P-3173/2026

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu VICI ROŠČIĆ, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. NV iz [adresa], pod 2. DV iz [adresa], pod 3. SV iz [adresa], svi zastupani po punomoćnici Ivi Juričko, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika pod 1. NVM iz [adresa], zastupane po punomoćniku Zdenku Duvnjaku, odvjetniku u Trogiru, pod 2. DVM, [adresa], nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 15. srpnja 2026. u prisutnosti tužiteljice ad.1. osobno i njenog punomoćnika Jelene Maljković, odvjetnice u Splitu, pun. tuženika Zdenka Duvnjaka, odvjetnika u Kaštel Starome, te u odsutnosti tužene ad.2. objavljeno 27. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1.Utvrđuje se da je tužiteljica ad.1 suvlasnica nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] za 152/412 dijela i čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] za 1/6 dijela.

2.Razvrgava se suvlasnička zajednica na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica] upisanoj u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to uspostavom etažnog vlasništva na način da:

a) tužiteljici ad1. NV OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime njenog suvlasničkog dijela pripada:

- 94/412 dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], povezano sa stanom -S4, položeno na etaži 2. kata, koji se sastoji od hodnika, kupaonice, garderobe, tri spavaće sobe, wc-a, kuhinje sa spremištem, blagovaonice i dnevnog boravka, ukupne podne površine 84,96 m2, te pripadajućih sporednih dijelova, dostupnih iz dijela čiji su dio: dvije lođe, ukupne površine 12,12 m2;

- 57/412 dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], povezano sa stanom- S5, položeno na etaži potkrovlja, koji se sastoji od hodnika, kupaonice, kuhinje s blagovaonicom i dnevnim boravkom, predsoblja, dvije spavaće sobe, ukupne podne površine 64,65 m2, te pripadajućeg sporednog dijela, dostupnog iz dijela čiji je dio ili iz zajedničkog dijela: terasa na etaži potkrovlja, podne površine 9,60 m2, spremište na podestu stubišta između drugog kata i potkrovlja, podne površine 1,54 m2, spremišta na etaži potkrovlja, podne površine 2,05 m2

b) tužitelju ad.2 DV, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime njegovog suvlasničkog dijela pripada:

- 103/412 dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], povezano sa stanom- S3, položeno na etaži 1. kata, koji se sastoji od dnevnog boravka, dvije spavaće sobe, kuhinje s blagovaonicom, kupaonice, spremišta, ukupne podne površine 84,55 m2, te pripadajućih sporednih dijelova, dostupnih iz dijela čiji su dio ili iz zajedničkog dijela: tri lođe, ukupne podne površine 12,03 m2, radionica s WC-om na etaži podruma, podne površine 19,45 m2;

c) tužiteljici ad.3 SV, OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime njenog suvlasničkog dijela pripada:

- 55/412 dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], povezano sa stanom- S1, položeno na etaži podruma, koji se sastoji od: dva hodnika, kupaonice, spavaće sobe, kuhinje s blagovaonicom i dnevnim boravkom, ukupne podne površine 55,03 m2;

d) tuženoj ad.1 NVM (Deana) Meštrović na ime njenog suvlasničkog dijela pripada:

- 9/412 dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], povezano s garažom na etaži podruma, podne površine 18,37 m2;

- 94/412 dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], povezano sa stanom- S2, položeno na etaži prizemlja, koji se sastoji od dnevnog boravka, dvije spavaće sobe, kuhinje s blagovaonicom, kupaonice, spremišta, ukupne podne površine 84,55 m2, te pripadajućih sporednih dijelova, dostupnih iz dijela čiji su dio: tri lođe, ukupne podne površine 12,03 m2.

3. Ovlašćuju se tužitelji i tužena ad.1 temeljem ove presude i potvrde Grada Splita Klasa: 361-08/23 03/000012, Urbroj: 2181-1-10-3/22-23-0004 od dana 21. travnja 2023.g. da su posebni dijelovi nekretnine samostalne uporabne cjeline zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoja imena, na nekretninama označenima kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], na način kako je to opisano u točki 2. ove presude, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, uz istovremeno brisanje prednika tuženika ad.1 i ad.2 KV za 1/6 dijela.

4. Ovlašćuje se tužiteljica ad.1 temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na 1/6 dijela čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] uz istovremeno brisanje prednika tuženika ad.1 i ad.2 KV za 1/6 dijela.

5. Dužna je tužena nadoknaditi tužiteljima trošak ovog postupka, sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u visini određenoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima za ostale odnose."

II. Dužni su tužitelji u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženoj ad.1. parnični trošak u iznosu od 30.312,50 eura.

Obrazloženje

1.Kod ovog suda zaprimljena je 20.7.2009. tužba tužitelja ŽV, DV i SV protiv tuženika NVM (Dijane) Meštrović i KV, radi uknjižbe.

2.U tužbi se navodi kako su tužitelji DV i SV te tuženici uknjiženi kao suvlasnici čest zgr. 4912 i čet zem. 9310 ZU 10647 k. o. [katastarska općina] i to tužitelj ad.2. DV za 2/8 dijela, tužitelj ad.3. EV za 23/8 dijela, tužena IV za 2/6 dijela i tuženik ad.2. KV za 1/6 dijela. Kupoprodajnim ugovorom od 28.3.1969. zaključenim između JV, CV kao prodavatelja i KV, AV i VV kao kupaca da je ½ dijela predmetnih nekretnina prodana, te da usu čl.5. istog ugovora prodavatelji zadržali isključivo pravo nadogradnje. JV I CV, suvlasnike predmetnih nekretnina za ½ dijela, te isključive nositelje prava nadogradnje da su naslijedila njihova djeca ČV i DV, koji su **.**.1999. s GV i tužiteljicom ad.1. zaključili kupoprodajni ugovor, predmet kojega je pravo nadogradnje-rekonstrukcije stambene građevine sagrađene na čest zgr. 4912 i čet zem. 9130/4 k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], i to pravo nadogradnje drugo kata ukupne netto površine 90 m2 i potkrovlja ukupne brutto površine 60 m2, sa svim pripadnostima i služnostima. GV i tužiteljica ad.1. da su temeljem pravomoćne građevinske dozvole klasa UP/I 361-03/99 od 8.12.2003. izvršili nadogradnju predmetne nekretnine te sukladno Elaboratu o etažiranju izrađenom od strane sudskog vještaka za graditeljstvo Ante Popovića ishodili potvrdu Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove ishodili potvrdu da predmetna nadogradnja u naravi predstavlja samostalne uporabne cjeline i to: stan na drugom katu koji se sastoji od kuhinje, spreme, dnevnog boravka. tri sobe, garderobe, hodnika, kupaonice i wc-a ukupne površine 84,95m2, te pripadajuće dvije lođe ukupne netto površine 12,12 m2, što čini ukupnu netto površinu od 97,08 m2, odnosno netto korisnu površinu 94,05 m2, i pomoćni prostor u potkrovlju netto površine 68,36 m2, odnosno netto korisne površine 51,27 m2. Ugovorom o darovanju od **.**.2008., GV da je tužiteljici ad.1. darovao svojih ½ dijela predmetnih nekretnina. Tužiteljica da je temeljem navedenih ugovora i izgradnjom stekla pravo vlasništva odgovarajućeg suvlasničkog dijela predmetne nekretnine, što znači da se ista promijenila kvalitativno i kvantitativno izgradnjom dva kata, čime su se izmijenili suvlasnički dijelovi ostalih vlasnika. Tuženik ad.2. da je formalno uknjižen kao suvlasnik, iako se ne nalazi u posjedu istih. Radi navedenog, tužitelji da su izradili Elaborat etažiranja te ishodili potvrdu Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splta, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, odsjeka za graditeljstvo klasa: 361-08/09-01/0067 UR broj: 2181/01-03-03/19-09-003 od 27.4.2009. da svi posebni dijelovi stambene građevine u bloku, katnosti: PO+P+2K+potvrovlje izgrađeni na kat čest. [katastarska čestica], čet zgr. 4912 k. o. [katastarska općina] zajedno s pripadajućim dijelovima predstavljaju svaki za sebe samostalnu uporabnu cjelinu i to: 1) stan u podrumu-jug površine 55,13 m2 u vlasništvu tužiteljice ad.3. SV, 2) radionice u podrumu-sjever površine 19,45 m2 u vlasništvu tužitelja ad.2. DV, 3) garaže u podrumu-sjeverozapad površine 18,37 m2 u vlasništvu tužene ad.1. VV, 4)stana u prizemlju površine 84,55 m2 te pripadajuće tri lođe ukupne površine 12,03 m2 u vlasništvu tužene ad.1. VV, 5) stana na prvom katu površine 84,55 m2 te pripadajuće tri lođe ukupne površine 12,03 m2 u vlasništvu tužiteljice ad.2. DV, 6) stana na drugom katu površine 84,55 m2 te pripadajuće tri lođe ukupne površine 12,03 m2 u vlasništvu tužiteljice ad.1. NV te 7) pomoćni prostor u potkrovlju ukupne površine 68,36 m2 također u vlasništvu tužiteljice ad.1. Tužitelji se pozivaju na odredbu čl.71. i 370. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te predmetnom tužbom traži utvrđenje suvlasničkih dijelova predmetne čest zgr 4912 i čest zem 9310/4 ZU 10647 k. o. [katastarska općina] prema naprijed navedenim dijelovima, odnosno samostalnim uporabnim cjelinama opisanim u Elaboratu od 27.4.2009.

