Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-572/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću po sutkinji Tatjani Radaković Bašić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja ŽCĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Bojan Lujak, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, 10000 Zagreb, zastupanog po punomoćniku Zoran Vukić, radi naknade štete – osiguranje, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Pn-56/2026 od 10. lipnja 2026., 27. kolovoza 2026.

r i j e š i o j e:

Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana, potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Pn-56/2026 od 10. lipnja 2026.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odlučeno je:

"Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere-naknade neprijepornog dijela štete podnesen 12. svibnja 2026. godine koja glasi:

"I. Nalaže se protivniku osiguranja (CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862) da radi otklona neposredne opasnosti od nastanka nenadoknadive štete, zaštite prava na egzistenciju predlagatelja osiguranja i podmirenje svih njegovih dugova isplati na transakcijski račun ŽCĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], u roku od 8 dana neprijeporni dio naknade štete s kamatama u ukupnom iznosu od 2.007.693,66 EUR i to na slijedeći način:

II. Isplatom iznosa od 427.360,52 EUR izravno na račun sudskog pologa OPĆINSKOG SUDA U DUBROVNIKU radi potpunog namirenja tražbine protivnika osiguranja CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862 kao tužitelja u parnici OS DU posl. broj P-379/2017 s naslova naknade parničnih troškova i kamata, čime se nalaže hitna deblokada svih računa predlagatelja osiguranja ŽCĆ, OIB [osobni identifikacijski broj] i brisanje svih zabilježbi protivnika osiguranja CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862 na nekretninama:

- cjelini prava vlasništva kat. čest. br. [katastarska čestica] pašnjak upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- cjelini prava vlasništva kat. čest. br. [katastarska čestica] šuma upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- cjelini prava vlasništva kat. čest. br. [katastarska čestica] izgrađeno zemljište površine 40 m2, oranica, površine 488 m2, ukupne površine 528 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina],

- cjelini prava vlasništva kat. čest. br. [katastarska čestica] kuća površine 102 m2, dvorište 520 m2, ukupne površine 622 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- 865/5593 suvlasničkih dijelova kat. čest. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

III. Isplatom preostalog iznosa od 1.580.333.14 EUR izravno na transakcijski račun predlagatelja osiguranja ŽCĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], radi naknade neprijepornog dijela štete zbog gubitka zarade i osiguranja osnovnih sredstava za uvjete života i liječenja primjerenih prouzročenom mu oštećenju zdravlja.

IV. Podredno, ukoliko sud ne prihvati točku I., nalaže se protivniku osiguranja CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862 da odmah obustavi sve radnje u parničnom i ovršnom postupku OS DU posl. broj P-379/2017 do pravomoćnog okončanja ove parnice, radi primjene načela razmjernosti i prava na pristup sudu sukladno praksi ESLJP ( predmet Ž protiv Hrvatske) i načelu djelotvornosti prava EU.

V. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka, a žalba ne zadržava njezino izvršenje.

Formulacija za hitnu deblokadu

Nalaže se FINI i svim poslovnim bankama kod kojih predlagatelj osiguranja ŽCĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], ima otvorene račune, da po primitku ovog rješenja i dokaza o uplati iznosa iz točke II. ovog rješenja, odmah i bez odgode:

1. Obustave izvršenje na svim računima predlagatelja osiguranja ŽCĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], po osnovi potraživanja protivnika osiguranja CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862.

2. Izvrše deblokadu svih sredstava na računima predlagatelja osiguranja ŽCĆ, OIB [osobni identifikacijski broj].

3. Izbrišu sve zabilježbe i zabrane koje su aktivirane na ime predlagatelja osiguranja ŽCĆ, OIB [osobni identifikacijski broj] radi namirenja parničnih troškova CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862.

Dodatna uputa za brisanje zabilježbe na nekretninama

Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Dubrovniku , da temeljem ovog rješenja i dokaza o namirenju parničnih troškova CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, izvrši brisanje zabilježbe ovrhe/spora/osiguranja/zabrane raspolaganja na nekretninama:

- cjelini prava vlasništva kat. čest. br. [katastarska čestica] pašnjak upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- cjelini prava vlasništva kat. čest. br. [katastarska čestica] šuma upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- cjelini prava vlasništva kat. čest. br. [katastarska čestica] izgrađeno zemljište površine 40 m2, oranica, površine 488 m2, ukupne površine 528 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina],

- cjelini prava vlasništva kat. čest. br. [katastarska čestica] kuća površine 102 m2, dvorište 520 m2, ukupne površine 622 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ,

- 865/5593 suvlasničkih dijelova kat. čest. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]."

