Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-475/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Vesne Gašparuš-Horvat predsjednice vijeća, Adele Turkalj člana vijeća i suca izvjestitelja i Gorana Škugora člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ZC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Sanja Miličević, odvjetnica u Zadru, Široka ulica 12, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1263/2025-7 od 6. ožujka 2026., na sjednici vijeća održanoj 27. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

Preinačuje se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1263/2025-7 od 6. ožujka 2026. pod točkom I. izreke i za navedeno sudi:

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je tužiteljica ZC OIB: [osobni identifikacijski broj] stekla pravo vlasništva na dijelu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 70 m2 koji je opisan i prikazan na skici lista mjesta od 1.12.2023. sačinjenoj po sudskom vještaku dipl. ing. geod. SC slovima A-B-C-D-E-F-A i označen žutom bojom, kao sastavnom dijelu ove presude, pa je ovlaštena na temelju ove presude zatražiti i postići uknjižbu isključivog prava vlasništva na svoje ime, uz istodobnu uknjižbu brisanja svih vlasničkih prava na tom dijelu predmetne nekretnine u površini od 70 m2 s imena tuženice, u roku od 15 dana.“

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1263/2025-7 od 6. ožujka 2026. u dijelu pod točkom II. izreke kojom je prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadom parničnog troška u iznosu od 6.395,56 EUR sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate i predmet se u tom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

II. O troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

I. Pobijanom prvostupanjskom presudom utvrđuje se da je tužiteljica stekla pravo vlasništva na dijelu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 70 m2 koji je opisan i prikazan na skici lica mjesta od 1. prosinca 2023. sačinjenoj po sudskom vještaku dipl. ing. geod. SC slovima A-B-C-D-E-F-A i označenom žutom bojom, kao sastavnom dijelu ove presude i da je tužiteljica ovlaštena na temelju ove presude zatražiti i postići uknjižbu isključivog prava vlasništva na svoje ime, uz istodobnu uknjižbu brisanja svih vlasničkih prava na tom dijelu predmetne nekretnine u površini od 70 m2 s imena tuženice, u roku od 15 dana (točka I. izreke), nalaže se tuženici da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 6.395,56 EUR sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog iznosa odbija zahtjev tužiteljice za naknadom troška kao neosnovanim (točka II. izreke).

2. Protiv navedene presude tuženica je podnijela žalbu navodeći da presudu pobija zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje ZPP). Pobija i odluku o troškovima postupka, s time da iz sadržaja žalbe proizlazi da pobija trošak u dosuđujućem dijelu. Predlaže preinačiti pobijanu presudu na način da se odbije tužbeni zahtjev uz naknadu troška žalbenog postupka, podredno ako utvrdi da je ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka, da postupi sukladno odredbi čl. 373.a st. 3. ZPP. Potražuje naknadu troškova postupka u povodu pravnog lijeka u iznosu od 625,00 EUR.

2.1. Tuženica je podnijela žalbu i protiv rješenja donesenog na ročištu 3. studenog 2023., na kojem je sud prvog stupnja odredio vrijednost predmeta spora u iznosu od 13.500,00 EUR.

3. Tužiteljica je podnijela odgovor na žalbu u kojem osporava navode tuženice. Predlaže odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu u cijelosti. Potražuje trošak sastava odgovora na žalbu u iznosu od 650,00 EUR i trošak sudske pristojbe za odgovor na žalbu iznosu od 90,73 EUR.

4. Žalba tuženice je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva dosjelošću na dijelu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 70 m2 (garaže), koji je opisan i prikazan na skici lica mjesta od 1. prosinca 2023. sačinjenoj po sudskom vještaku dipl. ing. geod. SC slovima A-B-C-D-E-F-A i označenom žutom bojom.

6. U dosadašnjem tijeku postupka, rješenjem ovoga drugostupanjskog suda poslovni broj Gž-165/2024-2 od 4. lipnja 2025. po žalbi tuženice, ukinuta je presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1385/2023-21 od 10. siječnja 2024. te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje kako bi utvrdio sve činjenice odlučne za ishod spornog odnosa među strankama, odnosno kako bi dopunio činjenično stanje.

7. U ponovljenom postupku, sud prvog stupnja prihvaća tužbeni zahtjev smatrajući da su se ispunili uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, odnosno da iz provedenih dokaza proizlazi da je tužiteljica osobno i preko svojih prednika bila u isključivom, neprekinutom i poštenom posjedu duljem od 40 godina.

8. Ispitujući prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

8.1. Nije ostvarena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju sadržajno upire tuženica jer pobijana presuda ima jasne razloge o činjenicama koje je sud ocijenio odlučnima za ishod spornog odnosa među strankama te ne sadrži nejasnoće i proturječnosti zbog kojih se ne može ispitati.

