- 1 -              Rev 756/2022-3

 

 

 

 

 

Broj: Rev 756/2022-3

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Branka Medančića člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja V. B. iz P., …, OIB … i 2. tužitelja I. ured B. d.o.o. iz P., …, OIB…, koje zastupa punomoćnik G. B., odvjetnica u Z., protiv tuženice Ž. M., glavne urednice informativnog programa R. H. d.o.o. iz Z., …, OIB …, koju zastupa N. M., odvjetnica u Odvjetničkom društvu Ć. Ć., J. & B. j.t.d. u Z., radi ispravka informacije, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1061/2021-2 od 30. rujna 2021. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1520/19-20 od 14. srpnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 20. veljače 2024.,

 

 

p r e s u d i o  j e

 

              Revizija tuženika odbija se kao neosnovana.

             

 

 

Obrazloženje

 

1. Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda kojom je suđeno:

„I Nalaže se tuženoj Ž. M., glavnoj urednici informativnog programa tuženog R. H. d.o.o., Z., …da u prvom sljedećem terminu, nakon pravomoćnosti ove presude, u emisiji R. V. ili drugom istovrijednom mjestu programskog prostora R.-a, o svom trošku objavi ispravak informacije kako slijedi:

"Poštovana, obraćam Vam se kao punomoćnica gosp. V. B. i firme I. U. B. d.o.o., temeljem članka 40. Zakona o medijima sa zahtjevom za objavu ispravka informacije objavljene u R. V. od 12.4.2019. godine, emitiranom u 16,30 sati u reportaži pod nazivom P. …. Dobili novac od države, kažu da su obavili radove, no radova ipak nije bilo", a kojom su povrijeđena njihova prava i interesi te je nanesena šteta njihovoj časti i ugledu. Tijekom cijele emisije sugerira se da su moje stranke g. B. i I. ured B. d.o.o., zajedno s drugim osobama, sudjelovale u nezakonitim radnjama vezanim uz rekonstrukciju …i …u G. te izgradnji zamjenskog mosta M. u D. K. odnosno da su za ta dva projekta naplatili radove koji nisu nikada izvedeni.

Iako je gosp. V. B. kao nadzorni inženjer na ta dva projekta, prilično dugo pokušavao objasniti Vašoj novinarki D. D. da se radi o pripremnim radovima i radovima koji se ne odvijaju na mjestu ugradnje, a koji u toj fazi uključuju pripremne radove i usluge, nabavu materijala i izradu elemenata za naknadnu ugradnju u sustav vodoopskrbe i odvodnje u sklopu rekonstrukcije …te pripremne radove i usluge, nabavu materijala, izradu elemenata i dijelova građevine za buduću ugradnju i dopremu dijelova za izgradnju mosta u D. K., te da se od nadzora nad tim pripremnim radovima u ovoj fazi projekta sastoji njegov rad kao nadzornog inženjera, u emisiji je montiran i prikazan samo mali dio njegovih snimljenih navoda i to na način koji ostaje potpuno nejasan. Bez obzira na objašnjenja gosp. B. da se radi o pripremnoj fazi radova, te o radovima koji se ne izvode na mjestu ugradnje, Vaša novinarka uporno u reportaži gradi svoju početnu tezu da je novac za radove isplaćen, a da radova nije bilo. Moje su stranke u potpunosti i u skladu s čl. 58 Zakona o gradnji, ispunile svoje obveze iz ugovora sklopljenih s Gradom G. o obavljanju stručnog nadzora nad izvođenjem dijela radova na rekonstrukciji …i …te izgradnji zamjenskog mosta na rijeci M. u D. K..

Na kraju se u navedenoj emisiji i komentaru novinarke moje stranke povezuju s nekoliko osoba iz političke strukture Grada G. i Županije te se sugerira gledateljima da se radi o više politički povezanih osoba koje sve zajedno sudjeluju u nezakonitim radnjama i nezakonitom trošenju javnog novca. Isto to se izravno navodi i sugerira i u naslovu reportaže "Potraga istražuje: Dobili novac od države, kažu da su obavili radove, no radova ipak nije bilo".

Na ovaj način mojim su strankama povrijeđena njihova prava i interesi te je nanijeta šteta njihovoj časti i ugledu, a što se reflektira na njihov svakodnevni život i poslovanje.

Radi zaštite prava mojih stranaka zahtijevamo da se sukladno stavci 2. članka 41. i stavci 2. članka 42. Zakona o medijima ovaj ispravak objavi u prvom terminu programskog sadržaja nakon primitka ispravka, čitanjem u istom programu i terminu u kojem je objavljena informacija na koju se ispravak odnosi.

S poštovanjem,

G. B. pun."

 

2. Protiv drugostupanjske presude tuženik je podnio reviziju sukladno odredbi čl. 382.a st. 1. alineja četvrta Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19. - dalje: ZPP). Predložio je preinačiti presudu. Zahtijeva troškove u povodu revizije.

 

3. Tužitelji nisu odgovorili na reviziju.

 

4. Revizija nije osnovana.

 

5. Predmet spora je objava ispravka informacije, pa je za primijeniti odredbu čl. 382.a st. 1. alineja četvrta ZPP. Prema toj odredbi stranke mogu iznimno podnijeti reviziju protiv presude donesene u drugom stupnju, bez dopuštenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u sporu, između ostalog, u povodu tužbi radi objave ispravka informacije, pa kako je ovdje riječ o takvome sporu, revizija je dopuštena.