3.Tužena ad.1. usprotivila se tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja u cijelosti. Ističe kako se radi o tri tužitelja s osam tužbenih zahtjeva koji se ne temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi. Za tužbene zahtjeve tužene ad.1. ističe da nisu dopušteni s obzirom na odredbu čl.187. ZPP-a. Tužitelji da traže donošenje odluke kojom bi se utvrdilo postojanje prava suvlasništva, što prema navedenoj odredbi nije dopušteno, budući je po prirodi stvari bilo kakva tražbina iz takovog odnosa dospjela. Nadalje, tužitelji da nemaju bilo kakve drugi pravni interes kojim bi se opravdalo pružanje deklaratorne zaštite. U koliko imaju takav pravni interes, trebali bih ga navesti u tužbi. Postojanje poravnog interesa za podnošenje deklaratorne tužbe da ne proizlazi iz posebnog propisa ni Zakona o vlasništvu na koji se tužitelji zbog čega bi trebalo odbaciti tužbu od točke 1. do točke 7. tužbenog zahtjeva. Osmi tužbeni zahtjev da je neodređen, nejasan i neovršiv zbog čega bi tužitelje trebalo pozvati na uređenje tužbe. Ovo stoga što tužbeni zahtjev ne sadrži katastarske oznake. Ističe se da ne postoji niti jedna odredba pozitivnog materijalnog prava koja bi određivala da izjavu volje, odnosno izdavanje isprav zamjenjuje presuda, niti da se uspostava vlasništva posebnih dijelova provodi u parničnom postupku, pri čemu se napominje kako se tužitelji pogrešno pozivaju na odredbu čl.71. i 72. ZOVIDSP-a, a odredbom čl. 73. istog zakona propisano je da se vlasništvo posebnog dijela nekretnine uspostavlja na temelju pisane suglasnosti svih suvlasnika. Vlasništvo posebnog dijela ne može se uspostaviti dok ne postane pravomoćno odluka suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti toga stana, odnosno druge prostorije te korisnik vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine, osim kada određuje da pravomoćnu odluku suda o utvrđivanju korisne vrijednosti zamjenjuje isprava suvlasnika. Takvu pisanu suglasnost tužena da nikada nije dala, niti postoji pravomoćna odluka suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti, niti je tužena ikome izdala o tome ikakvu ispravu. Tužitelji da se pogrešno pozivaju na odredbu čl. 370. ZOVIDSP-a, koja se odnosi na etažno vlasništvo i pravo raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u društvenom vlasništvu, stečeno na temelju prijašnjih propisa, budući je nadogradnja izvršena nakon 1.1.1997. pa primjena ovog instituta ne dolazi u obzir. Na koncu, tužena ad.1. ističe kako ZOVIDSP-a ne poznaju institut stjecanja prava vlasništva izgradnjom, te da se pravo vlasništva može steći građenjem na tuđem zemljištu, a ne i na tuđoj građevini.

4.Podneskom od 27.10.2010. tužena ad.1. izvijestila je sud kako je u tužbi označeni tuženik ad.2. KV pok. Ante umro **.**.1991., prilažući rješenje o nasljeđivanju ovog suda broj O-90/92 od 30.6.1991. iz kojeg proizlazi da su njegovim nasljednicima proglašeni supruga SVM, kći IV i sin ĐV.

5.Podneskom od 29.11.2010. tužitelji uređuju tužbu na način da kao tuženu ad.2. označavaju OV, a tužena ad.2. usprotivila se ovakvom uređenju tužbe s obzirom da je ista podnesena protiv umrle osobe radi čega se radi o neotklonjivom nedostatku, pa ju je potrebno odbaciti.

6.Podneskom od 13.1.2011. tuženik ad.1. obavještava sud da je preminula i SVM **.**.2007., te da je tužbu potrebno odbaciti jer je podnesena protiv umrle osobe. Međutim, podneskom od 16.3.2011. tužitelji uređuju tužbu na način da kao tuženika ad.2. temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Jasne Matačić iz Splita broj O-546/07 od 19.3.2007. označavaju KVM, čemu se tužena ad.1. također usprotivila navodeći da je tužena ad.2. umrla prije podnošenja tužbe, da je tužba nedopuštena jer se radi o neotklonjivom nedostatku, a tuženici su jedinstveni i nužni suparničari, pa je takvu tužbu potrebno odbaciti.

7.Rješenjem ovog suda P-8030/09 od 24.10.2011. tužba od 20.7.2009. je odbačena. Odlučujući po žalbi tužitelja Županijski sud u Splitu rješenjem Gž St- 16/2015 ukida naprijed navedeno rješenje ovog suda te predmet vraća na ponovni postupak.

8.Podneskom od 19.4.2016. tužitelji uređuju tužbeni zahtjev na način da traže razvrgnuće suvlasničke zajednice na čest zgr. 4912 i čest zem 9310/4 ZU 10647 k. o. [katastarska općina] uspostavom etažnog vlasništva prema potvrdi naprijed navedenog Upravnog tijela od 27.4.2009., s time što tužiteljica ad.1. na ime svog suvlasničkog dijela potražuje 97/451 dijela koji predstavlja stan na drugom katu, te 68,451 dijela koji predstavlja pomoćni prostor u potkrovlju, tužiteljica ad.2. 19/451 dijela koji se odnosi na radionicu u podrumu te 97/451 dijela koji se odnosi na stan na prvom katu, dok tužiteljica ad.3. traži 55/451 dijela koji se odnosi na stan u podrumu. Istim zahtjevom traži se i utvrđenje pripadajućeg dijela tužene ad.1. od 18/451 dijela koji se odnosi na garažu u podrumu i 97/451 dijela koji se odnosi na stan u prizemlju.

