Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 SPLIT

Ovr-1967/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Splitu po sutkinji Vesni Šprljan Prelević, a na prijedlog više sudske savjetnice Nade Bajić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja HRT, Zagreb, Prisavlje 3, OIB: 68419124305, protiv ovršenika ŠV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Petru Pivcu, odvjetniku u Splitu, 26. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika da sud naloži Financijskoj agenciji odgodu provedbe ovrhe, kao neosnovan.

II. Odbacuje se kao nedopušten prijedlog ovršenika zaprimljen na ovom sudu 07. kolovoza 2026. pod gornjim poslovnim brojem kojim traži donošenje rješenja kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

i

z a k lj u č i o  j e

Upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana, računajući od dana dostave ovog zaključka, pokrene parnični postupak radi proglašenja nedopuštene ovrhe iz žalbenog razloga iz čl. 46. st. 1. toč. 11. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda 07. kolovoza 2026. godine zaprimljen je prijedlog ovršenika za donošenje rješenja kojim se pljenidba i prijenos proglašavaju nedopuštenim, te prijedlog za odgodu ovrhe.

2. Ovršenik u bitnom navodi kako je ovrhovoditelj podnio zahtjev FINI za provedbom ovrhe temeljem Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojeg je donio javni bilježnik Mirjana Popovac broj Ovrv-9586/08 dana 11. veljače 2008. koje je pravomoćno i ovršno.28. veljače 2008. Ovršenik navodi da predmetno rješenje o ovrsi nije nikada zaprimio, pa da rješenje nije moglo steći svojstvo ovršnosti, a samim time nije ovršna isprava. Također ulaže prigovor zastare. Zbog svea navedenog, predlaže odgodu provedbe ovrhe.

3. Ovrhovoditelj se nije očitovao na prijedlog ovršenika.

4. Odredbom članka 210. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" 112/12, 25/13 i 93/14, 55/16 i 73/17 – dalje OZ), propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbina na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovog Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agencija da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok je u stavku 2. istog Zakona propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

5. Iz stanja spisa utvrđeno je da je protiv ovršenika pokrenuta ovrha temeljem Zahtjeva za naplatu, a temeljem rješenja o ovrsi br. Ovrv-9586/08 od 11. veljače 2008., pravomoćnog i ovršnog 28. veljače 2008. (list 5 do 7 spisa), pa se u konkretnom slučaju ne radi o izravnoj naplati tražbine na temelju isprave iz članka 209. st. 1. OZ-a, te stoga nema mjesta donošenju rješenja o proglašenju nedopuštenom pljenidbe i prijenosa temeljem zahtjeva za izravnu naplatu, a kako to predlaže ovršenik zbog čega je odlučeno kao u točki II izreke rješenja.

6. Odredbama čl. 65. st. 1. toč. od 1-10 OZ-a taksativno su navedeni razlozi zbog kojih sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a nakon što sud utvrdi da su obje pozitivne pretpostavke, objektivni i subjektivni uvjet za odgodu ovrhe, ispunjeni.

7. Po mišljenju ovog suda nisu kumulativno ispunjeni subjektivni i objektivni uvjeti za odgodu ovrhe, jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta ili teško nadoknadiva šteta, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje (subjektivni razlog) već je samo paušalno naveo da traži odgodu ovrhe. Naime, sama činjenica da se protiv ovršenika provodi ovrha nije dovoljna da sud odgodi provedbu ovrhe. Pljenidba novčanog iznosa ne predstavlja nužno nenadoknadivu šteu za ovršenika. Bitno je naglasiti da vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome jeli imovina ovrhovoditelja dostatna za povratnu isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku ovrhe zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen na račun ovrhovoditelja. Zbog navedenog, ovršenik je dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za eventualno povratno namirenje ovršenika, što ovršenik nije dokazao, zbog čega je odlučeno kao u točki I. izreke rješenja.

8. Žalba nakon proteka roka je izvanredni pravni lijek kojim se omogućuje stranci, tj. ovršeniku da podnese žalbu, iako je protekao žalbeni rok od 8 dana (članak 11. st. 3. OZ-a), a koji počinje teči od dostave prvostupanjskog rješenja. Za podnošenje ovog pravnog lijeka bitno je to da se, prema članku 49. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 88/05, 67/08, dalje u tekstu OZ), a koji zakon se ima primjeniti obzirom na vrijeme započinjanja postupka 11. veljače 2008, može podnijeti samo nakon pravomoćnosti i to ako se razlog zbog kojeg se podnosi nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu. Zakon u istom članku upućuje na razloge zbog kojih se može istaknuti ovaj pravni lijek, a koji su propisani člankom 46. st.1. toč.7. i toč. 9-11. OZ-a. Tako se žalba može izjaviti samo ako:

a) ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije na temelju nje ovlašten tražiti ovrhu protiv ovršenika, ili

b) ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kada je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnoasno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili

c) ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno, ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili

d) ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom. Ovršenik kao žalbene razloge navodi da je nastupila zastara potraživanja.

9. Odredbom članka 51. st. 1. OZ-a određeno je da ako rješenje o žalbi iz članka 49. st. 1. OZ-a ovisi o utvrđenju neke sporne činjenice, sud će uputiti ovršenika da u roku 15 dana od dana pravomoćnosti tog rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz stavka 2. ovog članka.

U konkretnom slučaju ovršenik ističe žalbene razloge iz članka 46. st. 1. toč. 11. OZ-a, pa je temeljem odredbe članka 51. st. 1.OZ-a upućen da u roku 15 dana pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja, slijedom čega je odlučeno kao u izreci zaključka.

U Splitu, 26. kolovoza 2026.

Sutkinja:

Vesna Šprljan Prelević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a za Županijski sud. Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek temeljem čl. 11. st. 5. Ovršnog zakona. Ako je protiv zaključka podnesen pravni lijek, sud će odluku o nedopuštenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom kojom se utvrđuje, odnosno završava postupak ovrhe, odnosno osiguranja.

DNA:

– Ovrhovoditelju

– Ovršeniku po punomoćniku

– FINA Split