Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-3123/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda, Dijani Filipčić, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Hambašić, u upravnom sporu tužiteljice AM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po opunomoćenici Tihani Škrnjug, odvjetnici u Zagrebu, Andrije Hebranga 9, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, radi ocjenjivanja službenice za 2022. godinu, 27. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Poništava se rješenje Grada Zagreba, Gradonačelnika, KLASA: UP/II -119- 05/23-01/24, URBROJ: 251-02-01-23-2 od 28. travnja 2023. i predmet se vraća tuženiku radi donošenja odluke o žalbi tužiteljice.

II Tuženik je obvezan u ponovljenom postupku postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženim u obrazloženju ove presude.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Grada Zagreba, Gradonačelnika, KLASA: UP/II-119-05/23-01/24, URBROJ: 251-02-01-23-2 od 28. travnja 2023. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje, KLASA: UP/I-119-05/23-01/1105, URBROJ: 251- 11-01/003-23-1 od 13. ožujka 2023., kojim je tužiteljica ocijenjena za 2022. godinu, na radnom mjestu pomoćnice pročelnice za upravljanje imovinom i stanovanje , ocjenom vrlo dobar.

2. Tužiteljica je protiv osporavanog rješenja tuženika podnijela tužbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. U tužbi u bitnom navodi kako su rješenja javnopravnih tijela koja osporava u ovom upravnom sporu donesena arbitrarno i bez omogućavanja tužiteljici da sudjeluje u predmetnom postupku. Naime, smatra da je tuženik bio obvezan tužiteljici omogućiti da se očituje u svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima, što je isti propustio učiniti te je na taj način grubo povrijedio odredbe upravnog postupka na štetu tužiteljice. Navodi kako je sve upite i zadatke koje je privremena pročelnica Gradskog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje uputila tužiteljici izvršila u najkraćem mogućem roku. U odnosu na navode privremene pročelnice iz očitovanja , koje tužiteljici nikada nije bilo dostavljeno radi očitovanja, da je naišla na otpor kojeg je tužiteljica pružala u predmetima produženja najma u gradskim stanovima navodi kako se tu nije radilo o otporu već u pravnom mišljenju utemeljenom na važećim gradskim odlukama. Navodi kako je u gradskoj upravi grada Zagreba zaposlena od 6. prosinca 1993. te da je uvijek bila spremna na suradnju i komunikaciju i da nikada nije bila ocijenjena manjom ocjenom od odličan. Napominje da privremena pročelnica gradskog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje nije niti jednom pozvala tužiteljicu na razgovor i upoznala je s činjenicom da je nezadovoljna radom tužiteljice. Smatra da je aktivno i zainteresirano zajedno s voditeljima odjela sudjelovala u iznošenju prijedloga i mišljenja u procesu izmjena postojećih gradskih odluka koje uređuju zakup odnosno korištenje gradskih poslovnih prostora i najam gradskih stanova. Posebno ističe da je osobno po uputi privremene pročelnice izradila obrazloženje odluke o prodaji stambenih prostora u vlasništvu Grada Zagreba koja je stupila na snagu 6. srpnja 2022. iako navedena materija nije nadležnost sektora za koji je tužiteljica zadužena. Privremena pročelnica dala je tužiteljici navedeni zadatak u rad isti dan kada je trebao biti odrađen, odnosno par sati prije roka, obrazlažući traženi nalog na način da navedeni posao nisu nikada radili oni koji su trebali biti zaduženi za tu materiju. Opisuje uvjete rada tijekom niza godina koji se baziraju na nedovoljnom broju djelatnika u odnosu na velik broj predmeta. Zbog svega naprijed navedenog tužiteljica smatra kako je tuženik propustio valjano ocijeniti zakonitost prvostupanjskog rješenja te smatra da je ista neosnovana i arbitrarna u kojem smislu ukazuje na odluku Suda Europske unije u predmetu A v. Europska komisija, C-35/65, kao i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-III-1388/2012, U-III-6090/2012 i U- 3332/2013.