9.Podneskom od 19.4.2016. tuženik ad.1. usprotivio se preinaci tužbe, a sud je raspravnim rješenjem od 12.7.2016. dopustio preinaku tužbe iz navedenog podneska. Nadalje, rješenjem P-643/16 od 15.7.2016. ovaj sud je obustavio parnični postupak u ovoj pravnoj stvari te odlučio da će se nakon pravomoćnosti tog rješenja postupak nastaviti po pravilima izvanparničnog postupka. Odlučujući po žalbi tužitelja protiv ovog rješenja, Županijski sud u Splitu rješenjem Gž-3628/2016 od 12.3.2018. ukida prvostupanjsko rješenje i predmet vraća ovom sudu na ponovni postupak.

10.Podneskom od 25.4.2019. tužitelji ponovno uređuju tužbeni zahtjev na način da kao točki 1. tužbenog zahtjeva postavljaju zahtjev na utvrđenje da je tužiteljica suvlasnica čest zgr. 4912 i čest zem 9310/4 ZU 10647 k. o. [katastarska općina].

11.Podneskom od 28.5.2026. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev nakon dopune nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, kako isti glasi u izreci ove odluke.

12.Rješenjem ovog suda od 8.5.2019. postupak je prekinut zbog smrti tuženika ad.2. ŽVM koji je preminuo **.**.2017.,a podneskom od 1.10.2020. tužitelji su zatražili nastavak postupka, te je sud rješenjem P-1508/2018 nastavio s raspravljanjem u predmetnom postupku i pozvao naseljenicu DVM na preuzimanje postupka.

13.Tužena DVM na ročištu održanom 10.2.2021. priznala je tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

14.Podneskom od 14.10.2022. tužitelji su ponovno uredili tužbeni zahtjev na način da tužiteljica ad.1. traži utvrđenje suvlasništva za 152/412 dijela čest zgr. 4912 i 1/6 dijela za čest zem 9310/4 ZU 10647 k. o. [katastarska općina], a u pogledu zahtjeva koji se odnosi na razvrgnuće suvlasničke zajednice, tužiteljica ad.1. traži da joj na ime njenog suvlasničkog dijela pripada 94/412 čest. zgr. [katastarska čestica], koji se odnosi na stan na drugom katu i 56/412 dijela koji se odnosi na prostor u potkrovlju, te 1/412 dijela čest. zgr. [katastarska čestica] koji se odnosi na ostavu položenu na podestu između drugog kata i potkrovlja i na potkrovlju, tužiteljica ad.2. traži 10/412 dijela čest zgr. 4912 koji se odnosi na podrumsku prostoriju i 93/412 dijela koji se odnosi na stan položen u prizemlju, dok tužiteljica ad.3. traži da se utvrdi njen suvlasnički dio od 55/412 dijela koji se odnosi na podrumski stan. Također, da se utvrdi kako je tužena suvlasnica za 9/412 dijela čest zgr. 4912 koji se odnosi na gospodarski prostor u podrumu i 93/412 dijela koji se odnosi na stan u prizemlju. Podneskom od 30.8.2023. tuženik ad.1. usprotivio se i ovoj preinaci tužbe u točci 2. novopostavljenog zahtjeva.

15.Tijekom trajanja postupka stranke su pisanim podnescima i raspravljanjem na ročištima izlagali svoja pravna stanovišta glede predmeta spora koja se u bitnome svode na navode tužbe i odgovora na tužbu, radi čega su u obrazloženju presude izostavljaju.

16.U postupku su izvedeni dokazi pregledom spisa ovog suda IIP-687/99, spisa Grada Splita Upravnog odjela za prostorna odjeljenje i graditeljstvo klasa 361- 08/09-01/0067, kupoprodajnog ugovora od 28.3.1969., kupoprodajnog ugovora od 19.8.1999., potvrde Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji službe za prostorno uređenje zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove klasa 361-08/04-01/00274 od 4.1.2004., ugovora o darovanju od 11.9.2008., potvrde Grada Splita Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo odsjek za graditeljstvo klasa 361-08/09-01/0067 od 27.4.2009., Elaborata etažiranja dipl. ing. MV (bez datuma), rješenja o nasljeđivanju ovog suda O-90/92 od 30.6.1992., rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Jasne Matačić iz Splita O- 546/07 od 19.3.2007., i 3.11.2009., odobrenja za građenje Općine Split Uprave za urbanizam građevinarstvo i komunalne poslove broj 351/UP-I-817/71-BG/IT od 27.9.1971., izvatka iz zemljišnih knjiga za čest zem. 7198/12 ZU 15434 k. o. [katastarska općina], zk izvatka za čest zem. 9310/4 i čest zgr 4912 ZU 10647 k. o. [katastarska općina], rješenja ovog suda Z-9793/03 od 6.3.2006., zk izvatka za čest zem 9310/10, 9310/4 i čest zgr 4912 ZU 10647 k. o. [katastarska općina], rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Petra Žanka iz Trogira broj O-4079/17 od 12.11.2019., potvrde glavnog projekta Upravnog odjela za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša županije Splitsko-dalmatinske klasa 361- 03/10-01/0140 od 15.12.2010., rješenja o nasljeđivanju ovog suda O-1877/86 od 24.2.1987., rješenja o nasljeđivanju ovog suda O-1445/73 od 16.5.1974., rješenja Županijskog sud u Splitu Gž-696/03 od 6.4.2005., prijave bespravne gradnje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva uprave za inspekcijske polove klasa 362-02/05-01/9276 od 5.12.2005., zamolbe tužene ad.1. HZZO-u od 30.9.2005., prijave tužene ad.1. Upravnom sudu od 21.9.2005., ugovora o darovanju od 12.2.1992., rješenja ovog suda Z-841/69 od 10.6.1969., vještačenjem po vještacima Tomislavu Čipčiću dipl. geodezije i UV dipl. građevine, saslušanjem tužitelja ad.1. 2. i 3. i tužene ad.1.

17.Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

18.Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenja prava suvlasništva u utuženom dijelovima na čest zgr.4912 i čet. zem. 9310/4 ZU 10647 k. o. [katastarska općina], odnosno razvrgnuće suvlasničke zajednice i uspostava etažnog vlasništva.

19. U postupku je utvrđeno sljedeće:

- kako su FV pok. N i CV žena FV kao prodavatelji zaključili s ZV pol. Ante, RV ženom ZV i IV VV ženom ŠV rođ. RV, kao prodavateljima 28.3.1969. kupoprodajni ugovor kojim prodavatelji kao suvlasnici za ½ dijela kuće s dvorištem u [adresa] oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dvor čet zem 9310/4 ZU 10647 k. o. [katastarska općina] prodaju svoje suvlasničke dijelove KV, RV i PV na jednake dijelove sa svim pripadnostima i služnostima,

- kako su stranke naprijed navedenog ugovora složne da predmet kupoprodaje u naravi predstavlja fizički dio nedovršenog stana u prizemlju i zapadne garaže sa pravom korištenja istočnog dijela zemljišta, odnosno dvora,

- kako su naprijed navedenim kupoprodajnim ugovorom prodavatelji zadržali sebi prav nadogradnje,

- kako je 19.8.1999. zaključen kupoprodajni ugovor između ČV i DV kao prodavatelja s GV i NV kao kupcima predmet kojega je pravo rekonstrukcije-nadogradnje postojeće stambene građevine sagrađene na čest zgr. 4912 i čet zem 9310/4 k. o. [katastarska općina], i to pravo nadogradnje drugog kata ukupne neto površine 90 m2 i potkrovlja ukupne bruto površine 60 m2 sa svim pripadnostima i služnostima kako je obuhvaćeno lokacijskom dozvolom klasa UP/I-350-05/96-02/00269 od 29.10.1998., čiji je sastavni dio idejno-arhitektonski projekt izrađen po ŠV dipl. ing. iz poduzeća Arp Split oznake T.D. 7/98 od travnja 1998.

