Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Pn-1539/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, u pravnoj stvari tužitelja DM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Miru Marinoviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupa po punomoćniku Ilija Krivić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Splitu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave zaključene dana 13.srpnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 27.kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku na ime naknade štete isplatiti tužitelju iznos od 2.737,44 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 06.09.2024. godine pa do isplate, po stopi koje se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, a sve to u roku od 15 dana, dok se za više zatraženo u iznosu od 331,17 eura (do iznosa od 3.068,61 eura) tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 2.257,06 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za iznos od 2.112,83 eura, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da se dana 18.svibnja 2024. godine oko 12,10 sati, u Splitu, na križanju ulica Poljičke i Hrvatske narodne garde, dogodila se prometna nezgoda koju je skrivio vozač osobnog vozila reg. oznaka: [registarska oznaka], ŠM, koji je uslijed nepropisne vožnje svojim vozilom naletio na vozilo, reg. oznaka [registarska oznaka], kojim je u to vrijeme upravljao tužitelj. Na dan predmetnog štetnog događaja osobno vozilo krivca, reg. oznaka [registarska oznaka] bilo je kod tuženika osigurano policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, broj: 08118255948. Nadalje, da je tužitelj u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobio ozljede zbog kojih je trpio bolove, strah te mu je smanjena životna aktivnost. Slijedom navedenog, potražuje od tuženika naknadu nematerijalne štete i izgubljenu zaradu za period od ozljeđivanja do dana podnošenja tužbe.

1.1. Nadalje, da se obratio tuženiku u mirnom postupku te da je tuženik djelomično udovoljio njegovom zahtjevu te slijedom navedenog potražuje kao u tužbi odnosno kao u podnesku od 23.listopada 2024.

1.2. Nadalje, da je tuženik uplatio iznos od 2.000,00 eura na ime naknade nematerijalne štete, te iznos od 18,56 eura na ime naknade tuđe njege i pomoći, slijedom čega tužitelj potražuje kao u specificiranom tužbenom zahtjevu od 19.studenog 2025. s osnova naknade nematerijalne štete iznos od 3.068,61 eura.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju i osnov odgovornosti za štetu, ne spori da je isplaćen (nakon podnošenja tužbe) iznos od 1.218,56 eura na ime naknade štete, međutim, osporava visinu tužbenog zahtjeva po osnovi daljnje naknade nematerijalne i materijalne štete iz predmetnog štetnog događaja.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz uvidom u potvrdu MUP-a, Zapisnik od 18.svibnja 2024., medicinsku dokumentaciju tužitelja, te medicinskim vještačenjem po vještacima ortopedu dr. Danči Tripalo, neurokirurgu dr. Miro Jurinović te psihijatru dr. Nikola Sikirica, te je temeljem tako provedenog dokaznog postupka sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

4. U predmetnom postupku tužitelj zahtijeva od tuženika naknadu imovinske i neimovinske štete.

5. Između parničnih stranaka nije sporna pasivna legitimacija, odgovornost tuženika za štetu te predstavlja li težina povreda i okolnosti slučaja osnovu za dosuđenje tužitelju pravične novčane naknade, ali sporna je visina naknade kako neimovinske tako i imovinske štete.

6. Na okolnost nastanka i visine neimovinske i imovinske štete izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima ortopedu dr. Danči Tripalo, neurokirurgu dr. Miro Jurinović te psihijatru dr. Nikola Sikirica.

