Poslovni broj 77 Gž Ovr-1994/2023-3

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 77 Gž Ovr-1994/2023-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Diani Preglej, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Grad Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik M. R., odvjetnik u Z.. protiv ovršenika Z. G.-2. d.o.o., Z., OIB: …, kojeg zastupaju punomoćnici A. C. i V. D., odvjetnici iz Odvjetničkog društva C. i p. d.o.o. Z., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-3556/2022-3 od 10. siječnja 2023., dana 20. veljače 2024.,

 

 

r i j e š i o    j e

             

              Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-3556/2022-3 od 10. siječnja 2023.

 

 

 

Obrazloženje

             

1. Uvodno označenim rješenjem odbijeni su, kao neosnovani, ovršenikovi prijedlozi za odgodu ovrhe od 21. lipnja 2022., 3. studenoga 2022. i 3. siječnja 2023.

 

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio ovršenik zbog svih zakonom propisanih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), a vezano uz odredbu čl. 381. ZPP-a i odredbu čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 - dalje: OZ). Predlaže preinačiti pobijano rješenje i prihvatiti prijedlog za odgodu ovrhe do pravomoćnog okončanja postupka pod poslovnim brojem P-1157/2022 pred Trgovačkim sudom u Zagrebu ili isto rješenje ukinuti i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba je neosnovana.

 

5. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da sud može odgoditi ovrhu na prijedlog ovršenika, ako isti učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili kao učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, koji uvjet mora biti ispunjen kumulativno s jednim od uvjeta iz točke 1.-10. istog članka.

 

6. Prvostupanjski sud ocjenjuje da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, i to iz sljedećih razloga:

- da ovršenik u prijedlogu navodi da bi mu provođenjem ovrhe nastala teško nadoknadiva ili nenadoknadiva šteta (ne navodi točno koja), a nastanak navedene štete veže uz procjenu posljedica koje bi ispražnjenjem i predajom poslovnog prostora nastale za njegovo poslovanje odnosno njega te u tom smislu dostavlja sudu "Procjenu štete po osnovi izgubljene neto dobiti iz poslovanja za društvo Z.-G. 2. d.o.o. izrađeno od strane B. S. d.o.o." iz kojeg je, tvrdi ovršenik, "vidljiv razmjer štete koja će nastati ovršeniku u slučaju prestanka poslovanja iz predmetnog poslovnog prostora",

- da ovršenik nigdje u prijedlogu za odgodu ovrhe sâm ne navodi koliki je točno taj iznos, već ostavlja sudu da "pogađa" o kojem se iznosu radi,

- da ovršenik zapravo nije iznio točnu i određenu činjeničnu tvrdnju o izgubljenoj dobiti u slučaju prestanka poslovanja na mjestu predmetnog poslovnog prostora, a koju bi sud prilikom odlučivanja mogao uzeti u obzir (čl. 7. st. 1. ZPP-a),

- da ovršenik tvrdi kako bi prilikom odlučivanja o nastanku teško nadoknadive ili nenadoknadive štete "trebalo pristupiti evaluaciji imovinskih prilika" ovrhovoditelja i mogućnosti da ovršenik u postupku protuovrhe uspije vratiti oduzeto, ali nije jasno na koji način bi to imovinske prilike ovrhovoditelja, koji je jedinica lokalne i regionalne samouprave i za kojeg je općepoznato da raspolaže s imovinom velike vrijednosti (uključujući brojne nekretnine koje daje u zakup i najam), onemogućile protuovrhu (u slučaju da uopće uspije u sporu radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave),

 

7. Nadalje, prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da kada bi se prihvatili razlozi ovršenika navedeni u prijedlogu za odgodu ovrhe (koji se tiču nastanka štete uslijed nemogućnosti obavljanja djelatnosti) na rijetko kojem bi se poslovnom prostoru (koji zakupcu ili vlasniku donosi značajnije prihode ili u kojem na obavljanju djelatnosti radi veći broj radnika) mogla provesti ovrha radi ispražnjenja i predaje u posjed, a to bi bilo u suprotnosti sa svrhom ovršnog postupka. Također sud prvog stupnja ocjenjuje da je ovršenik imao dovoljno vremena za prilagodbu svog poslovanja novonastaloj situaciji (otkazu ugovora o zakupu poslovnog prostora) i nalaženju zamjenskog poslovnog prostora te da da navedeni poslovni prostor sasvim sigurno nije jedina lokacija na kojoj ovršenik može obavljati svoju ugostiteljsku djelatnost, a s obzirom da je jedan od najvažnijih načina uspješnog opstanka na tržištu i prilagodba novonastalim situacijama.