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je postupak ocjenjivanja službenika i namještenika u upravnim tijelima Grada Zagreba propisan Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine, broj: 86/08., 61/11., 4/18., 96/18. i 112/19.) i Pravilnikom o ocjenjivanju rada službenika i namještenika (Službeni glasnik Grada Zagreba, broj: 2/22. i 3/22). Navodi kako je prvostupanjsko tijelo u obrazloženju rješenja navelo da se ocjena temelji na stručnom znanju pokazanom u obavljanju poslova, učinkovitosti i kvaliteti rada te poštivanju službene dužnosti službenika. Smatra kako su u rješenju o ocjeni navedene zakonske odredbe na temelju kojih je rješenje doneseno kao i kriteriji temeljem kojih je tužiteljica ocjenjena ocjenom vrlo dobar. Ujedno, tužiteljica je upoznata s prijedlogom ocjene u smislu članka 15. Pravilnika/22 što je potvrdila potpisom 22. veljače 2024. Nadalje, pojašnjava kako nije došlo do povrede članka 30. i članka 115. Zakona o općem upravnom postupku jer su se podnesci dostavljali tužiteljici u skladu sa načelom učinkovitosti i ekonomičnosti utvrđenim člankom 10. Zakona o općem upravnom postupku. Ističe i da za donošenje rješenja o ocjeni nije potrebno provoditi ispitni postupak niti izvoditi dokaze kako u prvostupanjskom tako ni u žalbenom postupku . U odnosu na navode tužiteljice da je ocjena donesena na temelju subjektivnog stava pročelnice Gradskog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje navodi da je pročelnica ocjenu dala na temelju neposrednog uvida u rezultate rada službenice postignutu kvalitetu obavljenih poslova te uloženog napora službenice u rješavanje istih. Ističe da je tužiteljica bila pomoćnica pročelnice i trebala je rukovoditi cijelim Sektorom za upravljanje imovinom grada koji se sastojao od tri odjela dok se tužiteljica bavila poslovima samo jednog odjela i to Odjela za stanove i stambeno zbrinjavanje. U nastavku ističe da se kod ocjenjivanja ne polazi od najviše ocjene te se za standardnu profesionalnu izvedbu dodjeljuje srednja ocjena, dobar, a na poslodavcu je primarni subjektivni teret dokazivanja da je službenik svoje dužnosti obavljao ispod standardne razine dok je na službeniku primarnih subjektivni teret dokazivanja da zaslužuje ocjenu višu od standarda. Tužiteljica, osim svojih općenitih navoda kako je pokazala iznimnu samoinicijativnost i kreativnost te profesionalno pristupa obavljanju poslova u zadanim rokovima, ne precizira na čemu bi se temeljila ocjena odličan. Pročelnica je primjenjujući svoje diskrecijsko pravo ocijenila tužiteljicu ocjenom vrlo dobar koja odražava naročito dobar rad i učinkovito službenice te prvorazredno izvršavanje službe, dakle, ocijenila je rad tužiteljice iznadprosječnim, upravo onakvim kakvim svoj rad u tužbi opisuje i tužiteljica. Vezano uz navod tužiteljice kako nikada nije ocijenjena ocjenom manjom od ocjene odličan ističe da je rješenjem o ocjeni od 13. ožujka 2023. tužiteljica ocijenjena isključivo za rad pokazan tijekom 2022. godine pri čemu od utjecaja nisu ocjene za uspješnost u radu iz prethodnih godina. U odnosu na nedostatak djelatnika navodi kako je postojala mogućnost zapošljavanja na određeno vrijeme koju je mogućnost trebalo iskoristiti, a to je prije svih trebala biti zadaća pomoćnice sektora. Slijedom svega navedenog, tuženik sudu predlaže donijeti presudu kojom će u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev.