- kako su prodavatelji u naprijed navadom ugovoru naveli da je između njih izvršena dioba ugovorima od 23.12.1991. i 21.7.1999., te da su u trenutku potpisa vlasnici za po 2/8 dijela postojeće zgrade svaki, kao i da je podnesen zahtjev za etažiranje postojećeg objekta, a prodavatelji su preuzeli na sebe obvezu omogućiti kupcima knjiženje prava vlasništva za cijelo u trenutku potpisa konačnog ugovora o kupoprodaji,

- kako je Ured državne uprave u Splitsko dalmatinskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove odsjek za graditeljstvo i obnovu postupajući po zahtjevu GV i NV izdalo potvrdu klasa 361-08/0401/00274 od 4.1.2004. kojom potvrđuje da su na drugom katu i potkrovlju kat čest. [katastarska čestica], odnosno čest zgr. 4912 k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], samostalne uporabne cjeline i to stan na drugom katu koja se sastoji od kuhinje, spreme, dnevnog boravka, tri sobe, garderobe, hodnika, kupaonice ukupne netto površine 84,95 m2 te pripadajuće dvije lođe ukupne površine 12,12 m2 što čini ukupnu netto površinu od 97,08 m2 odnosno netto korisnu površinu od 94,05 m2, te pomoćni prostor u potkrovlju netto površine 68,36 m2 odnosno netto korisne površine 51,7 m2 sa zajedničkim ulazom, stubištem, instalacijama,

- kako je između GV kao darovatelja i NV kao daroprimca 11.9.2008. zaključen ugovor o darovanju temeljem kojega GV svojoj supruzi NV daruje samostalne uporabne cjeline navedene u naprijed navedenoj potvrdi Ured državne uprave u Splitsko dalmatinskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove odsjek za graditeljstvo i obnovu i ovlašćuje je zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na njegovom suvlasničkom dijelu darovanih nekretnina,

- kako su stranke u naprijed navedenom ugovoru utvrdile da su temeljem pravomoćne građevne dozvole klasa UP/I 361-03/99-02/214 od 8.12.2003. sredstvima bračne zajednice izvršili nadogradnju predmetne nekretnine sukladno kupoprodajnom ugovoru od 19.8.1999.,

- kako je Grad Split, Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo, odsjek za graditeljstvo na zahtjev tužiteljice NV izdao potvrdu klasa 361-08/09-01/0067 od 27.4.2009., kojom potvrđuje da su svi posebni dijelovi stambene građevine u bloku, katnosti: Po-P+2K+Potkrovlje, izgrađeni na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno čest zgr. 4912 k. o. [katastarska općina] anagrafske oznake [adresa], popisani i opisani u točci 2. te potvrde, zajedno s pripadajućim dijelovima i predstavljaju svaki za sebe samostalnu uporabnu cjelinu,

- kako prema naprijed navedenoj potvrdi posebni dijelovi zgrade [adresa] sačinjavaju: stan u podrumu-jug, ukupne površine 55,13 m2, radionica u podrumu-sjever ukupne površine 19,45 m2, garaža u podrumu- sjeverozapad ukupne površine 18,37 m2, stan u prizemlju ukupne površine 84,55 m2, stan na prvom katu ukupne površine 84,55 m2, stana na drugom katu ukupne površine 84,96 m2 i pomoćni prostor u potkrovlju ukupne površine 68,36 m2,

- kako je elaborat etažiranja izradio MV, dipl. ing. arh. po nalogu GV i NV, u kojem je prikazao površinom i tlocrtom sve posebne dijelove predmetne zgrade,

- kako je Općina Split, Uprava za urbanizam, građevinarstvo i komunalne poslove, odsjek za urbanizam i građevinarstvo izdalo 27.9.1971. odobrenje za građenje broj 351/UP/I-817/71-BG/IT KV za građenje garaže za osobni automobil na čest zem 9310/4 k. o. [katastarska općina] u skladu sa potvrdom o lokaciji izdanoj pod brojem 350/516/71 od 7.6.1971. i u skladu sa tehničkim elaboratom izrađenim od poduzeća "Geo projekt Split"

- kako je Grad Split Upravni odjel za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša, odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo, pod odsjek za graditeljstvo povodom zahtjeva tužiteljice NV **.**.2010. izdalo potvrdu glavnog projekta klasa 361-03/10-01/0140 kojom utvrđuje da je glavni projekt oznake Z.O.P. 16/10 izrađen od ovlaštenog arhitekta ŠV od srpnja 2010. za izvođenje radova rekonstrukcije krova postojeće stambene građevine katnosti Sut+P+2+KK i prenamjenu pomoćnog potkrovnog prostora u stambeni prostor (1 stan) na kat čest 5973/4, čest zgr. 4912 k. o. [katastarska općina] izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom klasa UP/I-350-05/09-01/0262 od 11.3.2010. izdanoj od tog odijela,

- kako je Grad Split, Upravni odjel za urbanizam i izgradnju, odsjek za izdavanja akata prostornog uređenja i gradnje, rješavajući po zahtjevu tužiteljice NV **.**.2023. izdao Potvrdu klasa 361-08/23- 03/123000012 da su posebni dijelovi nekretnine samostalne uporabne cjeline na čest zgr 4912 k. o. [katastarska općina] utvrđeni u Očevidnom izviješću i stručnom mišljenju od srpnja 2022. koje je izradio stalni sudski vještak Darko Smodlaka izgrađeni u skladu sa pravomoćnom dozvolom nadležnog tijela za gradnju te predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu i sastoje se od posebnih dijelova: garaža-etaža podrum površine 18,37 m2, stana-S1- etaža podrum površine 55,03 m2, stana-S2-etaža prizemlje površine 84 m2, te sporednih dijelova površine 12,03 m2, stana S3, etaža prvi kat iste površine kao i etaža S2, stana S4 etaža drugi kat ukupne površine 84,96 m2 i sporednih dijelova površine 12,12 m2, te stana S5 etaža potkrovlje ukupne površine 64,65 m2, te sporednih dijelova površine 9,60 m2 (terasa) 1,54 m2 spremište na podestu stubišta između drugog kata i potkrovlja i

2,05 m2 spremišta na etaži potkrovlja,

- kako je prema zk izvatku od 14.4.1999. čet zem. 9310/4 - dvorište površine 255 m2 i čet zgr. 4912 zemljište bez zgrade površine 126 m2 bilo uknjiženo kao društveno vlasništvo, a zgrada bez zemljišta sagrađena na čest zgr. 4912 kao vlasništvo Meštrović Dijane žene PV za 1/6 dijela, EVM za 1/8 plus 1/8 dijela, ZV pok. Ante za 1/6 dijela, IV žene D za 1/6 dijela i IVM za 2/8 dijela,

- kako je rješenjem ovog suda Z-9793/03 od 6.3.2006. dozvoljena dioba čest zem. 9310/4 u pod čestice 9310/4 i 9310/10 ZU 10647, upis garaže i dvora na čest zem. 9310/10 ZU 10647 i zabilježba da za upis garaže na čest zem 9310/10 ZU 10647 nisu priložene lokacijska, i građevinska uporabna dozvola, temeljem čl.141. Zakona o gradnji,

- kako je prema zk izvatku od 16.3.2009. vlasništvo čest zem 9310/10 dvorište i garaža površine 63 m2, čest zem 9310/4 dvorište površine 192 m2 i čest zgr 4912 zgrada površine 126 m2, odnosno ukupno 381 m2 upisano na VV ženu ŠV, ZV pok. Ante, IV žena ŠV, za po 1/6 dijela, JVM za 1/8 i 1/8 dijela te IVM BV za 2/8 dijela, a isto zk stanje proizlazi i iz zk izvatka od 10.1.2024.,