 

8. Polazeći od utvrđenja da je u ovoj pravnoj stvari rješenje o ovrsi postalo pravomoćno, da je ovršenik pravomoćno odbijen sa zahtjevom da se ovrha u ovoj pravnoj stvari proglasi nedopuštenom, te da je ovrha već dva puta odgođena - prvi puta do pravomoćnog okončanja parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom (u kojoj ovršenik nije uspio), a drugi puta na temelju suglasnosti stranaka, prvostupanjski sud je zaključio da ovršenik nije učinio vjerojatnim okolnosti iz kojih bi proizlazila vjerojatnost da bi mu provedbom ovrhe u ovoj pravnoj stvari nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta u smislu čl. 65. st. 1. OZ-a, naglašavajući da i u situaciji „i kada je ispunjena pretpostavka iz čl.65.st.1. OvZ – a i jedna od pretpostavki iz čl.65.st.1.toč.1. – 8. OvZ – a, sud nije dužan prihvatiti prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe“, a s obzirom da se ovrha provodi na temelju valjane ovršne isprave kojom se prisilno ostvaruje tražbina ovrhovoditelja utvrđena ovršnom ispravom te da se ista treba provesti u razumnom roku.

 

9. Žalitelj u bitnome navodi da je prvostupanjski sud samo jednom do sada odgodio ovrhu u ovom predmetu, i to povodom prijedloga ovršenika od 21. lipnja 2022. kada je ovrha odgođena na razdoblje od tri mjeseca iz razloga što se ovrhovoditelj usuglasio da se ovrha odgodi upravo na to razdoblje (rješenje prvostupanjskog suda od 6. srpnja 2022.), tako da prvostupanjski sud uopće nije ulazio u meritum prijedloga ovršenika za odgodu ovrhe od 21. lipnja 2022., nego je neosnovano primijenio odredbu čl. 69. OZ-a i odgodio ovrhu na razdoblje od tri mjeseca na koliko se s odgodom suglasio ovrhovoditelj, iako je ovršenik u prijedlogu tražio odgodu do pravomoćnog okončanja postupka između stranaka pri Trgovačkom sudu u Zagrebu broj P-1157/2022, radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave.

 

10. U pravu je žalitelj kada navodi da prvostupanjski sud uopće nije ulazio u meritum prijedloga ovršenika za odgodu ovrhe od 21. lipnja 2022. kada je rješenjem poslovni broj Ovr-5742/2018-55 od 6. srpnja 2022. odlučio da se odgađa ovrha u ovoj pravnoj stvari do 5. listopada 2022., ali ta činjenica nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja jer je upravo u pobijanom rješenju sud prvog stupnja ušao u meritum prijedloga ovršenika za odgodu ovrhe od 21. lipnja 2022. te je taj prijedlog odbio kao neosnovan.

 

11. Netočni su žalbeni navodi da je prvostupanjski sud samo jednom odgodio ovrhu u ovoj pravnoj stvari – i to rješenjem od 6. srpnja 2022., jer je iz sadržaja spisa vidljivo da je prvostupanjski sud rješenjem poslovni broj Ovr-5742/18-44 od 1. travnja 2021. odgodio predmetnu ovrhu do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem P-10850/19. Nakon toga je rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-5742/2018-46 od 16. svibnja 2022. odlučeno da se nastavlja ovrha u ovoj pravnoj stvari odgođena rješenjem istog suda poslovni broj Ovr-5742/18-44 od 1. travnja 2021., dok je iz obrazloženja odluke vidljivo da je presudom Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-1435/2020 od 3. veljače 2022. pravomoćno okončana parnica radi proglašena ovrhe nedopuštenom na način da je tužbeni zahtjev ovršenika odbijen.

 

12. Ovršenik ističe da je kako prijedlogom od 21. lipnja 2022., tako i prijedlozima od 3. studenoga 2022. i 3. siječnja 2023. učinio vjerojatnim nastupanje nenadoknadive, odnosno teško nadoknadive štete, i to prije svega dostavom dokaza „Procjena štete po osnovi izgubljene neto dobiti i poslovanja za društvo Z.-G. 2. d.o.o.“ (dalje: Procjena štete) pa smatra nejasnim obrazloženje prvostupanjskog suda da nije učinjena vjerojatnom nenadoknadiva šteta te da ovršenik nije dostavio sudu točan iznos štete.