7. Iz nalaza i mišljenja vještaka Danči Tripalo proizlazi da je tužitelj u prometnoj nezgodi dana zadobio trzajnu ozljedu vrata i udarac u predjelu lijevog lakta. RTG obradom nisu pronađene ozljede kosti tako da je liječenje bilo konzervativno uz preporučeno mirovanje i izbjegavanje fizičkih napora. Dakle, da je tužitelj vršio redovito kontrole kod traumatologa i fizijatra te su ustanovljene ograničene kretnje u vratu i to za 1/3 od 18.06.2024. zbog čega je upućen na fizikalnu terapiju u dva navrata ( od 9.7.2024. - 22.07.2024 te od 14.10.do 25.10.2024. U nalazu fizijatra koji je napravljen 26.kolovoza 2024. kretnje u vratu su limitirane za 1/4. Nadalje, da su spisu priloženi nalazi od lijevog koljena koji su nastali nakon godinu dana i koji se ne povezuju sa štetnim događajem. Nadalje, da je mišljenja da je s ortopedske strane došlo do umanjenja životnih aktivnosti u iznosu od 2 % što znači da će tužitelj ulagati pojačane napore kod svih težih tjelesnih radova, kod radova gdje je potrebno držanje glave u prisilnom položaju i gdje je potrebno rotiranje glave u punom iznosu, a što se vidi u sudjelovanju u prometu. Bolove jakog intenziteta imao je jedan dan, srednjega intenziteta jedan tjedan i slabog intenziteta jedan mjesec. Nadalje, da mu je tuđa njega i pomoć bila potrebna jedan tjedan jedan sat dnevno kao pomoć kod obavljanja osobne higijene. Nadalje, da je kod procjene smanjene životne aktivnosti uzela u obzir da je tužitelj od ranije imao problema sa vratnom kralježnicom, ali da je prema nalazima koji opisuju umanjenu pokretljivost za ¼ (jednu četvrtinu) u odnosu kada je bio zdrav sukladno tome dala ocjenu smanjene životne aktivnosti.

8. Iz nalaza i mišljenja vještaka mr. sc. Miro Jurinović, neurokirurg, proizlazi da je tužitelj istog dana bio na Hitnom kirurškom prijamu (HKP) te da se žalio na zatezanje u vratu, a urađene su RTG snimke vratne kralježnice iz kojih proizlazi da nije bilo koštanih traumatskih promjena. Nadalje, da je u statusu zabilježeno da su moguće aktivne i pasivne kretnje vratom, međutim, zavedena je u nalazu dijagnoza istegnuća vratnih struktura, k tome i natučene lijeve šake. Nadalje, da nije bilo znakova pretrpljenog potresa mozga. Nadalje, da je dana 11.lipnja 2024. bio na kontrolnom pregledu kod neurokirurga, te se bilježi bolnost i zakočenost u vratu te trnci u lijevoj ruci. Upućuje se fizijatru. Nadalje, da je u lipnju i kolovozu bio na kontrolnim fizijatrijskim pregledima, te je odlazio na fizikalno liječenje dva puta po tjedan dana. Nadalje, da je fizijatar preporučio pretragu EMNG koju tužitelj nije uradio. Što se tiče reduciranosti životnih aktivnosti u prvih petnaest dana one su bile reducirane otprilike 75 % a potom još tri tjedna u polovičnom postotku ( 50 %). Nadalje, s neurokirurškog gledišta trajno oštećenje tjelesnog zdravlja po neurokirurškom osnovu nije preostalo. Nadalje, da su bolovi mogli biti u jakom intenzitetu 12 sati, potom u srednjem stupnju 5 dana i nadalje u blažem intenzitetu 3 tjedna.

9. Iz nalaza i mišljenja vještaka Nikola Sikirica, psihijatra, proizlazi da je tužitelj doživio prometnu nezgodu te da u spisu ne pronalazi nalaz psihijatra koji bi govorio u prilog da je navedeni traumatski događaj i njegove zdravstvene posljedice dovele do razvoja simptoma koji bi bili dostatni za postavljanje dijagnoze nekog specifičnog psihijatrijskog poremećaja. Unatoč tome, da je normalno i psihološki razumljivo da će osoba trpjeti određene neugodne emocionalne reakcije zbog samog događaja i opisanih zdravstvenih posljedica te je u tom kontekstu mišljenja da je tužitelj u trenutku samog događaja doživio primarni strah u trajanju oko pola minute, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju 24 sata , zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta u trajanju od 10-14 dana, te sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju od 5-6 tjedana.