- kako je rješenjem ovog suda O-90/92 od 30.6.1992. raspoređena imovina iza pok. CVM pok. Ante, koju predstavlja 1/6 dijela stana u [adresa], u prizemlju, sagrađenoj na čest zgr. 4912 ZU 10647, te 1/6 dijela zapadne garaže i dvora označenih kao čest zem 9310/4 ZU 10647 k. o. [katastarska općina], te garaža za osobni automobil izgrađena na čest zem 9310/4, tako da 1/6 dijela zapadne garaže označene sa čest zem 9310/4 pripada AVM supruzi za cijelo, 1/6 dijela stana u prizemlju iste zgrade pripada IV ženi S, kćerki za cijelo, dok garaža za osobni automobil izgrađena na čest zem 9310/4 k. o. [katastarska općina] sa pripadajućim dijelom dvorišta pripada TV ĐV, sinu ostavitelja za cijelo,

- kako su rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Jasne Matačić iz Splita broj O-546/07 od 19.3.2007. iza smrti pok. VVM njenim nasljednicima proglašeni ČVM, sin ostaviteljice za ½ dijela i

IV kćeraka za ½ dijela,

- kako je rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Petra Žanko iz Trogitra broj O-4079/17 od 12.11.2019. nasljednikom pok. KVM proglašena supruga DVM za cijelo, te je ista na ročištu od

10.2.2021. priznala tužbeni zahtjev tužitelja,

- kako su rješenjem o nasljeđivanju ovog suda O-1877/86 iza pok. JV njegovim nasljednicima proglašeni sinovi JVM i ČV za po ½ dijela,

- kako su rješenjem o nasljeđivanju O-1445/73 od 16.5.1974. nasljednicima pok. CV žene JV proglašeni suprug FV za 2/4 dijela te sinovi JVM i ČV za po ¼ dijela,

- kako je rješenjem Županijskog suda u Splitu Gž-696/03 od 6.4.2005. usvojena žalba IV(Dijane) Meštrović te preinačeno rješenje ovog suda broj Z-8726/99 od 19.11.2002. na način da je odbijen prijedlog predlagatelja NV i GV radi uknjižbe prava rekonstrukcije-nadogradnje postojeće stambene građevine na čest zgr 4912 i čest zem 9310/4 ZU 10647 k. o. [katastarska općina], u bitnome jer se ne radi o pravu građenja iz čl.280. ZV-a, jer nema potrebne suglasnosti svih suvlasnika sukladno čl. 41. ZV-a, te s obzirom da pravo rekonstrukcije nije pravo koje bi u smislu odredbe čl.31. ZZK-a bilo pogodno za uknjižbu u zemljišne knjige, jer nije stvarno pravo, niti je nekim posebnim propisom dopušten upis tog prava,

- kako je tužena ad.1. IV prijavljivala nadležnim upravnim tijelima kao nezakonitu gradnju drugog kata i potkrovlja koju su poduzeli tužiteljica ad.1. i njen suprug, što proizlazi iz dopisa koji se nalaze u sudskom spisu na str. 240 do 247,

- kako je sud prilikom očevida na predmetnim nekretninama te vještačenjem po vještaku geodetske struke dipl. ing. Tomislavu Čipčiću identificirao predmetne nekretnine kao čest zgr 4912 (kat čest 5973/4) i 9310/4 (kat čest 5973/3) te je također utvrđeno da se dograđeni drugi kat i stambeno potkrovlje nalaze na čest zgr 4912 koja ima površinu od 126 m2. Također, utvrđeno da stambena nije etažirana iako je u naravi podijeljena na više stambenih uporabnih cjelina međusobno povezanim unutarnjim stubištem, a do stambene zgrade pristupa se kroz dvorište označene čest zem 9310/4,

- kako je vještak građevinske struke inž. Darko Smodlaka sačinio nalaz i mišljenje u kojem je prikazao spornu nekretninu kao istočni dio dvojnog objekta, peteroetažni stambeno-gospodarski objekt pokriven trostrešni krovom nagiba krovnih ploha u smjeru sjever-jug-istok. Isti se sastoji od podruma, prizemlja prvog i drugog kata te stambenog potkrovlja. Stan u podrumu ima ukupnu površinu od 55,03 m2 korisne površine i korisne vrijednosti površine (KVP), stan u prizemlju i na prvom katu ima 96,58 m2 korisne površine odnosno 93,57 KVP, stan na drugom katu 97,04 m2 stambene površine i 94,02 KVP, te potkrovlje 72,29 m2 stambenog prostora odnosno 56,00 KVP.

- kako vještak sukladno prethodnim utvrđenjima i zatečenom stanju tijekom očevida lica mjesta, analizirajući pristup, uporabnu namjenu i tlocrtnu dispoziciju prostora na etažama, nivou opremljenosti i načinu korištenja, sukladno Članku 9. St. 1. i Članku 67. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u elaboratu procjenjuje se da je unutar peteroetažnog objekta označenog čest zgr. 4912; k. o. [katastarska općina], moguće formirati posebne dijelove povezane sa samostalnim uporabnim cjelinama i pripadajućim sporednim dijelovima i pripadcima, odnosno etažnim dijelovima peteroetažnog objekta, te iste povezati sa etažnim dijelom nekretnine, i to kao:

 9/412 dijela, odnosno 22/1000 dijela, povezano sa gospodarskim prostorom položeno na etaži podruma, orjentacija: sjever, vanjskog pristupa preko dvorišne rampe, koji se sastoji od: jedinstvenog prostora, sveukupne korisne (podne) površine 18.37 m2 (na arhitektonsko- građevinskom snimku označeno sivom bojom),

 10/412 dijela, odnosno 24/1000 dijela, povezano sa gospodarskim prostorom položeno na etaži podruma, orjentacija: sjever, vanjskog pristupa preko dvorišne rampe, koji se sastoji od: radione i WC-a, sveukupne korisne (podne) površine 19.45 m2 (na arhitektonsko- građevinskom snimku označeno crvenom bojom),

 55/412 dijela, odnosno 133/1000 dijela, povezano sa jednosobnim stanom položeno na etaži podruma, orjentacije: jug, pristupa sa unutrašnjeg dvokrakog stubišta, koji se sastoji od: jedne sobe, dnevnog prostora, kupaonice i dva hodnika, ukupne korisne (podne) površine 55.03 m2 (na arhitektonsko-građevinskom snimku označeno PLAVOM bojom),

 93/412 dijela, odnosno 227/1000 dijela, povezano sa stambenim prostorom položeno na prizemlju, orjentacije: sjever - jug, pristupa sa unutrašnjeg dvokrakog stepeništa, koji se sastoji od: dvije sobe, dnevnog prostora, blagovaonice, kuhinje, kupaonice, spreme, ukupne korisne (podne) površine 84.55 m2 i sporednog dijela: tri loggie, ukupne površine 12.03 m2, odnosno sveukupne korisne (podne) površine 96.58 m2 (stambeni prostor i sporedni dio, na arhitektonsko-građevinskom snimku označeno zelenom bojom),

 93/412 dijela, odnosno 227/1000 dijela, povezano sa stambenim prostorom položeno na prvom katu, orjentacije: sjever - jug, pristupa sa unutrašnjeg dvokrakog stepeništa, koji se sastoji od: dvije sobe, dnevnog prostora, blagovaonice, kuhinje, kupaonice, spreme, ukupne korisne (podne) površine 84.55 m2 i sporednog dijela: tri loggie, ukupne površine 12.03 m2, odnosno sveukupne korisne (podne) površine 96.58 m2 (stambeni prostor i sporedni dio, na arhitektonsko-građevinskom snimku označeno žutom bojom),

 94/412 dijela, odnosno 228/1000 dijela, povezano sa stambenim prostorom položeno na drugom katu, orjentacije: sjever - jug, pristupa sa unutrašnjeg dvokrakog stepeništa, koji se sastoji od: tri sobe, dnevnog prostora, kuhinje, kupaonice, spreme, WC-a, garderobe i hodnika, ukupne korisne (podne) površine 84.96 m2 i sporednog dijela: dvije loggie, ukupne površine 12.08 m2, odnosno sveukupne korisne (podne) površine 97.04 m2 (stambeni prostor i sporedni dio, na arhitektonsko-građevinskom snimku označeno maslinasto-sivom bojom),