 

6. Revizijski sud je osporenu presudu ispitao prema odredbi čl. 391. st. 2. ZPP-a, dakle, samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji. Revident ističe razloge bitne postupovne povrede i pogrešne primjene materijalnog prava.

 

7. Suprotno tvrdnjama revidenta osporena presuda, kao i prvostupanjska odluka, sadrži odgovarajuće obrazloženje s razlozima o svemu što je za odluku o predmetu spora od odlučnog značaja. Nije u pravu revident kada tvrdi da je ostvarena bitna povreda odredba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, jer neslaganje tuženika sa zaključcima suda ne čini presudu nerazumljivom ili s neotklonjivim nedostacima. Presude nižih sudova bile bi opterećene tom bitnom povredom kada iz presuda ne bi bili razvidni razlozi zbog kojih je sud donio presudu koja se pobija, dakle kada ne bi bilo jasno zašto je donesena osporavana odluka ili kada ti razlozi ne bi korespondirali s dokazima i sadržajem isprava i zapisnika u spisu, a ovdje tome nije slučaj.

 

8. U odnosu na bitnu povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi čl. 375. ZPP valja reći da ista nije ostvarena s obzirom da je drugostupanjski sud ocijenio žalbene navode koji su od odlučnog značenja.

 

9. Ostalim navodima revident u suštini prigovara po drugostupanjskom sudu prihvaćenom činjeničnom stanju utvrđenom po prvostupanjskom sudu i njegovim zaključcima o postojanju odlučnih činjenica za primjenu relevantne pravne norme, te revident ističe svoje stavove o toj ocijeni i svoje shvaćanju predmeta spora, čime nastoji dovesti u sumnju činjenična utvrđenja i pravno shvaćanje iz osporene presude, a kako se revizijom ne mogu pobijati utvrđene činjenice (argument iz odredaba čl. 385. ZPP-a), te navode revizijski sud ne može razmatrati u okviru neke postupovne povrede.

 

10. Nije ostvaren revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

 

10.1. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad tu odredbu nije pravilno primijenio (čl. 356. ZPP).

 

11. Predmet spora je zahtjev tužitelja za objavu ispravka informacije u smislu odredbe čl. 40. do čl. 42. Zakona o medijima ("Narodne novine", broj 59/04., 84/11. i 81/13., dalje: ZM) objavljene 12. travnja 2019. u emisiji R. V., kada je emitirana reportaža pod nazivom: „P….: Dobili novac od države, kažu da su obavili radove, no radova ipak nije bilo“.

 

12. Nižestupanjski sudovi prihvaćaju tužbeni zahtjev tužitelja polazeći od utvrđenja da su tužitelji svoje ugovorne obveze u cijelosti izvršili, a da novinarka tuženika u spornom prilogu nije učinila nikakvu distinkciju rada tužitelja od rada ostalih prozvanih, te da se u završetku priloga aludira na političku umreženost u navedenom poslu, uključujući i tužitelja. Time da su povrijeđeni prava i interesi tužitelja jer su spornim prilogom povrijeđena njihova prava na ugled i čast s obzirom na to da su jasnom sugestijom kroz najavu i naslov spornog priloga prikazani kao osobe povezane sa nezakonitim radnjama i umreženim političkih strukturama.

 

13. Prema odredbi čl. 40. st.1. ZM svatko ima pravo od glavnog urednika zahtijevati da objavi ispravak objavljene informacije kojom su povrijeđena njegova prava ili interesi, a ako glavni urednik ne objavi ispravak u roku i na način određen Zakonom, podnositelj zahtjeva za ispravak ima pravo podnijeti tužbu protiv glavnog urednika, kako je to propisano odredbom čl. 46. st. 1. ZM. Prema odredbi čl. 48. ZM u sudskom postupku rasprava o tužbi za objavu ispravka je ograničena na raspravljanje i dokazivanje činjenica u pogledu tuženikove dužnosti objave ispravka, a tuženiku pripada pravo dokazivati točnost činjenica iz objavljene informacije kao razlog neobjavljivanja ispravka, time da će sud odbiti tužbeni zahtjev ako utvrdi da nije povrijeđeno pravo ili interes tužitelja ili je utvrđeno da postoji kakva druga okolnost zbog koje prema Zakonu ne postoji obveza objave ispravka.

 

14. Pravno shvaćanje drugostupanjskog suda je pravilno. Revident prigovara revizijom, u bitnome, da zahtjev tužitelja za ispravkom predstavlja sadržajno odgovor, a ne ispravak. Za odgovoriti je da se ispravak ne mora nužno odnositi samo na ispravljanje pogrešnih ili netočnih tvrdnji u objavljenoj informaciji već se on može odnositi i na iznošenje činjenica i okolnosti kojima se pobija ili s namjerom pobijanja bitno dopunjuju navodi u objavljenom tekstu. U ovom slučaju traženi ispravak ne prelazi u komentar, tako da se nije prešla granica svrhe ispravka.

 

15. Slijedom toga, kako ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, to je istu valjalo odbiti kao neosnovanu, na temelju odredbe čl. 393. st. 2. ZPP.

 

Zagreb, 20. veljače 2024.

:                                                                                                                              Predsjednik vijeća:

                                                                                                                              Slavko Pavković, v.r.