 

13. Pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda da ovršenik niti u jednom od prijedloga za odgodu ovrhe - od 21. lipnja 2022. (list 215-219 spisa), 3. studenoga 2022. (list 300-306 spisa) i 3. siječnja 2023. (list 339-343 spisa) nije naveo niti jedan konkretan novčani iznos jer je iz sadržaja sva tri prijedloga vidljivo da niti u jednom od njih nije napisan niti jedan novčani iznos pa tako ni iznos kojim bi ovršenik predočio (procijenio) vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, već je samo uz prijedlog od 21. lipnja 2022. priložio Procjenu štete iz 2018.

 

14. Iz stanja spisa je vidljivo da je u Procjeni štete iz 2018. navedeno da „Primjenom metode pristupa mjerila Savjetnik procjenjuje kako je izgubljena neto dobit iz poslovanja Društva od 31.12.2017. godine u raspornu od: od 5,6 milijuna HRK do 6,2 milijuna HRK odnosno jednaka iznosu od 5,9 milijuna HRK“, kao i da je „Primjenom DCF metode S. procjenjuje kako je izgubljena poslovna vrijednost za vlasnike kapitala na osnovu budućih novčanih tijekova Društva na dan 31. prosinca 2017. godine u rasponu: od 3,8 milijuna HRK do 4,1 milijuna HRK odnosno jednaka iznosu od 3,9 milijuna HRK“. Iako su u Procjeni štete napisani određeni novčani iznosi, nejasno je na koje razdoblje se ti iznosi odnose te nedostaju dokazi koji bi te iznose potkrijepili, kao što je, primjerice,  račun dobiti i gubitka ovršenika za 2017. godinu u kojoj je poslovao u predmetnom poslovnom prostoru.

 

15. Pored toga, ovršenik u žalbi ističe kako je na stranici 28. Procjene štete pod naslovom Prilog C: Planirani račun dobiti i gubitka točno navedeno koliko ovršenik planira ostvariti dobiti u „ovoj i narednim godinama“, pri čemu žalitelj ne navodi ni koja je to „ova godina“ niti je napisao ijedan konkretan novčani iznos. Iz tablice na stranici 28. Procjene štete proizlazi da je u 2016. ovršenik ostvario gubitak od -497.510,00 kuna, dok je 2017. ostvario neto dobit od 574.805,00 kuna te su navedeni iznosi procjene neto dobiti za razdoblje od 2018.-2027. po svakoj godini.

 

16. Iz stanja spisa je vidljivo:

- da se predmetni poslovni prostor, koji je ovrhovoditelj predao u posjed ovršeniku na temelju Ugovora o zakupu od 4. siječnja 2017. (list 5-9 spisa), sastoji od prostorija u podrumu površine 196,55 m2, prostorija u prizemlju površine 196,55 m2 i prostorija u mezaninu površine 210,74 m2, odnosno ukupne površine 586,92 m2 (čl. 2. Ugovora), da je ugovor sklopljen na određeno vrijeme od 1. siječnja 2017. do 1. siječnja 2022. (čl. 4. st. 1. Ugovora) te da je ugovorena zakupnina u iznosu od 20.318,79 kuna mjesečno (čl. 5. st. 1. Ugovora). U odredbi čl. 18. Ugovora je navedeno da se zakupnik obvezuje predmetni poslovni prostor predati u posjed zakupodavcu slobodan od osoba i stvari istekom roka na koji je dat zakup, odnosno istekom otkaznog roka ili raskida Ugovora,

- da je Zaključkom gradonačelnika Grada Z. M. B., broj Klasa: …, Urbroj: … od 7. ožujka 2018. ovršeniku otkazan Ugovor o zakupu od 19. siječnja 2017. te je ovršenik dužan poslovni prostor predati u posjed ovrhovoditelju, slobodan od osoba i stvari, u otkaznom roku od 30 dana, koji počinje teći danom primitka tog Zaključka,

- da je u ovoj pravnoj stvari prijedlog za ovrhu podnesen 2. kolovoza 2018. te je dana 15. studenoga 2018. doneseno rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-5742/2018, kojim je određena ovrha udaljenjem ovršenika i uklanjanjem svih stvari ovršenika iz poslovnog prostora koji se nalazi na adresi u Z., a sastoji se od prostorija u podrumu površine 196,55 m2, prostorija u prizemlju površine 196,55 m2 i prostorija u mezaninu površine 210,74 m2, odnosno ukupne površine 586,92 m2 te predajom opisane nekretnine – predmetnog poslovnog prostora slobodnog od svih osoba i stvari u posjed ovrhovoditelju.