 56/412 dijela, odnosno 136/1000 dijela, povezano sa stambenim prostorom položeno na potkrovlju, orjentacije: sjever - jug, pristupa sa unutrašnje trokrakog stepeništa, koji se sastoji od: dvije sobe, dnevnog prostora i blagovaonice, kuhinje, kupaonice, hodnika i predsoblja, ukupne korisne (podne) površine 64.94 m2 i sporednog dijela: terase, površine 7.35 m2, odnosno sveukupne korisne (podne) površine 72.29 m2 (stambeni prostor i sporedni dio, na arhitektonsko-građevinskom snimku označeno ljubičastom bojom),

 1/412 dijela, odnosno 2/1000 dijela, povezano sa gospodarskim prostorom (ostava) položeno na podestu (međuetaža između drugog kata i potkrovlja), pristupa sa podesta dvokrakog stepeništa, koji se sastoji od: jedinstvenog prostora, ukupne korisne (podne) površine 1.61 m2 (na arhitektonsko-građevinskom snimku označeno ljubičastom bojom),

 1/412 dijela, odnosno 1/1000 dijela, povezano sa gospodarskim prostorom (ostava) položeno na potkrovlju, unutrašnjeg pristupa sa podesta stepeništa, koji se sastoji od: jedinstvenog prostora, ukupne korisne (podne) površine 2.00 m2 (na arhitektonsko građevinskom snimku označeno ljubičastom bojom),

- kako je vještak građevinske struke u svom elaboratu nije utvrđivao samostalne uporabne cjeline, već iskazao etažne dijelovi koji se mogu koristiti kao samostalne uporabne cjeline, a etažni udjeli izračunati su omjerom korisne vrijednosti površine posebnog samostalnog uporabnog dijela objekta u odnosu na korisnu vrijednost površine svih samostalnih uporabnih cjelina troetažnog objekta. Pri tom napominje da suvlasnici mogu primijeniti izračun etažnih udjela pri utvrđivanju veličine suvlasničkih dijelova, što ne vrijedi apsolutno, s obzirom da suvlasnici mogu odrediti veličinu suvlasničkog dijela različito od veličine pripadajućeg posebnog dijela nekretnine. Vještak je mišljenja, s obzirom da je peteroetažni objekt uknjižen pod red.br. 1. lista A „posjedovnica“ istog zemljišnoknjižnog uloška, sukladno čl. 9. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima da je moguće uknjižiti etažni dio nekretnine, sukladno računski izračunatim etažnim dijelovima iskazanim u elaboratu ili uknjiženim suvlasničkim dijelovima povezano sa pripadajućim posebnim dijelovima nekretnine, a koji su različiti od veličine računski izračunatih etažnih dijelova nekretnine,

- kako je tužitelj podneskom od 10.7.2023. izvijestio sud da je 21. travnja 2023. nadležno upravno tijelo, odnosno Grad Split izdao potvrdu da su posebni dijelovi nekretnine samostalne uporabne cjeline na kat. čest. zem. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] garaža površine 18,37 m2, stan S-1 etaža podrum površine 55,03m2, stan S-2 etaža prizemlja površine 84,55m2 i pripadajućih sporednih dijelova ukupne podne površine 12,03m2, stana S- 3, etaža prvi kat ukupne podne površine 84,55m2 te pripadajućih sporednih dijelova podne površine 19,45m2, stana S-4 etaže drugi kat površine 84,96m2 te pripadajućih sporednih dijelova površine 12,12 m2 i stana S-5 etaže potkrovlje ukupne podne površine 64,65m2 te sporednog dijela ukupne površine 9,60m2 (terasa), spremišta na podestu stubišta između drugog kata i potkrovlja podne površine 1,54m2 i spremišta na etaži potkrovlja površine 2,05m2,

- kako je vještak građevinske struke 25.3.2025. izradio dopunu nalaza i mišljenja nakon što su tužitelji dostavili Potvrdu da su posebni dijelovi nekretnine samostalne uporabne cjeline na kat. čest. [katastarska čestica] zk čest. zgr. [katastarska čestica] od 21.4.2023. izdanu od strane Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju, Odsjek za izdavanje akata prostornog uređenja i gradnje Grada Splita, te je u toj dopuni prikazao sveukupnu površinu peteroetažnog stambeno – gospodarskog objekta s korisnom komunikativnom površinom od 54,57m2, korisnom gospodarskom površinom od 41,43m2, odnosno korisne vrijednosti površine 20,29m2, korisne stambene površine 417,52m2, odnosno korisne vrijednosti površine 392,19m2, utvrđujući da korisna etažna površina objekta iznosi 458,95m2, odnosno korisna vrijednost etažne površine objekta iznosi 412,48m2. Sukladno navedenoj Potvrdi, vještak je utvrdio posebne dijelove nekretnina upisanih u ZU 10647 KO [katastarska općina], odnosno samostalne uporabne cjeline, temeljem čega je tužitelj uredio tužbeni zahtjev podneskom od 28.5.2026.

- kako je vještak u svom usmenom obrazloženju očitujući se na prigovore tužene ad 1 ostao u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja, navodeći da predmetna nekretnina predstavlja višestambenu zgradu u smislu pravila struke, te da je prilikom izrade nalaza koristio Pravilnik o procjeni vrijednosti nekretnina iz 2015., odnosno koeficijente navedene u točci I, kako je naveo u elaboratu iz srpnja 2022., dok se prilog 5 Pravilnika na koji upire tužena ad 1 koristi kod procjene vrijednosti nekretnine. Pritom vještak ističe da do danas nije donesen pravilnik niti naputak kojim bi se decidirano usmjerilo vještaka na koji način i kako utvrditi etažne dijelove. Ustraje u mišljenju po kojem je temeljem važećih propisa izračunom iskazana korisna vrijednost površina posebnog dijela kao umnožak korisnih površina pojedinih prostorija, posebnih dijelova i njihovih pripadaka te odgovarajućih koeficijenata za pojedine prostore.

- kako tužiteljica u svom iskazu navodi da predmetna tužba predstavlja pokušaj etažiranja predmetne nekretnine . Ona i suprug da su zajedno kupili pravo nadogradnje od braće ČV koja su prije toga podnijeli zahtjev za izdavanja lokacijske dozvole koja je bila pravomoćna. Nakon pregleda sve potrebne dokumentacije da su smatrali kako su kupili pravo nadogradnje od bivšeg vlasnika te su podnijeli zahtjev nadležnim tijelima za gradnju. Za gradnju da im nije trebala suglasnost ostalih suvlasnika te da su ishodili građevinsku dozvolu. Tužena ad.1. IV da je pravila probleme tijekom gradnje, a ista da je okončana 2005. te su uselili 2007., no nisu se mogli uknjižiti. Tužena ad.1. da je tražila iznos od 75.000,00 eura kako bi ishodili uknjižbu. 2013. da su od obitelji DVM kupili garažu i dio ispred garaže koji je bio izdvojen kao posebna čestica, što je predmet drugog postupka. Što se dvorišta ispred zgrade tiče, s južne strane da se nalazi vrt i kućica tužiteljice IVM, s istočne strane da se nalazi garaža s dvorištem kojeg su kupili ona i suprug, sa sjeverne strane da je zajednički dio koji služi kao prolaz svim suvlasnicima za ulaz u kuću, a u podrumu kuće da su garaže tužiteljice ad.2. i tužene ad.1. kojima se pristupa sa sjeverne strane. Navodi kako je prije sklapanja kupoprodajnog ugovora bila u predmetnoj zgradi te utvrdila da se radi o ravnoj terasi sa sobom i roštiljem, te da su se na istoj nalazile neke antene, a obvezala se o izgradnji krova položiti antene na isti, što je i učinila. Što se tuče provjere zk stanja prije sklapanja ugovora o kupoprodaji, da je to bila obveza agencije koja je posredovala oko kupoprodaje. Ističe da je nije interesiralo tko su ostali vlasnici zgrade jer je kupovala pravo nadogradnje

