- 1 -              Rev 753/2023-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 753/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Marine Paulić, Darka Milkovića i mr. sc. Senije Ledić, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja B. L., OIB ..., iz V., ..., koga zastupaju punomoćnici M. G. i H. Š., odvjetnici u V., protiv tuženice N. h. b. d.d., OIB ..., iz Z., koju zastupa punomoćnik M. G., odvjetnik u Z., radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-1642/2022-3 od 26. listopada 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vinkovcima broj P-119/22-32 od 9. rujna 2022., u sjednici održanoj 20. veljače 2024.,

 

 

p r e s u d i o  j e:

 

Revizija tuženice odbija se kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja tuženici je naloženo s naslova povrata preplaćenog iznosa otplate kredita temeljem ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi isplatiti tužitelju iznos od 7.072,08 kn/938,63 eura sa zateznim kamatama na pojedine iznose kako je to pobliže navedeno u izreci presude (točka I. izreke), a temeljem ništetne odredbe o valutnoj klauzuli isplatiti iznos od 2.693,74 kn/357,52 eura sa zateznim kamatama na pojedine iznose kako je to pobliže navedeno u izreci presude (točka II. izreke). Tuženici je naloženo na ime troškova parničnog postupka isplatiti tužitelju iznos od 11.687,50 kn/1.551,20 eura, a u preostalom dijelu koji prelazi iznos od 11.687,50 kn/1.551,20 eura odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka (točka III. izreke). Zahtjev tuženice za naknadu troškova postupka je odbijen (točka IV. izreke).

 

2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba  tuženice kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda (točka I. izreke), a tuženici nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu (točka II. izreke).

 

3. Rješenjem ovog suda broj Revd 624/2023-2 od 19. travnja 2023. tuženici je dopušteno podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-1624/2022-3 od 26. listopada 2022. u odnosu na sljedeće pravno pitanje:

 

„Je li sud dužan, u pojedinačnim parnicama u kojima tužitelj postavlja restitucijski zahtjev temeljem djelomično ništetnih odredaba o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli CHF utvrđenih kolektivnom parnicom "Potrošač", od anuitetnih iznosa utvrđene pretplate u odnosu na početno ugovoren valutni tečaj i kamatnu stopu oduzimati iznose anuiteta koje je tužitelj plaćao manje od početno ugovorenih (tzv. negativne razlike) zbog slabljenja valute CHF naspram HRK i smanjenja promjenjive kamatne stope?“.

 

4. Na temelju navedenog dopuštenja tuženica je podnijela reviziju u odnosu na navedeno pravno pitanje. Predlaže preinačiti nižestupanjske presude u smislu revizijskih navoda, a podredno iste ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

6. Revizija nije osnovana.

 

7. Na temelju odredbe čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena.

 

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti ugovornih odredbi o CHF valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi.

 

9. U revizijskom stadiju postupka je sporno jesu li sudovi trebali uzeti u obzir tzv. negativnu razliku odnosno uzeti u obzir manje plaćene iznose u razdoblju kada je tečaj CHF bio niži od tečaja na dan isplate kredita kao i manje plaćene iznose u razdoblju kada je kamatna stopa bila manja od početno ugovorene.

 

10. U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je:

 

-da je tužitelju s osnove ništetnosti dijela ugovora o kreditu presudom suda prvog stupnja broj P-602/19 od 5. siječnja 2022. dosuđena tzv. pozitivna razlika i to s osnove ništetnosti odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi iznos od 1.909,26 kn, a s osnove ništetnosti odredbe o valutnoj klauzuli iznos od 50.825,24 kn,

-da je zbog niže kamatne stope  u odnosu na početno ugovorenu kamatnu stopu tužitelj platio manji iznos anuiteta odnosno da tzv. negativna razlika s osnove ništetnosti ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj  stopi iznosi 7.072,08 kn/938,63 eura.

-da je jedno vrijeme tečaj na dan plaćanja bio manji od tečaja utvrđenog u vrijeme isplate ugovora o kreditu te da tzv. negativna razlika s osnove ništetnosti odredbe o  valutnoj klauzuli iznosi 2.693,40 kn/357,48 eura.

 

11. Nižestupanjski sudovi su zaključili da tužitelju (pored iznosa dosuđenog presudom broj P-602/19 od 5. siječnja 2022) pripada i daljnji iznos tj. iznos koji se odnosi na negativnu razliku u visini od 2.693,40 kn/357,48 eura i visini od 7.072,08 kn/938,63 eura. Smatraju da tuženica nema pravo na navedene iznose negativne razlike, jer nije na bilo koji način potraživala da joj tužitelj isplati razliku koja je nastala zbog nižeg tečaja od početno ugovorenog odnosno razliku nastalu zbog manje kamatne stope od početno ugovorene.

