REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj 4 Pr-1673/2024-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ruži Garac, u pravnoj stvari tužitelja ĐŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Igoru Zekiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, zastupane po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 10. srpnja 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i zakonske zastupnice tužene, dana 27. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj isplatiti tužitelju na ime razlike plaće bruto iznos od 213,19 EUR sa zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, tekućim na iznos od:

- 19,31 EUR od 16. kolovoza 2021. pa do isplate,

- 92,21 EUR od 16. lipnja 2023. pa do isplate,

- 101,67 EUR od 16. prosinca 2023. pa do isplate,

po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 896,80 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 27. kolovoza 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je zaposlenik Ministarstva pravosuđa, Zatvor Zagreb, na radnom mjestu ovlaštene službene osobe, pravosudni policajac, a sve sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 1. kolovoza 2019. do 27. studenog 2024. prema utvrđenom radnom vremena tuženika, mjesečno je ostvarivao prekovremeni rad, koji mu nije plaćen u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati; u smjenama i turnusima, (u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni i u turnusu duže od 12 sati, koliko je trebao raditi u turnusu), jer prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. U navedenim oblicima rada radio je tijekom mjeseca: u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdane i neradne dane koji se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike, te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja je određeno da prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom; prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 treće-2 dana slobodan) ili turnus smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Isto tako je određeno da je redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. On je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdane i neradne dane Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nije plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Stoga, konačno preciziranim tužbenim zahtjevom podneskom od 8. lipnja 2026. predlaže sudu naložiti tuženoj na ime razlike plaće isplatiti mu bruto iznos od 213,19 EUR s pripadajućim zateznim kamatama, uz naknadu parničnih troškova.

2. Tužena u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Ističe prigovor zastare, prigovor namirenja i prigovor radi prebijanja. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu parničnih troškova.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora, Tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, obračunske liste, evidenciju o radnom vremenu, naloge za prekovremeni rad, dokumentaciju te je provedeno financijsko vještačenje.

4. Iz Zahtjeva za mirno rješenje spora od 26. srpnja 2024. proizlazi da se tužitelj prije podnošenja tužbe obratio tuženoj radi mirnog rješenja spora isplate razlike plaće za utuženo razdoblje, slijedom čega je ispunjena procesna pretpostavka iz čl. 186a. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. -ispr., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22., u daljnjem dijelu teksta: ZPP-a) za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari.

5. Predmet spora je pravo tužitelja na isplatu prekovremenih sati s osnova rada u smjeni, turnusu, na dane blagdane i neradne dana koji su padali od ponedjeljka do petka za razdoblje od 1. kolovoza 2019. do 27. studenog 2024.

6. Odredbom čl. 38. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", broj: 112/2017., 56/22., dalje u tekstu: KU-a) propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada, između ostalog, i za prekovremeni rad za 50%, a za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%. Dodaci na osnovnu plaću se ne isključuju, a što je propisano stavkom 2. istog članka.

7. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom (čl. 38. st. 9. KU-a).

8. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 38. st. 10. KU).

9. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati (čl. 38. st. 12. KU).

10. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren (čl. 38. st. 14. KU/17).

11. Iz prethodno citiranih odredbi KU-a proizlazi da službenici koji su radili na blagdan, a koji pada u radni dan, imaju pravo na plaću za taj dan uvećanu za 150%, a ako im tako odrađeni sati prelaze mjesečni fond radnih sati, imaju pravo na dodatak na plaću za prekovremeni rad.

12. Nalazom i mišljenjem "Ručević vještačenja" d.o.o. od 29. kolovoza 2025. utvrđeno je da iz relevantnih odredbi KU-a i Tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike proizlazi da je poslodavac dužan organizirati rad na način da djelatnik odradi najmanje puni mjesečni fond radnih sati; ako djelatnik odradi manje sati od mjesečnog fonda sati, poslodavac je dužan isplatiti djelatniku punu plaću koja se u takvim slučajevima treba evidentirati i obračunati kao „nadopuna satnice“; da se prekovremeni sati rada djelatnika, koji radi u turnusu i u smjenama, dobije na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati; redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom; prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije; djelatniku koji radu u turnusu i u smjeni, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi na taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati. Tužitelju su prekovremeni sati isplaćeni prema stvarnom broju ostvarenih prekovremenih sati rada u mjesecu u kojima su i ostvareni (rada), kao razlika između ostvarenih sati rada i mjesečnog fonda radnih sati, u mjesecima u kojima je tužitelj tražio da mu se isplate prekovremeni sati uz uvećanje osnovne plaće (50%), a u skladu s nalozima za prekovremeni rad. Za prekovremene sate ostvarene u sljedećim mjesecima, tužitelj je tražio slobodne dane (1 sat prekovremenog=1,5 slobodnih sati) i to u ožujku 2020. za neplaćenih 8 prekovremenih sati; u kolovozu 2020. za neplaćenih 5 prekovremenih sati; u srpnju 2021. ostvario ukupno 13 prekovremenih sati, a za 7 prekovremenih tražio slobodne dane (međutim isplaćeno mu je svih 13 sati uz uvećanje od 50%); u svibnju 2023. za neplaćenih 8 sati prekovremenog rada i u studenom 2023. za neplaćenih 8 sati prekovremenog rada. Tužitelju je ukupno evidentirano i plaćeno 16 slobodnih sati, odnosno za ostvarenih 5 prekovremenih sati plaćeno mu je 8 slobodnih sati. Mišljenja je kako visina neisplaćene bruto plaće tužitelja za razdoblje od kolovoza 2019. do studenog 2024. sa osnove prekovremenog rada iznosi ukupno 221,60 EUR.