- kako tužitelj ad 2 DV u svom iskazu navodi da je zemljište na kojem je sagrađena predmetna zgrada kupio njegov pok. otac FV početkom 1960-tih, nakon čega je počeo graditi kuću, koja nije bila završena jer je ocu ponestalo sredstava, a u međuvremenu da je umrla njegova teta HV, a da je otac odlučio prodati nedovršeni stan na prvom katu i garažu tuženoj ad 1, ZV i RV. Prodan im je stan na prvom katu i garaža glede čega je sačinjen kupoprodajni ugovor 1969., od kada su kupci u posjedu tih nekretnina, a u članku 4. i 5. ugovora da je izrijekom navedeno kako kupci nemaju pravo nadogradnje niti pravo korištenja terase. U vrijeme sklapanja ugovora o kupoprodaji s tuženom IV i dr., kuća se sastojala od dva stana, podrumskih prostorija gdje su bile dvije garaže i prostorija gdje se kasnije formirao stan za njegovog brata. Stanovi da su se nalazili na prvoj i drugoj etaži te bili identične površine. Terasu da je koristio samo vlasnik, odnosno on i njegov brat, a tužena da bi za postavljanje antene ili nečeg sličnog, uzimala ključeve terase od njega i brata, a potom ih vratila. Na terasi da se nalazila manja prostorija sagrađena istodobno kad i cijela kuća a koristio ju je njegov otac za potrebe svog posla budući je bio sudski vještak geodetske struke. Ta prostorija da je bila sagrađena u betonu, s krovom, prozorima, strujom, vodom i svime što je potrebno. Otac da je za života podijelio njega i brata na način da je bratu pripao stan u prizemlju i podrum te pravo nadogradnje, a njemu garaža i stan na drugom katu te pravo korištenja terase ili krova za slučaj građenja. Brat da je dobio pravo korištenja vrta odnosno južnog dijela parcele, te da je pravo nadogradnje proda Veštićima, koji su sagradili stan. Ugovor o kupoprodaji da je potpisao zajedno s bratom, da je u to vrijeme postojala lokacijska dozvola za gradnju koju je ishodio njegov brat, a do pojave GV da između njega i tužene ad 1 nije bilo nikakvog spora jer su se svi pridržavali ugovora iz 1969. Tužena da je pokretala više postupaka protiv njega i brata jer je na svaki način pokušala spriječiti gradnju, te da je sve sporove izgubila. U ostavinskom postupku iza smrti njegovog oca da u ostavinskoj imovini nije navedeno pravo građenja na predmetnoj nekretnini iz razloga što je za života svoju imovinu podijelio sinovima. On osobno da nije podnosio zahtjev za uknjižbu prava nadogradnje, niti mu je poznato je li to činio njegov brat.

- kako tužiteljica ad 3 SV u svom iskazu navodi da je vlasnica manjeg stana u prizemlju predmetne nekretnine površine 58m2 s okućnicom kojega je 1992. kupila od ČV, te da predmetnom tužbom traži etažiranje onog što je kupila. Pored stana da je kupila i šupu, dio okućnice te pravo prolaza od ulice do vrta u širini od 1m, a prilikom sklapanja ugovora da se odrekla prava na nadogradnju, što je u istom i navedeno. Na terasi predmetne nekretnine da je bila jedanput radi krovne antene i da se na istoj nalazila mala šupica, za koju je ČV naveo da je u njegovom vlasništvu, ili u vlasništvu njegovog brata. Sjeća se da je jednom dala pismeno odobrenje ČV da može graditi na terasi.

- kako tužena ad 1 IV (VV) Meštrović u svom iskazu navodi da se protivi predmetnoj tužbi iz razloga što se na predmetnoj nekretnini gradilo bez njene suglasnosti, da ista ima više suvlasnika i da je trebala suglasnost svih ako se nešto radi i gradi, a ona da je suvlasnica za pola nekretnine i nitko je ništa nije pitao. Izvorno da je predmetna nekretnina bila u suvlasništvu na jednake dijelove JV i CV s jedne strane te HV s druge strane. Njeni pok. roditelji ZV i SVM te ona da su 28.3.1969. od JV i CV kupili stan na prvom katu i garažu ispod tog stana te pripadajući dio dvorišta, odnosno pola kuće koja je bila u izgradnji, imala samo zidove, te su je oni dovršili iznutra. U vrijeme kupoprodaje da se sastojala od prizemlja, prvog kata kojega su kupili ona i roditelji, te stana iznad čiji je vlasnik DV, koji je u vrijeme kupoprodaje pripadao njegovim roditeljima. Ispod njenog stana u prizemlju da su bile dvije garaže od kojih su jednu kupili ona i roditelji, te stan površine 58m2 s drugom garažom koji je sada u vlasništvu tužiteljice ad 3. Ona i roditelji da su se nakon kupoprodaje uknjižili kao vlasnici a 1994.da je doneseno rješenje suda kojim se odbija zahtjev DV i ČV da se knjiže na terasi, jer nisu dobili suglasnost ostalih stanara. Ne spori da je u momentu zaključenja ugovora 1969. bračni par ČV zadržao pravo nadogradnje, ali to pravo nije cijeli niz godina iskoristio, te da su dopuštali njoj i roditeljima da koriste terasu za postavljanje antene, čišćenja tapeta i sl. S kupoprodajnim ugovorom iz 1999. da se nije složila jer su kod kupoprodaje 1969. ona i roditelji smatrali da se radi o kući s dva stana, a sada da se radi o pet stanara, odnosno pet suvlasnika. U kući da i dalje, u stanu iznad nje stanuje DV, stan u prizemlju da je prodan tužiteljici ad 3, a nakon kupoprodaje ona i roditelji da su se uknjižili na ½ dijela kao suvlasnici predmetne nekretnine, odnosno svaki po 1/6. Majka da joj je darovala trećinu svoje nekretnine, dok je očeva trećina i dalje upisana na njegovo ime, te da je nakon njegove smrti bratu pripala garaža i zemljište oko garaže, odnosno dio dvora ispred garaže s istočne strane kuće. Tvrdi da su se roditelji i ona 1969. suglasili s ugovornom odredbom koja se odnosi na pravo nadogradnje jer je prodavatelj FV rekao kako neće ništa graditi i da mogu koristiti terasu za svoje potrebe. Za šupicu koja se nalazila na terasi tvrdi da je bila male površine, sklepana i da su je sagradila braća ČV i DV. Također tvrdi da je ostalim zainteresiranim kupcima govorila kako je ona vlasnica ½ dijela predmetne nekretnine te nije suglasna s nadograđivanjem.