8.2. Izvedene dokaze sud prvog stupnja je cijenio prema svom uvjerenju i za svoju ocjenu naveo potrebne razloge pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 353. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP, koju u žalbi također ističe tuženica. Razlozima kojima tuženica osporava pravilnu primjenu odredbe čl. 8. ZPP, zapravo osporava činjenična utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda, kao i primjenu materijalnog prava.

9. Neosnovano tuženica ističe i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje relevantno za donošenje odluke.

9.1. U postupku koji je prethodio donošenju presude, sud prvog stupnja je u bitnom utvrdio slijedeće:

- da je tuženica u trenutku podnošenja tužbe bila upisana u zemljišnim knjigama kao vlasnica nekretnine kč. br. [katastarska čestica] zgrada i dvor, površine 145 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti,

- da je tuženica evidentirana kao posjednik gore navedene nekretnine u posjedovnom listu broj 11545 k. o. [katastarska općina] u cijelosti, s time da iz povijesti posjedovanja proizlazi da predmetna čestica svojim položajem odgovora staroj čest. zgr. [katastarska čestica] i dijelu stare čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-stari, koji podaci datiraju iz 1920., da je 1955. vršena revizija k. o. [katastarska općina]-stari, ali nije naznačen broj posjedovnog lista u kojem su gore navedene čes./zgr. bile evidentirane pa nema navedenog imena posjednika iz tog vremena, stoga posjed posjedovanja započinje sa 1964. i podacima revizije po novoj izmjeri, kojom je formirana nova čest./zem. 4784 i posjednikom upisan Narodni odbor Općine Zadar, 1971. izvršeno je cijepanje čest./zem. 4784, prilikom čega je nastala čest. zem. [katastarska čestica] bez promjene posjednika, 1985. vrši se dioba čest. zem. [katastarska čestica] prilikom čega nastaje predmetna čest. zem. [katastarska čestica], a posjednik je i dalje Općina [adresa], 2009. dolazi do promjene posjednika te se kao posjednik upisuje tuženica,

- da je predmetna građevina evidentirana u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] na k. č. br. [katastarska čestica]., s time da je prikazana na snimci iz zraka 1967., što proizlazi iz uvjerenja Državne geodetske uprave, područni ured za katastar,

- da je tužiteljica u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana kao vlasnica stana u prizemlju zgrade na adresi [adresa], ukupne površine 56,29 m2 koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje s nusprostorijama sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade i drvarnice, etažno vlasništvo (E-2),

- da je 4. lipnja 2007. sklopljen predugovor o kupnji stana između EC kao prodavatelja i tužiteljice kao kupca, predmet kojeg je stan u zgradi u [adresa], koja je sagrađena na čest. 4784/2 k. o. [katastarska općina] te drvarnica (garaža),

- da je tužiteljica naručila procjenu vrijednosti nekretnine od Hypo Alpe Adria bank u srpnju 2007. iz koje proizlazi da se predmetni stan nalazi u višestambenom objektu u [adresa] i to u prizemlju, površine 56,29 m2 te da stanu pripada i drvarnica (cca 9,0m x 2,6 m) u zasebnoj prizemnoj zgradi, cca 10-tak m sjeveroistočno od glavnog ulaza u zgradu u kojoj se nalazi predmetni stan,

- da je 22. kolovoza 2007. sklopljen ugovor o kupoprodaji nekretnine između EC kao prodavatelja i tužiteljice kao kupca, predmet kojeg je stan ukupne površine 56,29 m2 koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje s nusprostorijama sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade i drvarnice, koji stan se nalazi u prizemlju zgrade izgrađene na čest. [katastarska čestica ], zk. ul. br. [broj ZK uloška], [broj poduloška], k. o. [katastarska općina],

- da je prije nego što je tužiteljica kupila stan, kao i drvarnicu – garažu od Mira Bajle 2007., iste koristio NC (od 1984.), a prije njega LC (od 1981.), a prije njega OC (od 1966.), s time da su na stanu imali stanarsko pravo i za isti su plaćali stanarinu, a na drvarnici- garaži nisu imali stanarsko pravo, već su je samostalno koristili kao korisnici stana.

10. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja, prvostupanjski sud prihvatio je tužbeni zahtjev, uz obrazloženje da su prednici tužiteljice od 1966. (kada je stan na korištenje dobila ĆC) u mirnom, neprekidnom posjedu, te da je tužiteljica stekla vlasništvo predmetne nekretnine dosjelošću, uračunavanjem vremena za koje su i njezini prednici neprekidno posjedovali nekretninu, kao pošteni, istiniti i samostalni posjednici.

10.1. Navedenu presudu prvostupanjski sud je donio pozivom na pravna pravila paragrafa 328., 1460. do 1472. i 1477. Općeg građanskog zakonika (OGZ), odredbu čl. 29., čl. 72. st. 3. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ broj 6/80, 36/90, „Narodne novine“ broj 53/91, 91/96, dalje ZOVO) te odredbe čl. 18. st. 5., čl. 159. st. 4. i čl. 388. st. 2. i st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15-pročišćeni tekst, 94/17, 52/25 – dalje ZVDSP).