10. Tužitelj niti tuženik nisu imali primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka te je sud iste u cijelosti prihvatio jer su isti sačinjeni sukladno pravilima struke te argumentirani. Naime, vještak ortoped i neurokirurg kao i psihijatar su vrlo detaljno opisali sve ozljede koje je tužitelj zadobio nalazeći uporište za ocjenu istih u medicinskoj dokumentaciji te je na temelju nedvojbeno utvrđenih ozljeda i pretrpljenih boli te straha dana ocjena trajnih posljedica, slijedom čega su predmetna vještva u cijelosti objektivna i prihvatljiva.

11. Slijedom navedenog, proizlazi da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, odnosno da je isti pretrpio neimovinsku štetu iz čl.19. st. 2.u vezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima («Narodne novine» broj 35/05 i 41/08; dalje u tekstu ZOO), slijedom čega utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl.1100 st.1.ZOO-a), a pri određivanju visine neimovinske štete sud je vodio računa o jačini i trajanju boli ( fizičkih i duševnih), stupnju naruženosti i straha (čl.1100 st.2. ZOO).

12. Tako se vještak ortoped izjasnio da se kod tužitelja radilo o tjelesnoj ozljedi uslijed koje je trpio bolove jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 1 tjedan te blagog intenziteta 1 mjesec. Nadalje, izjasnio se da je kod tužitelja zaostalo trajno smanjenje životne aktivnosti od 2 %.

13. Nadalje, vještak neurokirurg izjasnio se o tome da je tužitelj trpio bolove jakog intenziteta 12 sati, srednjeg intenziteta pet dana i blaže tri tjedna te da s neurokirurškog gledišta nije zaostalo umanjenje životne aktivnosti. Nadalje, su kod tužitelja bile reducirane životne aktivnosti u prvih petnaest dana 75 %, a potom još tri tjedna u polovičnom postotku ( 50 %).

14. Nadalje, vještak psihijatar je naveo da je tužitelj u trenutku ozljeđivanja pretrpio primarni strah jakog intenziteta u trajanju od pola minute, nadalje sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 24 sata, nadalje sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju od 10 do 14 dana te sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju od 5 do 6 tjedana.

15. Sud je prihvatio konačni postotak zaostalih trajnih posljedica po zdravlje tužitelja u visini od 2 % kako se izjasnio vještak ortoped.

16. Cijeneći stupanj trajnog oštećenja zdravlja tužitelja, trajnost posljedica te njihove brojne pojavne oblike i to kako u fizičkoj sferi života gdje je tužitelj uslijed nezgode pretrpio fizičke boli zbog trzajne ozljede vratne kralježnice, a zaostale su tegobe kod potrebe vršenja rotacije u vratu ili držanja glave u prisilnom položaju, a koje kretnje bi tužitelj po redovnom tijeku stvari obavljao ili je izvjesno da bi ih obavljao bez ikakvih smetnji, a imajući na umu da je kretanje čovjeku prirodno, a za zdravlje neprocjenjivo, to će navedena ograničenja tužitelja pratiti u svakodnevnim aktivnostima bilo da se radi o privatnim ili profesionalnim aktivnostima te aktivnostima koje bi po redovnom tijeku stvari izvjesno mogao obavljati da nije bilo ozljede, te je izvjesno da će tužitelj, a zbog ozljeđivanja, kod obavljanja navedenih radnji posljedice trpjeti trajno, a obzirom na dob tužitelja u trenutku ozljeđivanja (54 godine) dio života, to isto daje pravo tužitelju na pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti po tom kriteriju u iznosu od 2.000,00 eura temeljem čl.1100 ZOO.