2. Protiv tog rješenja u pravovremenom roku žali se predlagatelj osiguranja zbog bitne povrede odredaba parničnog (ovršnog) postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje na način da prihvati prijedlog predlagatelja osiguranja da se na temelju članka 347. Ovršnog zakona, članka 22 Direktive 2009/103/EZ i praksi Suda EU i donese privremenu mjeru kojom se nalaže protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja na ime nespornog dijela štete nastale zbog gubitka profesije i zarade nautičkog časnika SBG šifre 7520 do dobi od 63 godine, isplati iznos od 610.904,78 eura u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

3. Na žalbu predlagatelja osiguranja nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući zakonitost i pravilnost prvostupanjskog rješenja temeljem odredbe članka 365. stavak 2., te članka 381. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP) , u svezi članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, dalje: OZ-a, u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da nisu počinjene citirane bitne povrede odredaba postupka i da je materijalno pravo pravilno primijenjeno.

6. Prvostupanjski sud nije počinio apsolutno bitnu povredu iz članka 354 stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati, budući su u rješenju iznijeti dostatni i neproturječni razlozi o odlučnim činjenicama te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku, a niti drugim provedenim dokazima.

7. Neosnovano predlagatelj osiguranja u žalbi navodi da je pobijanim rješenjem prvostupanjski sud povrijedio pravo predlagatelja na obrazloženu odluku i pravo na pošteno suđenje zajamčeno u članku 29. Ustava RH i članku 6. Konvencije jer nije obrazložio odbijanje prijedloga predlagatelja da sukladno članku 213. ZPP-a, odredi prekid parničnog postupka zbog podnošenja zahtjeva Sudu Europske unije o tumačenju Ugovorā Europske unije te valjanosti i tumačenju akata institucija, tijela, ureda ili agencija Europske unije. To iz razloga što pobijanom prvostupanjskom odlukom sud nije niti odlučivao o prijedlogu tužitelja od 24. ožujka 2026. kada je uputio prijedlog za upućivanje prethodnog pitanja Sudu europske unije, a slijedom čega nije niti mogao odrediti prekid postupka sukladno članku 213. ZPP-a. Pobijanom odlukom prvostupanjski sud je odlučivao samo o osnovanosti prijedloga za određivanje privremene mjere predlagatelja sukladno odredbama Ovršnog zakona .

8. Suprotno žalbenim navodima predlagatelja osiguranja prvostupanjski sud donošenjem pobijane odluke nije povrijedio odredbe članaka 10. ZPP-a, jer je iz stanja prvostupanjskog spisa razvidno da je o prijedlogu za izdavanje privremene mjere odlučio bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova pri tome onemogućujući svaku zlouporabu prava u postupku.

9. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi:

- da je tužitelj podnio tužbu protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. radi naknade štete zbog gubitka zarade u razdoblju od 1. siječnja 2014. pa do 30. lipnja 2022. u ukupnom iznosu od 1.193.886,18 eura,

- da tužitelj predloženom privremenom mjerom traži naknadu neprijepornog dijela štete zbog, povećanih troškova uvjeta života i liječenja od 1985., navodeći da je izvrgnut bankrotu i blokadi već 3735 dana (FINA, 20.4.2026.) i da čekanje na presudu dovodi do potpunog uništenja njegove egzistencije, s obzirom da to nikakva naknada za 5 ili 10 godina više neće moći popraviti budući da zbog izostanka naknade nije u mogućnosti pokriti osnovne životne uvjete, čime je izložen daljnjem pogoršanju zdravlja i riziku nepopravljive štete također i zbog ovrhe nad kućom njegove supruge i pri tome navodi broj spisa P-379/2017). U prijedlogu navodi i da su u slučaju ugrožene egzistencije oštećenika, sudovi su dužni obvezu naknade njihovog gubitka zarade hitno ostvariti kako bi se spriječila nenadoknadiva šteta, osobito stoga što to sudu nalaže i obveza ispunjenja upravo tog cilja direktive o osiguranju, te načelo djelotvornosti prava EU, praksa VSRH (Rev-2358/2016-2) i Suda EU (C-300/21),

- da je tužitelj uz prijedlog dostavio podatke o visini zarade i obveznih doprinosa zaposlenika za socijalno osiguranje, izračun iznosa štete zbog gubitka zarade do dobi od 70 godina (Fina 31. ožujka 2026), izračun iznosa štete zbog gubitka zarade do dobi od 63 godine (Fina 4. svibnja 2026), potvrda o blokadi računa i novčanih sredstava (FINA 20. travnja 2026),

- da je uvidom u spis istog suda P-397/2017 (obzirom taj spis predlagatelj spominje u prijedlogu za osiguranje) utvrđeno da se isti i vodi između tužitelja Croatia osiguranje d.d. protiv tuženika ŠC, tuženika ŽCĆ i tuženice ŽCĆF radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji ugovora o darovanju nekretnina S1OU-89/14 od 18. travnja 2014 i OU-124/14 od 26. lipnja 2014. sklopljenim pred javnim bilježnikom Ivom Radovićem iz Dubrovnika koji gube učinak prema tužitelju u dijelu koji je potreban radi namirenja tražbine Croatia osiguranja d.d. u iznosu od 1.754.035,24 kune sa zateznim kamatama i da dopuste da tužitelj svoju tražbinu namiri prodajom nekretnina kojima se raspolagalo tim ugovorom,