11. Odluka prvostupanjskoga suda o osnovanosti tužbenog zahtjeva , nije pravilna i ne može se prihvatiti, odnosno sud prvog stupnja je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo.

11.1. Prema čl. 388. st. 2. ZVDSP, stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Prema st. 3. toga članka, rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom st. 2. ovoga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

11.2. Budući da je prvostupanjski sud utvrdio da je rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na predmetnoj nekretnini počeo teći od 1966. godine, s obzirom na navedene odredbe ZVDSP, u vrijeme početka tijeka roka dosjelosti, na snazi je bio Opći građanski zakonik (dalje: OGZ), koji se primjenjivao kao pravna pravila na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije, preuzet Zakonom o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (''Narodne novine'', broj 73/91). Pravnim pravilom iz § 1472. OGZ propisano je da za stjecanje vlasništva na državnoj, crkvenoj, općinskoj i sličnoj imovini potrebna izvanredna dosjelost posjednika, koja se može steći posjedom od 40 godina. Taj rok nije istekao do 1. rujna 1980., kada je na snagu stupio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (''Narodne novine'', broj 53/91 – dalje: ZOVO), nakon čega je 1. siječnja 1997. na snagu stupio ZVDSP, kojim je za stjecanje prava vlasništva na nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave propisan isti rok poštenog i samostalnog posjedovanja od četrdeset godina (čl. 159. st. 3. i 4. ZVDSP).

11.3. Navedena nekretnina je sve do 8. listopada 1991. bila u društvenom vlasništvu pa je pravilno sud prvoga stupnja u vrijeme dosjelosti računao i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., pravilno pritom uzimajući u obzir činjenicu da se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju (izvorne) odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona .

11.4. Međutim, kako je izvorna odredba čl. 388. st. 4. ZVDSP, kojom je primjena odredbi o dosjelosti na nekretninama u društvenom vlasništvu bila proširena i na vrijeme proteklo do 8. listopada 1991., prestala važiti danom objave odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 17. studenog 1999. u ''Narodnim novinama'', 14. prosinca 1999. (čl. 53. st. 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, ''Narodne novine'', broj 99/99 i 29/02), pretpostavke potrebne za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na temelju te odredbe trebale su se ispuniti do toga dana.

11.5. Stoga je, s obzirom na činjenice na kojima temelji pobijanu odluku, pogrešno prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je zaključio da su ostvarene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću jer od 1966. do 14. prosinca 1999. nije protekao rok od 40 godina poštenog i samostalnog posjedovanja predmeta spora.

12. Neodlučni su navodi tuženice da pravni prednici tužiteljice kao nositelji stanarskog prava nisu posjedovali nekretninu samostalnim posjedovanjem zbog čega se nisu ispunile pretpostavke iz čl. 159. ZVDSP budući da pravni prednici tužiteljice nisu imali stanarsko pravo na drvarnici-garaži, već na stanu.

13. Ostali žalbeni navodi nisu cijenjeni, jer nisu od odlučnog značenja (čl. 375. st. 1. ZPP).

14. Slijedom svega navedenog, na temelju odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP, valjalo je preinačiti pobijanu prvostupanjsku presudu u točki I. izreke i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude.

15. Na ročištu održanom 3. studenog 2023. sud prvog stupnja je odlučujući o prigovoru tuženice pravilnom primjenom odredbe čl. 40. st. 2. i st. 3. ZPP odredio VPS u iznosu od 13.500,00 EUR, odnosno u iznosu koji je naznačila tužiteljica u tužbi. Stoga tuženica neosnovano u žalbi ustraje u prigovoru da je VPS previsoko postavljena ne navodeći razloge za isto.

16. Budući da je prvostupanjska presuda preinačena te je ovom presudom odbijen (glavni) tužbeni zahtjev, u nastavku postupka prvostupanjski sud će odlučiti o eventualno kumuliranom zahtjevu.

17. Zbog navedenog je trebalo ukinuti i odluku o troškovima postupka u dijelu pod točkom II. izreke kojom je prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadom parničnog troška u iznosu od 6.395,56 EUR sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate, kako bi o zahtjevima za naknadu troškova sud odlučio u presudi ili rješenju kojim se završava postupak pred tim sudom (čl. 164. st. 4. ZPP).

18. U nepobijanom dijelu (pod točkom II. izreke, u dijelu kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadom parničnog troška preko dosuđenog iznosa), prvostupanjska presuda nije ispitivana (čl. 365. st. 1. ZPP).

19. Odluka iz točke II. izreke ovoga rješenja temelji se na odredbi čl. 166. st. 3 ZPP.

U Velikoj Gorici 27. kolovoza 2026.

Predsjednica vijeća

Vesna Gašparuš-Horvat