Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2249/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

RJEŠENJE

Županijski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Ivani Madunić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Boženki Jeličić, odvjetnici iz Zagreba protiv tuženih: ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. FL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III. mlt. TL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po zakonskim zastupnicima (roditeljima) ČL i FL, svi zastupani po punomoćnici Milici Nenadović Timarac, odvjetnici iz Siska, radi utvrđenja postojanja prava stvarne služnosti , odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-422/2025-11 od 13. travnja 2026., dana 27. kolovoza 2026.,

r i j e š i o  j e

Uvažavanjem žalbe tužitelja preinačuje se rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-422/2025-11 od 13. travnja 2026. i rješava:

Odbija se prijedlog tuženika za prekid tog parničnog postupka do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Kutini pod poslovnim brojem Psp-2/2025.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja je donio rješenje kojim je odredio prekid postupka u ovoj pravnoj stvari do pravomoćnog okončanja parničnog postupka u predmetu Općinskog suda u Kutini, poslovni broj Psp-2/2025.

2. Protiv ovog rješenja žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Tužitelj smatra da je ovaj postupak radi utvrđenja prava služnosti koji je pokrenut prije postupka pred Općinskim sudom u Kutini radi smetanja prava posjeda prethodno pitanje za taj spor, odnosno da isti ne predstavlja prethodno pitanje u ovoj pravnoj stvari kako je to odlučio prvostupanjski sud. Predlaže pobijano rješenje ukinuti i nastaviti postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Pobijanim rješenjem sud prvog stupnja je donio pobijano rješenje kojim je odredio prekid postupka na temelju odredbe članka 213. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 96/08,148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23,146/25 - dalje: ZPP).

5. Sud prvog stupnja utvrđujući da se predmet Općinskog suda u Kutini Psp- 2/2025 radi smetanja posjeda i ovosudni predmet P-422/2025 radi utvrđenja postojanja prava stvarne služnosti vode između istih stranaka i da je predmet spora ista nekretnina zauzima stav da postupak radi smetanja posjeda predstavlja prethodno pitanje o kojem ovisi donošenje odluke u predmetnom sporu.

6. Odredbom članka 213. ZPP propisano je da sud može konstitutivnim rješenjem odrediti prekid postupka, između ostalog i ako je odlučio sam ne rješavati o prethodnom pitanju (članak 12. ZPP).

7. Razlozi za prekid u zakonu su taksativno navedeni. Nastupanje prekida nikada ne zavisi od dispozitivnih radnji parničnih stranaka. U određenim slučajevima do prekida dolazi po sili zakona, na osnovi pravno relevantnih činjenica koje zakon smatra osnovom za nastupanje prekida. U nekim drugim slučajevima nastupanje prekida zavisi od nahođenja ili od dužnosti suda da prekine postupak pa do prekida dolazi na osnovi konstitutivne sudske odluke.

8. Odredbom članka 12. stavak 1. ZPP propisano je da kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno. Da bi odluka o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos mogla predstavljati prethodno pitanje iz članka 12. stavak 1. ZPP, potrebno je da odluka suda u sporu koji se vodi ovisi o rješenju tog pitanja. Drugim riječima, ako pitanje postoji li neko pravo ili pravni odnos nije od utjecaja na donošenje odluke o zahtjevu o kojem se vodi postupak, ne radi se o prethodnom pitanju iako je takvo pravo ili pravni odnos istaknuto kao osnova tužbe.

9. U konkretnom slučaju pitanje utvrđenje prava stvarne služnosti puta, provoza strojevima, automobilom, prolaza pješice preko poslužnog dobra upisanog u [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica]. nije prethodno pitanje za odluku o zahtjevu radi smetanja posjeda dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] površine 8021 m2.

10. Služnost je stvarno pravo na tuđoj stvari, a odredbom čanka 186. stavak 1. ZV definiran je pojam stvarne služnosti kao stvarno pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti. Tužitelj mora dokazati svoje pravo služnosti i tuženikov čin kojim smeta izvršavanje tog prava (argument iz članka 234. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“,broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08,38/09, 153/09, 143/12, 152/14,81/15 i 94/17, dalje: ZV). Svoje pravo će dokazati tako da dokaže pravni temelj i način stjecanja, a ako je služnost stekao pravnim poslom, mora dokazati i vlasništvo prednika.

11. Posjed predstavlja faktično stanje zaštićeno pravom, te unatoč zaštiti koju pravni poredak pruža posjedu, posjed nije pravo, pa ni njegova pravna zaštita nije istovjetna pravnoj zaštiti vlasništva, odnosno drugih stvarnih prava. Cilj je posjedovne parnice uspostaviti ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja. U toj je parnici rasprava ograničena na činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja. (argument iz članka 20. stavak 2. i članka 22. stavak 2. ZV.

12. Stoga, imajući u vidu navedeno, bez utjecaja je na parnicu radi utvrđenja prava stvarne služnosti odluka o smetanju posjeda. Naime, odluka u parničnom postupku radi smetanja posjeda ne može biti prethodno pitanje radi kojeg bi valjalo prekinuti ovaj postupak radi radi utvrđenja prava stvarne služnosti, jer se u parnici radi smetanja posjeda ne donosi odluka o nekom pravu ili pravnom odnosu, već o faktičnoj vlasti posjednika i činu smetanja posjeda, dok se u ovoj parnici donosi odluka o postojanju prava- služnosti ( ima jaču pravnu snagu), pa će biti od utjecaja i na posjedovni odnos. Obje parnice mogu voditi istovremeno i neovisno jedna o drugoj. Stoga nema uvjeta za prekid postupka iz članka 12. stavka 1. ZPP u svezi sa članka 213. stavak 1. točka 1. ZPP-a, kako je to pogrešno zaključio prvostupanjski sud.

13. Kako u konkretnom slučaju ne postoji niti jedan od propisanih razloga za prekid postupka valjalo je uvažavanjem žalbe tužitelja rješenje suda prvog stupnja preinačiti i odbiti prijedlog tuženika za prekid postupka, a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu iz članka 380. točka 3. ZPP-a.

U Splitu, 27. kolovoza 2026.

SUTKINJA:

Ivana Madunić