17. Odlučujući o visini pravične novčane naknade s osnova pretrpljenih bolova tužitelja, sud je uzeo u obzir ponajprije jačinu i trajanje tih bolova kako su opisani u nalazu i mišljenju liječnika vještaka, a sud je imao na umu i druge okolnosti slučaja i težinu povrede te sve aspekte liječenja, osobito činjenicu da je tužitelj trpio bolove jakog intenziteta jedan dana te srednjeg jedan tjedan i slabog mjesec dana to sud smatra primjerenom naknadom za taj vid štete iznos od 1.500,00 eura temeljem čl.1100 ZOO-a.

18. Cijeneći vrstu, intenzitet i opseg pretrpljenog straha, tužitelju s naslova pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti, imajući u vidu da je tužitelj pretrpio udesnu situaciju te primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 30 sekundi, sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 24 sata, koji se nastavio kao strah u srednjem intenzitetu idućih 10-14 dana, odnosno u blagom intenzitetnu još 5-6 tjedana, to sud smatra da tužitelju pripada iznos od 1.200,00 eura temeljem čl.1100 ZOO-a.

19. Slijedom navedenog, utvrđena težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu prema citiranoj odredbi čl. 1100 ZOO. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što je ovdje slučaj povreda prava na tjelesno i duševno zdravlje, pa za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene neimovinske štete. Stoga je sud odlučujući o visini pravične novčane naknade utvrđivao činjenice navedene u tužbi, dakle, fizičku bol, umanjenje životne aktivnosti i strah, te blagu naruženost kao kvalifikatorne okolnosti, koje zajedno s drugim okolnostima iz čl. 1100 ZOO opravdavaju u konkretnom slučaju dosuđenje pravične novčane naknade u jednom iznosu.

20. Slijedom navedenog, tužitelju bi pripadao iznos pravične novčane naknade za utvrđenu neimovinsku štetu u vezi predmetne prometne nezgode zbog povrede prava osobnosti sukladno odredbi čl. 1100 ZOO u jedinstvenom iznosu od 4.700,00 eura.

21.Obzirom je tuženik u mirnom postupku isplatio nesporan iznos od 2.000,00 eura valjalo je za taj iznos umanjiti dosuđenu naknadu štete zbog povrede prava osobnosti slijedom čega tužitelju pripada iznos od daljnjih 2.700,00 eura.

22. Odluka o kamatama na temelji se na odredbi čl. 1103 ZOO sukladno kojoj obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim kao je šteta nastala nakon toga. Slijedom navedenog, tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata koju propisuje odredba čl. 29 ZOO, a prema dispoziciji tužitelja od podnošenja odštetnog zahtjeva 6.rujna 2024. pa do isplate.

23. Odredbom čl. 1095 st.1 ZOO propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

24. U pogledu naknade za tuđu pomoć i njegu vještačenjem je utvrđeno da je tužitelju tuđa njega i pomoć bila potrebna ukupno kroz razdoblje od jedan tjedan po jedan sat dnevno ukupno sedam sati, a u konkretnom slučaju visinu sata pružene pomoći i njege od strane nestručne osobe potrebno je utvrditi prema neto cijeni rada koju u mjestu stanovanja tužitelja naplaćuje ustanova za pružanje takve nemedicinske usluge. Cijena tuđe pomoći i njege po satu koliko priznaje Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi kao i Dom za starije i nemoćne Lovret iznosi 8,00 eura, što je utvrđeno uvidom u Potvrdu Doma za starije i nemoćne Lovret. Stoga, sud je, imajući na umu mjesne prilike te u nedostatku drugih dokaza o višoj cijeni sata tuđe pomoći, ovaj sud po slobodnoj ocjeni utvrđuje primjerenim, s obzirom na mjesne prilike, iznos od 8,00 eura po satu, sukladno odredbi čl. 223 ZPP-a te tužitelju po ovoj osnovi temeljem čl. 1095 st.1 ZOO priznao iznos od 56,00 eura, što umanjeno za nesporno isplaćeni iznos od 18,56 eura iznosi 37,44 eura.