4. Tužiteljica je podneskom od 11. ožujka 2024. obavijestila sud kako je upravni sud u rijeci Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske podnio zahtjev za ocjenu zakonitosti Pravilnika o ocjenjivanju rada službenika i namještenika (Službeni glasnik Grada Zagreba 2/22 i 3/22., dalje: Pravilnik/22) radi čega predlaže prekid upravnog spora do okončanja postupka koji se vodi pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske

5. Ovaj sud je rješenjem poslovni broj Us I-2617/2023-6 od 12. ožujka 2024. odredio prekid ovog upravnog spora do okončanja postupka ocjene zakonitosti Pravilnika/22.

6. Nadalje, tužiteljica je podneskom od 11. srpnja 2024. obavijestila sud kako je Pravilnik/22 stavljen van snage prema uputi Ministarstva pravosuđa i uprave jer je donesen od strane nenadležnog tijela odnosno Gradonačelnika Grada Zagreba što je protivno članku 95. stavku 4. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine, broj: 86/08., 61/11., 4/18. i 112/19.) radi čega je Gradska skupština Grada Zagreba donijela novi Pravilnik o ocjenjivanju rada službenika i namještenika (Službeni glasnik Grada Zagreba, broj: 7/24.).

7. Sud je rješenjem od 16. srpnja 2026. donio rješenje o nastavku upravnog spora, a s obzirom da je Visoki upravni sud Republike Hrvatske, zbog toga što je Pravilnik/22 stavljen van snage, obustavio postupak radi ocjene zakonitosti Pravilnika/22 rješenjem poslovni broj: Usoz-132/2024-3 od 23. rujna 2024.

8. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja sud je izvršio uvid u sve isprave koje se nalaze u sudskom spisu i spisu tuženika dostavljenom uz odgovor na tužbu. Sud je odgovor na tužbu tuženika dostavio tužitelju, kao i očitovanja tužitelja tuženiku , a kojim radnjama je strankama, u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24. i 39/26. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje: ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

9. Kako se u konkretnom slučaju ne radi o pravnoj stvari za rješavanje koje bi bilo potrebno provesti raspravu na koju bi se pozvale stranke jer je sud na temelju stanja spisa utvrdio da je pojedinačna odluka javnopravnog tijela nezakonita, a tuženik u odgovoru na tužbu nije tražio održavanje rasprave i ne predlaže izvođenje dokaza (članak 98. točka 6. ZUS-a), to je sud presudu donio bez rasprave.

10. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja (članak 114. stavak 3. ZUS-a), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan jer je povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.

11. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je osporavanim rješenjem tuženika od 28. travnja 2023. odbijena žalba tužiteljice izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja o ocjeni od 13. ožujka 2023., kojim je tužiteljica, službenica, za 2022. godinu ocijenjena ocjenom vrlo dobar za rad na radnom mjestu pomoćnice pročelnice Sektora za upravljanje imovinom grada u Gradskom uredu za upravljanje imovinom i stanovanje.

12. Tužiteljica je ocijenjena primjenom Pravilnika /22, koji je naknadno stavljen izvan snage prema uputi Ministarstva pravosuđa i uprave, jer je bio donesen od strane nenadležnog tijela.

13. Prema tome, sud osporavano rješenje tuženika, kojim je potvrđeno prvostupanjsko rješenje doneseno na temelju Pravilnika/22 koji je stavljen van snage, ne može ocijeniti zakonitim.

14. Radi navedenog, sud je, na temelju članka 117. stavka 1. ZUS-a, odlučio kao u izreci ove presude te je predmet vratio tuženiku radi donošenja nove odluke koja će se temeljiti na važećim propisima. Sud nije mogao sam riješiti upravnu stvar s obzirom na prirodu stvari (članak 119. stavak 4. ZUS-a).

U Zagrebu 27. kolovoza 2026.

Sutkinja

Dijana Filipčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nije dopuštena žalba (članak 127. stavak 1. ZUS).

Dna:

1. Tužiteljici po opunomoćenici

2. Tuženiku

3. U spis