 

17. Neosnovani su žalbeni navodi ovršenika da je, kako prijedlogom od 21. lipnja 2022. tako i prijedlozima od 3. studenoga 2022. i 3. siječnja 2023., učinio vjerojatnim nastupanje nenadoknadive, odnosno teško nadoknadive štete. To iz razloga što je ovrhovoditelj jedinica lokalne samouprave koja ima položaj jedinice područne (regionalne) samouprave (čl. 1. st. 2. Zakona o Gradu Zagrebu /"Narodne novine" br. 62/01, 125/08, 36/09, 119/14, 98/19 i 144/20/) čiji je proračun za 2023. iznosio više od dvije milijarde eura, zbog čega je ovrhovoditelj u mogućnosti nadoknaditi bilo kakvu eventualnu štetu ovršeniku, pri čemu valja napomenuti da je iz naprijed navedenih isprava u spisu jasno vidljivo da bi, u slučaju da ovrhovoditelj nije otkazao Ugovor o zakupu od 19. siječnja 2017., taj Ugovor prestao istekom roka na koji je sklopljen, to jest 1. siječnja 2022.

 

18. Pored toga, ovršenik navodi kako bi prebacivanje poslovanja na bilo koji zamjenski prostor svakom ugostitelju prouzročilo teško nadoknadivu štetu, kao i da je ovršenik gospodarstvenik koji 10 godina obavlja svoju djelatnost na navedenoj lokaciji, zapošljava radnike, plaća poreze i doprinose te je prepoznat upravo na toj lokaciji – …. Na opisane žalbene navode valja odgovoriti kako slijedi.

 

19. Nedvojbeno je da od početka tijeka zakupa predmetnog poslovnog prostora 1. siječnja 2017. do podnošenja predmetne žalbe 19. siječnja 2023. (koja je ovom sudu dostavljena na rješavanje uz popratno izvješće od 25. listopada 2023.) nije proteklo deset godina u kojima bi ovršenik obavljao djelatnost na adresi …, dok u prilog svojih tvrdnji o zapošljavanju radnika te plaćanju poreza i doprinosa ovršenik nije dostavio nikakve dokaze, tako da se radi o paušalnim tvrdnjama.

 

20. Iz potvrde vršitelja dužnosti javnog bilježnika K. H. broj: OV-3418/2018. od 16. svibnja 2018. (list 223 spisa) proizlazi da je Ugovor o zakupu poslovnog prostora solemniziran kod javnog bilježnika A. H., broj: OV-632/17 dana 19.01.2017., s potvrdom ovršnosti od 23.04.2018.

 

21. U situaciji kada ovršenik predmetni poslovni prostor koristi bez ikakve pravne osnove, kada se ovrha provodi na temelju rješenja o ovrsi poslovni broj Ovr-5742018 od 15. studenoga 2018., koje je postalo pravomoćno 8. listopada 2020. (kada je rješenjem Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž Ovr-144/2020 od 8. listopada 2020. odbijena žalba ovršenika i potvrđeno rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-5742018 od 15. studenoga 2018.), kada je od početka ovršnog postupka proteklo četiri i pol godine u kojem razdoblju je ovršenik nedvojbeno mogao pronaći drugi prostor u centru grada, pri čemu u prilog svojim tvrdnjama o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti nije dostavio niti jedan dokaz u vidu službenih podataka o svom poslovanju u razdoblju od pokretanja ovršnog postupka pa do podnošenja posljednjeg prijedloga za odgodu ovrhe 3. siječnja 2023., dok je notorna činjenica da je ovrhovoditelj jedinica lokalne samouprave s najvećim prihodima i proračunom u svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj te je s računa ovrhovoditelja moguće naplatiti bilo koji iznos štete koju bi eventualno potraživao ovršenik, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

 

22. Stoga su neosnovani i neistiniti žalbeni navodi da bi ovršenik „iseljenjem iz vlastitog poslovnog prostora“ trpio nenadoknadivu ili tešku nadoknadivu štetu jer predmet ovog postupka nije iseljenje ovršenika iz poslovnog prostora koji bi bio u njegovom vlasništvu pa se nikako ne može raditi o „ovršenikovom vlastitom prostoru“. Naime, u ovom postupku ovrhovoditelj kao zemljišnoknjižni vlasnik poslovnog prostora u prizemlju zgrade mješovite uporabe br. 1 i 3. u … i …od 1154 m2, sagrađenoj na k.č.br. 233, upisanoj u z.k.ul. 225978 k.o. G. Z., suvlasnički dio s neodređenim suvlasničkim omjerom etažno vlasništvo E-46, ukupne korisne površine 563 m2, …, s kojim suvlasništvom je neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine (z.k. izvadak na listu 344-355 spisa), i to na temelju ovršne isprave koja nije ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, traži iseljenje ovršenika koji taj poslovni prostor koristi bez valjane pravne osnove više od četiri godine.