25. Na dosuđene iznose naknade za tuđu pomoć i njegu, kamate teku od podnošenja odštetnog zahtjeva. Naime, sukladno odredbi čl. 12. st. 1. i 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, 36/09 i 75/09-dalje ZOOP) odgovorni osiguratelj dužan je u slučaju neimovinske štete najkasnije u roku od 30 dana, a u slučaju imovinske štete najkasnije u roku od 14 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva oštećenoj osobi dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno u istom roku dostaviti utemeljeni odgovor - ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni (st. 1.). U slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete iz prethodno cit. st. 1., oštećena osoba, uz dužni iznos naknade štete ima i pravo na isplatu iznosa kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (st. 4. cit. odredbe Zakona). Obzirom da specijalni propis, u konkretnom slučaju Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, određuje da tužitelj ima pravo, uz dužni iznos naknade štete i na kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, sud je tužitelju dosudio kamate na dosuđeni iznos naknade imovinske štete, od dana podnošenja zahtjeva pa do isplate. Naime, cijene prema kojima je odmjerena naknada neimovinske i imovinske štete jednake su u vrijeme odlučivanja o odštetnom zahtjevu, kao i u času odlučivanja u ovom postupku, a naknada štete je dospjela od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Slijedom navedenog, dosuđene su kamate, od dana podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno kao u izreci.

26. Obzirom je tužitelju s osnova neimovinske i imovinske štete sud priznao iznos od ukupno 4.756,00 eura, a tuženik je u mirnom postupku tužitelju isplatio iznos od 2.018.56 eura, što među strankama nije sporno, to je tužitelju na ime povrede prava osobnosti te naknade za tuđu pomoć i njegu dosuđen ukupno iznos od 2.737,44 eura dok je za više zatraženo do iznosa od ukupno 3.068,61 eura odnosno za iznos od 331,17 eura, valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

27. Nadalje, tuženik se protivio smanjenju tužbenog zahtjeva iz podneska tužitelja od 19.studenog 2025. kojim potražuje iznos od 3.068,61 eura u odnosu na ranije postavljen tužbeni zahtjev od 5.181,44 eura što čini razliku od 2.112,83 eura.

28. Naime, tužitelj tužbom potražuje iznos od 7.200,00 eura ( s osnova povrede prava osobnosti te izgubljene zarade). Podneskom od 23.listopada 2024. nakon prve uplate tuženika od 1.218,56 eura potražuje iznos od 5.981,44 eura. Nadalje, podneskom od 7.listopada 2025. nakon druge uplate tuženika u iznosu od 800,00 eura potražuje iznos od 5.181,44 eura. Nadalje, nakon provedenog vještačenja podneskom od 19.studenog 2025. specificira potraživanje s osnova naknade štete ( s osnova povrede prava osobnosti i tuđe njege i pomoći) u iznosu od 5.087,17 eura te umanjuje za nesporno plaćeno od strane tuženika u iznosu od ukupno 2.018,56 eura tako da konačno potražuje iznos od 3.068,61 eura. Time je tužitelj de facto odustao od naknade štete s osnova izgubljene zarade budući je smanjio tužbeni zahtjev za iznos od 2.112,83 eura, a kojem se smanjenju tuženik protivio.

29. Vrhovni sud Republike Hrvatske je 26. travnja 2021. zauzeo pravno shvaćanje broj:

Su-IV-16/2021-8 koje glasi: ''Smanjenje tužbenog zahtjeva (iako nije preinaka tužbe) djelomično je povlačenje tužbe iz članka 193. ZPP za koje je, ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, (uvijek) potreban pristanak tuženika.“ Budući tuženik nije dao suglasnost za smanjenje odnosno djelomično povlačenje do navedenog procesno nije niti došlo pa je sud morao meritorno odlučiti u točki III izreke o smanjenom tužbenom zahtjevu tužitelja.

30. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi čl. 154. st. 3. ZPP-a u svezi sa odredbom čl. 155. st. 1. ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, odmjeren prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23, dalje: Tarifa) prema vrijednosti tužbenog zahtjeva (7.200,00 eura). Slijedom navedenog, tužitelju pripada trošak sastava odštetnog zahtjeva 100 bodova, sastav tužbe 100 bodova, sastav podneska od 10.veljače 2025. 100 bodova, zastupanje na ročištu od 6.svibnja 2025. 100 bodova, sastav podneska od 13.listopada 2025. 100 bodova, podneska od 13.studenog 2025. 100 bodova, podneska od 19.studenog 2025. 100 bodova, zastupanje na ročištu od 17.veljače 2026. 100 bodova, ročištu od 21.svibnja 2026. 100 bodova, sastav podneska od 29.svibnja 2026. 25 bodova, te zastupanje na ročištu od 13.srpnja 2026. 100 bodova, odnosno sveukupno 1025 bodova, pomnoženo sa vrijednosti boda sukladno Tbr 54 OT iznosi 2.050,00 eura, uvećano za PDV 25 % u iznosu od 512,50 eura iznosi 2.562,50 eura, uvećano za pristojbu na tužbu u iznosu od 59,23 eura te presudu u iznosu od 192,00 eura sveukupno iznosi 2.813,73 eura. Razmjerno uspjehu tužitelja u sporu ( po osnovu u cijelosti ( 100 %) te djelomično u visini (66 %) iznosi 83 % uspjeha tužitelja, umanjeno za uspjeh tuženika u postupku ( 17%) na kraju iznosi 66 % ukupnog uspjeha tužitelja u sporu pa obračunati trošak iznosi 1.857,06 eura, uvećano za trošak vještačenja u iznosu od 400,00 eura iznosi 2.257,06 eura.

31. Naime, trošak vještačenja bio je neophodan neovisno o uspjehu u sporu, kraj činjenice da je tuženik osporavao osnov tužbenog zahtjeva, slijedom čega je isti tužitelju priznat u cijelosti.

32. Nadalje, u odnosu na smanjeni dio tužbenog zahtjeva valja primijeniti odredbe ZPP-a o naknadi troškova postupka u slučaju povlačenja tužbe (u tom smislu i Rev 216/2021-2 od 25. svibnja 2021) vodeći pri tome računa jesu li, prema tarifnom razredu s obzirom na vrijednost predmeta spora, isticanjem zahtjeva iznad konačno postavljenog nastali posebni troškovi zastupanja.

33. U konkretnom slučaju, tuženiku zbog smanjenja tužbenog zahtjeva nisu nastali posebni troškovi za zastupanje stranke po odvjetniku jer je prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika visina naknade za zastupanje u odnosu na smanjeni tužbeni zahtjev ista kao u odnosu na raniji zahtjev istaknut u tužbi. (Tako i Županijski sud u Dubrovniku u odluci Gž-431/2023-2 od 10.01.2024.) Osim toga sud je uzeo u obzir i smanjeni dio tužbenog zahtjeva kod obračuna troška s obzirom na uspjeh stranaka u postupku.

34. Dakle, činjenica djelomičnog povlačenja tužbe, odnosno smanjenja tužbenog zahtjeva, sama po sebi ne znači da su dodatni troškovi nastali (tako npr. i Županijski sud u Zagrebu, u odluci broj Gž-3137/2024 od 25. srpnja 2024.).

35. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 29.st.2 ZOO u vezi s čl. 30 Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12,25/13 i 93/14).

Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Splitu, 27.kolovoza 2026.

Sutkinja

Maja Anušić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude.

Dna:

- punomoćniku tužitelja

- punomoćniku tuženika

- u spis