- da je tužitelj podneskom od 24. ožujka 2026. uputio prijedlog za upućivanje prethodnog pitanja Sudu europske unije i to ) 1. "treba li Direktivu 2009/103/EZ, u svjetlu načela djelotvornosti prava Europske unije, tumačiti na način da se protivi primjeni nacionalnih pravila i sudske prakse koje dovode do toga da žrtva prometne nesreće ne može ostvariti punu naknadu štete zbog gubitka zarade tijekom dugotrajnog razdoblja, uslijed procesnih ograničenja, troškova ili trajanja postupka'", 2. "Je li nacionalni sud dužan izostaviti iz primjene nacionalna procesna pravila ukoliko njihova primjena dovodi do toga da pravo žrtve prometne nesreće na učinkovitu naknadu štete, zajamčeno pravom Europske unije, ostane praktički neostvareno?".

10. Polazeći od naprijed navedenih činjeničnih utvrđenja i cijeneći sadržaj prijedloga za određivanje privremene mjere, prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem odbio prijedlog za određivanje predložene privremene mjere podnesene sukladno članku 344. Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ) uz obrazloženje da zahtjev predlagatelja ne predstavlja privremenu mjeru radi osiguranja novčane tražbine već zahtjev za ostvarenje tražbine (neprijeporne štete kako je tužitelj naziva) te zahtjev za obustavom radnji u drugom parničnom postupku do okončanja parnice, te da cilj predložene mjere nije osiguranje buduće naplate, već ostvarenje tražbine.

11. Nadalje, prvostupanjski sud pravilno zaključuje da je predlagatelj učinio vjerojatnim postojanje novčane tražbine prema protivniku osiguranja, ali da nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti iz članka 344. stavak 1. OZ-a.

12. Iznesena činjenična utvrđenja kao i na njima zasnovano materijalno-pravno stajalište prvostupanjskog suda u cijelosti pravilnim prihvaća i ovaj sud te ista nisu dovedena u sumnju žalbenim navodima tužitelja.

13. Člankom 344. stavak 1. OZ-a propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Stavak 2. istog članka propisano je da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

14. Prihvaćajući utvrđenje prvostupanjskog suda da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim sve pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere osiguranja, valja navesti da ovaj sud u cijelosti pravilnim, točnim i potpunim prihvaća po prvostupanjskom sudu utvrđeno činjenično stanje koje je posljedica zakonite ocjene svih provedenih dokaza, a koje žalbenim navodima predlagatelja osiguranja nije dovedeno u sumnju

15. U odnosu na žalbene navode predlagatelja osiguranja u kojima navodi da je sud nepotpuno utvrdio činjenično stanje ignoriranjem šutnje protivnika osiguranja o postojanju štete kao i ignoriranjem izračuna FINA-e, ignoriranjem okolnosti da osiguravatelj ne osporava odgovornost te da su dugoročnom uskratom naknade nesporne štete povrijeđena prava žrtve, za istaknuti je da je u postupku osiguranja, s obzirom na njegovu svrhu cilj te privremeni karakter trajanja, nužno utvrditi isključivo postojanje zakonskih pretpostavki koje moraju biti ispunjene da bi se odredila predložena privremena mjera.

16. Na žalbene navode valja odgovoriti i da se privremenom mjerom ne smije iscrpiti sadržaj vjerovnikove tražbine tj. njegovo prijevremeno ostvarenje i cilj privremenih mjera ne može biti ostvarivanje potraživanja već osiguranje vjerovnikova budućeg ostvarenja, o čemu je prvostupanjski sud u konkretnoj situaciji vodio računa kod odlučivanja o prijedlogu radi donošenja privremene mjere.

17. Stoga bi u konkretnom slučaju određivanje privremene mjere, imalo za posljedicu izvršenje tražbine prije nego se u parničnom postupku utvrdi njezina osnovanost.

18. Budući tužitelj nije učinio vjerojatnim postojanje pretpostavke iz članka 344. stavak 1. OZ-a, koje moraju biti kumulativno ispunjenje da bi sud odredio predloženu privremenu mjeru, pravilnom primjenom materijalnog prava odbijen je prijedlog za osiguranje novčane tražbine izdavanjem privremene mjere.

19. Kako prvostupanjski sud donoseći pobijano rješenje nije povrijedio odredbe parničnog niti ovršnog postupka, utvrdio je sve činjenice bitne za donošenje zakonite odluke, te je pravilno primijenio materijalno pravo, valjalo je primjenom odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a odlučiti kao u izreci.

U Gospiću, 27. kolovoza 2026.

Sutkinja:

Tatjana Radaković Bašić