10. Zaključuje prvostupanjski sud da je tužitelj kao predlagatelj osiguranja pokretanjem postupka radi naknade štete protiv prvo tuženika kao protivnika osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine čime da je ispunjena prva od dvije pretpostavke za određivanje privremene mjere propisane odredbom čl. 344.st.1. OZ-a ali kako predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom drugu zakonom propisanu pretpostavku koja uz naprijed navedenu mora biti kumulativno ispunjena, a to je opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine time što bi svoju imovinu otuđio, prikrio ili njome na neki drugi način raspolagao, u prilog kojoj nije pružio niti jedan dokaz osim što paušalno navodi postojanje iste.

11. Utvrđujući da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom drugu zakonom propisanu pretpostavku iz naprijed citirane odredbe, odnosno opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine time što bi svoju imovinu otuđio, prikrio ili njome na neki drugi način raspolagao, a koja mora kumulativno biti ispunjena uz prvu pretpostavku vjerojatnosti tražbine to kao neosnovna odbija podnesene prijedloge predlagatelja te rješava kao u izreci pobijanih rješenja.

12. Iako je predlagatelj osiguranja podnošenjem tužbe u stupnju vjerojatnosti učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine koju ima prema protivniku osiguranja (što ne podrazumijeva i izvjesnost tražbine), i ovaj sud nalazi da za određivanje predloženih mjera nisu ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 344. OZ-a kako to pravilno zaključuje prvostupanjski sud.

13. U konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja zahtijeva određivanje privremene mjere kojom bi sud radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja (u odnosu na koju je podnio tužbu za naknadu štete), zabranio protivniku osiguranja otuđenje ili opterećenja svoje nekretnine, te nalogom bankama da s računa istog uskrati po njegovu nalogu ili nalogu treće osobe isplatu novčanih sredstava za koje je određena privremena mjera.

14. Prema odredbi čl. 334. st. 1. OZ-a, privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na d rugi način njome raspolagati pri čemu prema stavku 2. predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

15. U konkretnim činjeničnim i pravnim okolnostima, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti, da bi bez predloženih mjera protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine (time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati).

16. Naime, ocjenu o postojanju opasnosti da bi protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu predlagateljeve tražbine, donosi sud na temelju dokaza i okolnosti koje predlagatelj osiguranja navede u prijedlogu za osiguranje. Ta opasnost, suprotno žalbenim navodima predlagatelja osiguranja, mora biti subjektivne prirode, što znači da predlagatelj osiguranja mora ukazati na konkretne radnje protivnika osiguranja ili propuštanja, koje poduzima ili namjera poduzeti radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine, s time da te konkretne radnje ili propusti moraju stvarno ugrožavati buduće ostvarenje predlagateljeve tražbine, a sud treba utvrditi postojanje takvih radnji (propusta), kao i subjektivni odnos protivnika osiguranja prema njima, pri čemu za određivanje iste nije dovoljna sama apstraktna opasnost koja se uopće ne mora ostvariti.

17. Prema tome, kada predlagatelj osiguranja nije ukazivao, ali isto tako niti dokazivao postojanje konkretnih postupaka protivnika osiguranja koji bi upućivali na njegovu namjeru sprečavanja ili otežavanja predlagatelja osiguranja u naplati njegove tražbine (otuđenjem imovine) ostvarenje koje zahtjeva u ovom postupku nije kumulativno ispunjena druga zakonom propisana pretpostavka za određivanje privremene mjere propisana odredbom čl. 344. st. 1. OZ-a.

18. Na žalbene navode predlagatelja treba reći da se privremena mjera uvijek određuje prema okolnostima svakog konkretnog slučaja, uz uvažavanje da po svojoj prirodi predstavlja sredstvo samo privremenog osiguranja vjerojatne tražbine predlagatelja osiguranja, sredstvo koje se može odrediti samo ako postoji vjerojatnost postojanja tražbine i vjerojatnost da je predložena mjera potrebna kako bi se protivnika osiguranja spriječilo da osujeti ili oteža kasnije ostvarenje upravo te tražbine, ako i kada ona bude utvrđena izvjesnom, ili (odnosno) kako bi se spriječilo da za predlagatelja osiguranja nastane nenadoknadiva šteta.

19. Za određivanje iste nije dovoljno da je samo podnesen prijedlog za određivanje iste te iniciran postupka kojim tužitelj od tuženika zahtjeva naknadu štete budući da ista predstavlja sredstvo koje se može odrediti samo ako postoji vjerojatnost da je predložena mjera potrebna kako bi se protivnika osiguranja spriječilo da osujeti ili oteža kasnije ostvarenje vjerojatne tražbine i to kako bi se spriječilo da za predlagatelja osiguranja nastane nenadoknadiva šteta.

20. Suprotno žalbenim navodima, ovaj sud prihvaća zaključak prvostupanjskog suda o tome da predlagatelj osiguranja nije iznio činjenice kojima bi do stupnja vjerojatnosti dokazao opasnost od nemogućnosti ili otežane mogućnosti naplate svoje novčane tražbine niti je do stupnja vjerojatnosti dokazao da protivnik osiguranja poduzima takve aktivnosti iz kojih bi se moglo zaključiti kako su usmjerene upravo na sprječavanje ili otežavanje naplate tražbine predlagatelja osiguranja.

21. Stoga uzimajući u obzir stanje spisa te činjenicu da predlagatelj osiguranja podnesenim prijedlogom nije naveo konkretne okolnosti iz kojih bi proizlazilo da tuženik kao protivnik osiguranja poduzima ili bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju kojom bi spriječio ili otežao ostvarenje tražbine tužitelja pravilno je prvostupanjski sud zaključio da nije ispunjena druga pretpostavka za određivanje iste time da tužitelj kao predlagatelj osiguranja protivno njegovim žalbenim navodima u konkretnom slučaju ničim nije učinio vjerojatnim ni u najnižem stupnju izvjesnosti da bi određivanjem predloženih mjera protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu da bi bio oslobođen obveze dokazivanja opasnosti iz st. 1. čl. 344-OZ-a.

22. Protivno žalbenim navodima tužitelja o vjerojatnosti nastanka neznatne štete na strani prvo tuženika određivanjem privremene mjere zabranom otuđenja ili opterećenja njegove nekretnine ne može se zaključiti samo temeljem žalbenih navoda tužitelja da je nekretnina tuženika već opterećena založenim pravom u korist treće osobe. Isto tako upiranje tužitelja sadržajem žalbe na činjenicu skidanja s njegovog računa novčanih sredstava i njihovog prijenosa na račun tuženika po podnesenim prijedlozima za izravnu naplatu u postupcima ovrhe temeljem donesenih sudskih odluka kao ovršnih isprava nisu okolnosti koje dokazuje ispunjenje pretpostavki za određivanje predložene privremene mjere u smislu odredbe čl. 344. OZ-a, već takve radnje skidanje novčanih sredstava s računa tužitelja na račun tuženika u pokrenutim postupcima ovrhe ukazuju na postojanje pravne osnove za vršenje prijenosa a ne na protupravno poduzete radnje te protupravno stjecanje novčanih sredstava od strane tuženika.

23. Slijedom navedenog kako je prvostupanjski sud na pravilno utvrđene činjenice pravilno primijenio materijalno pravo te podnesene prijedloge tužitelja spram prvo tuženika pravilno odbio to je temeljem odredbe čl. 380.st.2. ZPP-a žalbe tužitelja kao neosnovane valjalo odbiti te prvostupanjska rješenja potvrditi i odlučiti kao u izreci.

U Rijeci, 27. kolovoza 2026.

Sutkinja

Kristina Vukelić Aničić