 

12. Suprotno navedenome, tuženica smatra da ima pravo na razliku manje plaćenih anuiteta, jer da je primjenom čl. 323. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 155/23 - dalje: ZOO) valjalo uračunati ne samo korist koju je jedna strana imala od ništetne ugovorne odredbe nego i eventualnu korist koju je druga strana imala od takve ništetne odredbe, unatoč tome što tuženik nije istaknuo prigovor radi prebijanja.

 

13. Odredbom čl. 323. st. 1. ZOO-a propisano je da u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje.

 

14. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci broj Rev-549/2023-4 od 18. prosinca 2023., koju je sukladno odredbi čl. 390. st. 2. ZPP-a donijelo prošireno vijeće, zauzeo sljedeće pravno shvaćanje koje ujedno predstavlja i odgovor na pitanje postavljeno u ovom predmetu:

 

„U slučaju izostanka prigovora radi prebijanja ili materijalnopravnog prigovora prijeboja ili protutužbenog zahtjeva, u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, sud nije ovlašten niti dužan umanjiti tužiteljevu tražbinu s tzv. potplaćenim iznosima, odnosno negativnim tečajnim razlikama koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK – CHF bio manji od tečaja HRK – CHF na dan isplate kredita.“.

 

15. Dakle, na temelju odredbe čl. 323. st. 1. ZOO-a kod ništetnih ugovora, a isto tako kod djelomično ništetnih odredbi ugovora, svaka strana ima pravo na restitucijski zahtjev pri čemu je osnovna pretpostavka za odlučivanje o osnovanosti takvog zahtjeva da takav svoj restitucijski zahtjev pravilno postavi i istakne. Da bi se uopće moglo odlučivati o potraživanju jedne od strane ugovora koji je djelomično ništetan potrebno je da takva strana u tom smislu postavi tužbeni zahtjev, odnosno ako se radi o tuženiku da postavi protutužbeni zahtjev ili procesnopravni prigovor radi prebijanja. Također je moguće da se postavi materijalnopravni prigovor prijeboja u smislu odredbi čl. 195. i čl. 196. ZOO-a. Jedino tada sud može odlučivati o potraživanju tuženika na ime restitucije temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora o kreditu. Pri tom se napominje da se protutužba i procesnopravni prigovor radi prebijanja mogu staviti do zaključenja prethodnog postupka, a materijalnopravni prigovor prijeboja može se istaknuti do zaključenja glavne rasprave, s time da sukladno odredbi čl. 288.a st. 6. ZPP-a se radi opravdanja takvog prigovora ne mogu iznositi nove činjenice niti se mogu predlagati novi dokazi osim u slučaju iz čl. 299. st. 2. ZPP-a.

 

15.1. Prema tome, ako u postupku u odnosu na potraživanje tuženika nije na određen način istaknut procesnopravni prigovor radi prebijanja iz čl. 333. ZPP-a ili materijalnopravni prigovor prijeboja (kompenzacija) iz čl. 195. i čl. 196. ZOO-a, odnosno ako nije podnesena protutužba, tada nema ni postupovnih pretpostavki za bilo kakvo odlučivanje o osnovanosti ili neosnovanosti potraživanja tuženika na ime restitucije u vezi s negativnim razlikama temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora o kreditu u CHF.

 

16. U ovom konkretnom predmetu tuženica smatra da je sud trebao uzeti u obzir manje plaćene iznose u razdoblju kada je tečaj CHF bio niži od tečaja na dan isplate kredita kao i manje plaćene iznose u razdoblju kada je kamatna stopa bila manja od početno ugovorene, a pri tome nije stavila prigovor u smislu shvaćanja izraženog kao pod točkom 14. ove presude.

 

17. Stoga u konkretnom slučaju sud nije ovlašten niti dužan umanjivati potraživanje tužitelja s negativnim razlikama te je odluka nižestupanjskih sudova u skladu sa shvaćanjem ovog suda koje je izraženo u odluci broj Rev-549/2023-4 od 18. prosinca 2023.

 

18. Budući da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, valjalo je na temelju odredbe članka 391. st. 6. ZPP-a reviziju tuženice odbiti kao neosnovanu te odlučiti kao u izreci ove presude.

 

Zagreb, 20. veljače 2024.

 

                                                                                                                Predsjednik vijeća:

                                                                                                                Ivan Vučemil, v.r.