- 1 -              Rev 766/2023-4

 

 

 

 

 

Broj: Rev 766/2023-4

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Marine Paulić, Darka Milkovića i mr. sc. Senije Ledić, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. G., iz Z., OIB ..., koga zastupa punomoćnik J. P., odvjetnik u Z., protiv tuženice Z. b. d.d., Z., OIB ..., koju zastupa punomoćnica M. K. K., radi utvrđenja i isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-4551/2022-2 od 3. siječnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zlataru broj P-408/2021-17 od 4. studenoga 2022., u sjednici održanoj 20. veljače 2024.,

 

 

p r e s u d i o  j e:

 

Revizija tuženice odbija se kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženici isplatiti tužitelju iznos od 40.789,64 kn/5.413,72 eura sa zateznim kamatama na pojedine iznose kako je to pobliže navedeno u izreci presude (točka I. izreke) te mu naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 7.770,00 kn/1.031,26 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 4. studenoga 2022. do isplate (točka II. izreke).

 

2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba  tuženice kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda (točka I. izreke). Ujedno je odbijen zahtjev tuženice za naknadu troška sastava žalbe (točka II. izreke).

 

3. Rješenjem ovog suda broj Revd 2207/2023 od 19. srpnja 2023. tuženici je dopušteno podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-4551/2022-2 od 3. siječnja 2023. u odnosu na sljedeće pravno pitanje:

 

„Može li sud u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, tužbeni zahtjev tužitelja umanjiti s tzv. potplaćenim iznosima, odnosno negativnim tečajnim razlikama, na temelju materijalnopravnih prigovora tuženika koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK/CHF bio manji od tečaja HRK/CHF na dan isplate kredita?“.

 

4. Na temelju navedenog dopuštenja tuženica je podnijela reviziju u odnosu na navedeno pravno pitanje. Predlaže ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti sudu drugog stupnja na ponovno postupanje.

 

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

6. Revizija nije osnovana.

 

7. Na temelju odredbe čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena.

 

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli.

 

9. U revizijskom stadiju postupka je sporno jesu li sudovi trebali uzeti u obzir tzv. negativnu tečajnu razliku odnosno uzeti u obzir manje plaćene iznose u razdoblju kada je tečaj CHF bio niži od tečaja CHF na dan isplate kredita.

 

10. Nižestupanjski sudovi su na temelju nalaza i mišljenja vještaka zaključili da je tuženica iznos od 40.789,64 kn stekla na temelju ništetne ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli vezanoj uz CHF. Sud prvog stupnja je pri tome ocijenio, a sud drugog stupnja prihvatio, da su neosnovani prigovori tuženice da je vještak trebao uzeti u obzir da je u pojedinim razdobljima tečaj na dan uplate anuiteta bio niži od tečaja na  dan isplate kredita. Nižestupanjski sudovi smatraju da se prigovori tuženice ne odnose na sam izračun, već na zadatak vještačenja te zaključuju da je vještak nalaz i mišljenje izradio u skladu s nalogom suda, te nadalje obrazlažu da tuženica nije istaknula prigovor prijeboja, niti postavila protutužbeni zahtjev. Ujedno smatraju da iz odredbe čl. 81. st. 1. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“, 96/03, 47/07, 79/07) ne proizlazi da bi plaćanjem manjeg anuiteta zbog ništetnosti ugovorne odredbe tuženica ostvarivala pravo na povrat u smislu čl. 323. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 - dalje: ZOO) te ukazuju da je krivnja za ništetnost ugovornih odredbi na strani tuženice.

 

11. Suprotno navedenome, tuženica smatra da je plaćene iznose zbog nepoštenosti i ništetnosti odredaba o CHF valutnoj klauzuli trebalo umanjiti za one iznose za koje je tužitelj platio manji anuitet zbog toga što je tečaj CHF bio manji od onoga na dan isplate. Navodi da se posljedice ništetnosti u smislu čl. 323. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 155/23 - dalje: ZOO) odnose na obje ugovorne stane te smatra da ugovorni odnos stranaka po sklopljenom ugovoru o kreditu treba sagledavati kao cjeloviti odnos s pravima i obvezama obiju ugovornih strana.

 

12. Odredbom čl. 323. st. 1. ZOO-a propisano je da u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje.

 

13. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci broj Rev-549/2023-4 od 18. prosinca 2023., koju je sukladno odredbi čl. 390. st. 2. ZPP-a donijelo prošireno vijeće, zauzeo sljedeće pravno shvaćanje koje ujedno predstavlja i odgovor na pitanje postavljeno u ovom predmetu:

 

„U slučaju izostanka prigovora radi prebijanja ili materijalnopravnog prigovora prijeboja ili protutužbenog zahtjeva, u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, sud nije ovlašten niti dužan umanjiti tužiteljevu tražbinu s tzv. potplaćenim iznosima, odnosno negativnim tečajnim razlikama koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK - CHF bio manji od tečaja HRK - CHF na dan isplate kredita.“.

 

14. U navedenoj odluci se nadalje navodi „da prigovor radi prebijanja (sudski prijeboj do kojeg dolazi u parnici odlukom suda) u postupovnopravnom smislu ne postoji ako ga tuženik na nesumnjiv način ne istakne te ako određeno ne navede koju tražbinu stavlja u prijeboj, s tim da tražbina koju je tuženik istaknuo takvim prigovorom mora biti kvantitativno određena. Jednako je tako i u odnosu na građanskopravni prijeboj, ali uz razlike koje proizlaze iz pravne prirode ovih instituta i odredbi čl. 333. st. 3. ZPP-a, kao i onih prekluzivne naravi iz čl. 288.a st. 6. ZPP-a. U tom smislu, ako u postupku u odnosu na potraživanje tužene stranke, nije na određen način istaknut procesnopravni prigovor radi prebijanja iz čl. 333. ZPP ili materijalnopravni prigovor prijeboja (kompenzacija) iz čl. 195. i čl. 196. ZOO, odnosno ako nije podnesena protutužba, tada nema ni postupovnih pretpostavki za bilo kakvo odlučivanje o osnovanosti ili neosnovanosti potraživanja tuženice na ime restitucije u vezi s negativnim tečajnim razlikama temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora o kreditu u CHF“.

 

15. U ovom konkretnom predmetu tuženica je navela da je vještak prilikom izračuna iznosa koje je tužitelj preplatio na ime ništetne odredbe o CHF valutnoj klauzuli trebao uzeti u obzir i iznose koje je tužitelj manje platio u vrijeme kada je tečaj CHF bio niži, a da pri tome nije stavila prigovor u smislu shvaćanja izraženog kao pod točkom 13. ove presude.

 

16. Stoga u konkretnom slučaju sud nije ovlašten niti dužan umanjivati potraživanje tužitelja s negativnim tečajnim razlikama nastalim u razdoblju kada je tečaj CHF bio niži od tečaja CHF na dan isplate kredita te je odluka nižestupanjskih sudova u skladu sa shvaćanjem ovog suda koje je izraženo u odluci broj Rev-549/2023-4 od 18. prosinca 2023.

 

 

17. Budući da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, valjalo je na temelju odredbe čl. 391. st. 6. ZPP-a reviziju tuženice odbiti kao neosnovanu te odlučiti kao u izreci ove presude.

 

Zagreb, 20. veljače 2024.

 

                                                                                                                Predsjednik vijeća:

                                                                                                                Ivan Vučemil, v.r.