13. Navedenom nalazu i mišljenju prigovorio je tužitelj navodeći kako je vještak u svom nalazu i mišljenju naveo da je tražio slobodne dane za odrađene prekovremene sate, što nije točno, jer je iz svih naloga vidljivo da je tužitelj tražio da mu se za odrađene prekovremene sate isplati razlika plaće, točnije u nalogu za prekovremeni rad zaokružio je opciju a) – uvećanje osnovne plaće.

14.Očitujući se na izneseni prigovor tužitelja, stalni sudski vještak Zrinko Ručević je na ročištu 22. siječnja 2026. naveo kako je iskorištene slobodne dane za neplaćene prekovremene sate iskazao u skladu s cjelokupnom dokumentacijom, a radi se o ukupno 10 slobodnih sati iskorištenih za prekovremene sate za koliko je umanjio broj neplaćenih prekovremenih sati. Od toga se 5 sati odnosi na ožujak 2020., i još 5 sati na kolovoz 2020., a kako je vidljivo iz stupca "p" tabele l iz Nalaza. Prilikom izrade nalaza i mišljenja nije imao na raspolaganju rješenja o korištenju slobodnih dana na ime prekovremenog rada.

15. Po pribavljanju rješenja o korištenju slobodnih dana na ime prekovremenog rada u utuženom razdoblju i po prijedlogu tužitelja provedeno je dopunsko vještačenje sa zadatkom da se izračuna razlika naknade plaće za utuženo razdoblje za odrađene prekovremene sate koji su padali od ponedjeljka do petka, a za koje nije koristio slobodne dane.

16. Dopunskim nalazom i mišljenjem "Ručević vještačenje" d.o.o. od 18. svibnja 2026., koji je sačinjen i na temelju zamolbi tužitelja za korištenje slobodnih sati na ime prekovremenog rada za 11. ožujak 2020., 7. kolovoz 2020. i 8. srpanj 2021. (list 474. – 481. spisa), utvrđeno je da se radi o identičnim nalozima za prekovremeni rad, prema kojima je izradio izračun neplaćenih prekovremenih sati. Među strankama nije sporno da je tužitelj ostvario prekovremene sate, ali je sporno korištenje slobodnih sati za 8 prekovremenih sati u ožujku 2020., 5 prekovremenih sati u kolovozu 2020. i 13 prekovremenih sati u srpnju 2021. Ponovnim uvidom u cjelokupnu dokumentaciju utvrđeno je da je tužitelj u ožujku 2020. ostvario ukupno 21 prekovremeni sat, o kojih mu je 13 sati plaćeno, a 8 sati mu je evidentirano kao neplaćeno (list 84. spisa). Tih 8 neplaćenih prekovremenih sati ostvareni su dana 11. ožujka 2020. i za iste je tužitelj zatražio korištenje slobodnih sati rada (list 329. i 474. spisa). Tužitelj za 8 prekovremenih sati ostvaruje pravo na 12 slobodnih sati (1 prekovremeni sati=1,5 slobodnih sati). Uz navedeni nalog, tužena je dostavila i zamolbe tužitelja za izlaz s posla. Tužitelj je tražio odobrenje izlaza s posla dana 23. travnja 2020. za 3 prekovremena sata (5 slobodnih sati), a dana 22. svibnja 2020. je odobreno korištenje slobodnih sati za ostvarene prekovremene sate dana 11. ožujka 2020. (list 476. spisa). Iz evidencije rada za travanj 2020. (list 86. spisa) razvidno je da je tužitelju evidentiran rad od 14 do 22 sata (koji mu je plaćen), a iz evidencije rada za svibanj 2020. (list 95. spisa) razvidno je da je tužitelj taj dan bio slobodan. Dakle, može se zaključiti da je tužitelj za svih 8 prekovremenih sati ostvarenih 11. ožujka 2020. koristio slobodne sate. U osnovnom nalazu i mišljenju umanjeno je 5 neplaćenih prekovremenih sati (8 slobodnih sati), umjesto ispravno za 8, jer nije imao uvid u cjelokupnu dokumentaciju, koju je tužena dostavila nakon izrade nalaza i mišljenja. U kolovozu 2020. tužitelj je ostvario ukupno 14 prekovremenih sati rada, od kojih mu je 9 plaćeno, a 5 je evidentirano kao neplaćeno (list 104. spisa). Za tih 5 neplaćenih prekovremenih sati rada (8 slobodnih sati), tužitelj je tražio da mu se odobri izlaz s posla dana 10. prosinca 2020. zbog lošeg zdravstvenog stanja (list 477. - 479. spisa). Iz evidencije rada (list 95. spisa) razvidno je da je tužitelj tog dana bio slobodan. U osnovnom nalazu i mišljenju, ispravno je umanjeno 5 neplaćenih prekovremenih sati u kolovozu 2020. za iskorištene slobodne sate u prosincu 2020. U srpnju 2021. tužitelj je ostvario ukupno 13 prekovremenih sati, od kojih je 6 plaćeno, a 7 sati je neplaćeno (list 148. spisa). 6 plaćenih prekovremenih sati ostvareno je 16. srpnja 2021. (list 341. spisa), a 7 neplaćenih prekovremenih sati ostvareno je 8. srpnja 2021. za koje je dogovoreno da će tužitelj koristiti slobodne sate (list 340. i 480. spisa). Dana 31. kolovoza 2021. tužitelj je tražio da mu se dana 6. rujna 2011. odobre slobodni sati za ostvarenih 5 prekovremenih sati. (list 481. spisa). Iz evidencije rada (list 158.) razvidno je da tužitelj 6. rujna 2021. nije radio. Prema tome, tužitelju nisu plaćena 2 prekovremena sata, dok je u osnovnom nalazu i mišljenju omaškom navedeno da su tužitelju plaćeni svi prekovremeni sati. Mišljenja je kako visina neisplaćene plaće za razdoblje od kolovoza 2019. do studenog 2024. sa osnova prekovremenog rada iznosi 213,19 EUR.