 

23. Ovdje treba dodati da je iz sadržaja spisa vidljivo da je direktor ovršenika na uredovanju održanom dana 11. siječnja 2023. (list 361-362 spisa) zatražio odgodu iseljenja na rok od mjesec dana, odnosno do 11. veljače 2023. kako bi sam iselio sve zatečene strojeve i pokretnine, hranu i ostalo te predmetni poslovni prostor predao slobodan od osoba i stvari u posjed punomoćniku ovrhovoditelja, ali iz daljnjih podataka u spisu ne proizlazi da je direktor ovršenika postupio onako kako se obvezao te da je u roku mjesec dana predao u posjed predmetni poslovni prostor ovrhovoditelju. Također treba napomenuti da tijekom cijelog ovršnog postupka ovršenik nije iznio ni tvrdnju niti dostavio dokaz da nakon otkaza Ugovora o zakupu 7. ožujka 2018. plaća ovrhovoditelju bilo kakvu naknadu za korištenje predmetnog poslovnog prostora.

 

24. Imajući u vidu da je svrha ovršnog postupka prisilno ostvarenje nenovčane tražbine vjerovnika (ovrhovoditelja) prema dužniku (ovršenika), uz minimalnu mogućnost da ovršenik to namirenje oteža ili spriječi, kao i imajući u vidu sva naprijed opisana utvrđenja, ovaj sud drugog stupnja prihvaća kao pravilnu ocjenu prvostupanjskog suda da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi mu provedbom ovrhe u ovoj pravnoj stvari nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta u smislu čl. 65. st. 1. OZ-a. Također treba reći da iz ovršenikovih prijedloga za odgodu ovrhe nije vidljivo do kada ovršenik smatra da bi trebao ostati u posjedu predmetnog poslovnog prostora, a da bi mu prestala prijetiti eventualna nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, koju u bitnome opravdava time što nije u mogućnosti na … naći poslovni prostor (pod)jednake veličine. Ili ovršenik možda smatra da bi u predmetnom poslovnom prostoru trebao ostati sve dok je upisan u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, i to bez obzira što za posjedovanje tog prostora ne raspolaže nikakvom pravnom osnovom.

 

25. Iako je ovršenik podnio Trgovačkom sudu u Zagrebu pod brojem P-1157/2022 tužbu radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o zakupu, što bi predstavljalo razlog za odgodu ovrhe iz odredbe čl. 65. st. 1. t. 4. OZ-a, nije ispunjena druga pretpostavka iz odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a - vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koju bi provedba ovrhe uzrokovala ovršeniku. No, i u slučaju ispunjenja obje pretpostavke, nadležni sud ima mogućnost odgode ovrhe, ali ne i obvezu odgoditi ovrhu na prijedlog ovršenika, a kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud. Stoga da su eventualno i ispunjene obje pretpostavke za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a, i prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda takav prijedlog ne bi bio osnovan jer ovršenik poslovni prostor ovrhovoditelja koristi već gotovo pet godina bez ikakve pravne osnove, a ovrhovoditelj raspolaže ovršnom ispravom prema kojoj mu je ovršenik obvezan predati predmetni poslovni prostor u posjed po raskidu ugovora (čl. 18. Ugovora o zakupu). Pored toga, cilj ovršnog postupka je prisilno ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine (čl. 1. st. 1. OZ-a), a u tom postupku je sud dužan postupati hitno, što je propisano odredbom čl. 13. OZ-a, tako da je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud postupio u skladu s tim odredbama kao i odredbama čl. 65. st. 1. OZ-a kada je odbio ovršenikove prijedloge za ovrhu kao neosnovane, a na koji način je pravilno primijenio materijalno pravo.

 

26. Slijedom svega navedenoga i na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

 

U Zagrebu 21. veljače 2024.

 

 

Sudac:

          Diana Preglej, v.r.