17. Imajući u vidu da se sukladno čl. 38. st. 9., 10. i 12. KU-a kada je rad službenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, u smjenama ili u turnusu, svaki sat rada iznad redovnog mjesečnog fonda radnih sati smatra prekovremenim, te da je "Ručević vještačenja" d.o.o. uzeo u obzir svu relevantnu dokumentaciju koja se odnosi na prekovremeni rad tužitelja u utuženom razdoblju (nalozi za prekovremeni rad, zamolbe tužitelja za korištenje slobodnih sati na ime prekovremenog rada, zahtjevi tužitelja za odobrenje izlaza s posla, odobrenja tužene o korištenju slobodnih dana na ime prekovremenih sati, evidenciju rada, obračunske liste), sud je u cijelosti kao stručan i objektivan prihvatio nalaz i mišljenje "Ručević vještačenje" d.o.o.

18. Najstarije potraživanje tužitelja odnosi se na srpanj 2021. Tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena je 26. studenog 2024., dakle, unutar zastarnog roka od 5 godina predviđenog čl. 139. ZR-a. Stoga, nije osnovan prigovor zastare istaknut od strane tužene, kao niti prigovor namirenja i prigovor radi prebijanja, koje sud ocjenjuje paušalnim.

19. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju čl. 38. st. 9., 10. i 12. KU-a u cijelosti usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja i tužitelju na ime razlike plaće sa osnove prekovremenog rada dosuditi bruto iznos od 213,19 EUR, kao pod točkom I. izreke presude.

20. Na dosuđene iznose naknade bruto plaće tužitelju pripadaju zatezne kamate temeljem odredbe čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., u daljnjem dijelu teksta: ZOO-a), a iste sukladno odredbi čl. 84. st. 3. ZR-a teku od 16-og u mjesecu za prethodni mjesec do isplate. Odluka o primjeni kamatne stope temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a.

21. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a te su tužitelju priznati troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23., u daljnjem dijelu teksta: OT/23) prema vrijednosti predmeta spora.

22. Tako su tužitelju priznati troškovi sastava zahtjeva za zaštitu prava (25 bodova prema Tbr. 30/1 OT/23), sastava tužbe (25 bodova prema Tbr. 7/1 OT/23), sastava podnesaka od 9. siječnja 2025. i 8. lipnja 2026. (po 25 bodova prema Tbr. 8/1 OT/23) i pristupa na ročište 5. veljače 2025., 19. svibnja 2025., 22. siječnja 2026. i 10. srpnja 2026. (po 25 bodova prema Tbr. 9/1 OT/23), što uz vrijednost boda od 2,00 EUR i PDV od 25% ukupno iznosi 500,00 EUR, kojem iznosu je valjalo pribrojati troškove financijskog vještačenja u iznosu od 396,80 EUR. Stoga je tužitelju dosuđen iznos od 896,80 EUR sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate (čl.

30. st. 3. Ovršnog zakona /"Narodne novine", broj: 57/96., 29/99., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05. i 67/08./ u vezi čl. 29. st. 2. ZOO), kao pod točkom II. izreke presude.

23. Tuženik je izgubio u sporu, pa je na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a odbijen njegov zahtjev za naknadom troškova parničnog postupka.

24. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 27. kolovoza 2026.

Sutkinja:

Ruža Garac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana.

DNA:

1. pun tužitelja

2. zz tužene