- kako je tužena ad 1 pred ovim sudom vodila postupak radi ukidanja prava nadogradnje koji postupak je vođen pod br. IIP-687/99. Prvostupanjskom presudom od 15. svibnja 2000. odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice te je ta odluka potvrđena presudom i rješenjem Županijskog suda u Splitu Gž- 2801/00 od 21. lipnja 2002., a kao razlog navodi se činjenica da se na predmet spora ne odnosi Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997., dok Zakon o nadogradnji zgrada nije sadržavao odredbe o roku u kojem se to pravo mora realizirati. Prema stavu VS RH iznesenom u odluci Rev 65/03 od 3. studenog 2005. kojom se odbija revizija tužene ad 1 za spornu nadogradnju mjerodavna su, s obzirom da se radi o ugovoru iz 1969., pravna pravila OGZ-a, i to Paragraf 479 koji uređuje sadržaj nepravilnih ili prividnih služnosti na način da su to zemljišne služnosti u korist određene osobe. Tako, VS RH u navedenoj odluci navodi da ugovoreno pravo nadogradnje po svojoj pravnoj naravi jeste nepravilna služnost, jer je u korist prodavatelja ugovoreno pravo nadogradnje na tuđoj nekretnini, objektu koji je tim ugovorom prenesen u vlasništvo kupaca i u tom smislu predstavlja ograničenje prava vlasništva kupaca. Sporno pravo nadogradnje po svojoj pravnoj naravi da nije niti moglo biti pravo građenja, jer pravna pravila OGZ-a nisu poznavala taj pravni institut, zbog čega nije osnovan zahtjev tužiteljice da se ukine pravo nadogradnje na temelju čl. 294. st. 1. ZV-a (ukinuće prava građenja). Tužiteljica da je tužbenim zahtjevom tražila da sud donese konstitutivnu odluku kojom se ukida pravo nadogradnje, a ne utvrđenje da je to pravo prestalo na temelju činjenica uz koje zakon vezuje prestanak prava služnosti. Temeljem čl. 388. st. 1 ZV-a, postojanje pretpostavki za ukidanje služnosti, što uključuje i nepravilne služnosti ocjenjuje se na temelju odredbe čl. 242. st. 1. ZV-a, prema kojoj vlasnik poslužne stvari može zahtijevati ukidanje služnosti ako pravo služnosti izgubi razumnu mjeru, no tužiteljica svoj zahtjev za ukidanje spornog prava ne temelji na takvom činjeničnom supstratu, radi čega je njen tužbeni zahtjev osnovano odbijen.

20.Prema odredbi čl. 120. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 153/14, dalje: ZV) vlasništvo na nekretninama stječe se uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako Zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu.

21.Odredbom čl. čl. 66. ZV-a propisano je:

(1) Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine (etažno vlasništvo) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno.

(2) Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine ovlašćuje suvlasnika na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno, da upravljajući tim posebnim dijelom nekretnine umjesto svih suvlasnika izvršava sve vlasničke ovlasti i dužnosti kao da je posebni dio samo njegovo vlasništvo, pa da, ako nije drukčije određeno, čini s tim dijelom i koristima od njega što ga je volja te svakoga drugoga iz toga isključi.

(3) Vlasništvo posebnoga dijela može biti uspostavljeno na odgovarajućem suvlasničkom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava građenja sa zgradom.

(4) Kad je uspostavljeno vlasništvo posebnoga dijela nekretnine na nekom njezinom suvlasničkom dijelu, pravne odnose glede te nekretnine uređuju posebna pravila iz ove glave Zakona, a podredno opća pravila o suvlasništvu.

22.Odredbom čl. 71. ZV-a propisano je:

(1) Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavit će se na određenom suvlasničkom dijelu, ako to zahtijeva suvlasnik te nekretnine koji ima barem odgovarajući suvlasnički dio, te ako su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

(2) Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavit će se i na zahtjev zajedničkih vlasnika koji imaju u svome zajedničkom vlasništvu barem odgovarajući suvlasnički dio te nekretnine, ako su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom, s time da će se nakon uspostave na njih primjenjivati odredba članka 70. ovoga Zakona.

(3) Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavit će se i na suglasni zahtjev više suvlasnika te nekretnine, ako njihovi suvlasnički dijelovi ukupno iznose barem koliko je odgovarajući suvlasnički dio, a ispunjene su i sve pretpostavke određene zakonom, s time da će se nakon uspostave na njih primjenjivati odredba članka 70. ovoga Zakona.

(4) Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavit će se i na zahtjev vlasnika zemljišta, odnosno nositelja prava građenja koji dijele tu nekretninu na suvlasničke dijelove koji su odgovarajući dijelovi za uspostavu vlasništva posebnih dijelova, ako su ispunjene pretpostavke iz članka 75. ovoga Zakona.

23. Odredbom čl. 72 ZV-a propisano je:

(1) Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavlja se upisom u zemljišnu knjigu kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine.

(2) Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine upisuje se u vlasničkom listu na suvlasničkom dijelu onoga suvlasnika za kojega je osnovano vlasništvo posebnoga dijela, uz navođenje posebnoga dijela nekretnine i sporednih dijelova na koje se proteže, a na posjedovni se list stavlja natpis: Etažno vlasništvo.

24.Odredbom čl. 73. ZV-a- propisano je:

(1) Vlasništvo posebnoga dijela nekretnine uspostavlja se na temelju pisane suglasnosti svih suvlasnika te nekretnine.

(2) Niti jedan suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasništva posebnoga dijela drugom suvlasniku koji ima odgovarajući suvlasnički dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasništva posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograničila prava koja njemu već pripadaju na temelju njegova prije uspostavljenoga vlasništva posebnoga dijela.

(3) Vlasništvo posebnog dijela ne može se uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela.

(4) Potvrdu iz stavka 3. ovoga članka može zamijeniti uporabna dozvola iz koje je razvidno da je zgrada izgrađena sukladno planu posebnih dijelova nekretnine, potvrđenim građevinskom dozvolom da ti posebni dijelovi predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu.

(5) Vlasništvo posebnoga dijela ne može se uspostaviti dok ne postane pravomoćnom odluka suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti toga stana, odnosno druge prostorije te korisnih vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine, osim kad ovaj Zakon određuje da pravomoćnu odluku suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje isprava suvlasnika.

25.Odredbom čl. 156. ZV-a propisano je:

1) Dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom, ili ulaganjem u njih, ne može se steći vlasništvo, ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine.

(2) Pripada li pravo na naknadu onomu tko je dogradio, nadogradio ili preuredio zgradu, odnosno prostoriju iz stavka 1. ovoga članka, ili je ulagao u takvu zgradu ili prostoriju, određuju pravila obveznoga prava.

26.Odredbom čl. 370. ZV-a propisano je:

1) Vlasništvo na posebnom dijelu zgrade (etažno vlasništvo), a isto tako i pravo raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u društvenom vlasništvu, stečeno na temelju prijašnjih propisa, od stupanja na snagu ovoga Zakona vlasništvo je posebnih dijelova nekretnine, kako je uređeno odredbama ovoga Zakona, pa se prosuđuje po njima, ako ovim prijelaznim odredbama nije što posebno određeno.

(2) Vlasnik posebnoga dijela zgrade iz stavka 1. ovoga članka nakon stupanja na snagu ovoga Zakona ostaje vlasnikom svoga posebnoga dijela nekretnine, a nositelj prava raspolaganja na posebnom dijelu zgrade postaje vlasnikom toga posebnoga dijela, s time da se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine neodvojivo povezuje s određenim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine po odredbama stavka 3. i 4. ovoga članka.

(3) Vlasniku posebnoga dijela zgrade iz stavka 2. ovoga članka pripada stupanjem na snagu ovoga Zakona odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, umjesto njegova dosadašnjega sudjelovanja u zajedničkom nedjeljivom vlasništvu zajedničkih dijelova porodične zgrade sa suvlasništvom zemljišta, odnosno umjesto njegova dotadašnjega sudjelovanja u trajnom pravu korištenja zajedničkih dijelova višestambene zgrade s pravom trajnoga korištenja zemljišta.

(4) Veličina odgovarajućega suvlasničkoga dijela iz stavka 3. ovoga članka utvrdit će se odgovarajućom primjenom pravila ovoga Zakona o veličini odgovarajućega suvlasničkoga dijela nekretnine koji ovlašćuje suvlasnika da ima u svome vlasništvu posebni dio zgrade; do tada se smatra da su dijelovi svih suvlasnika jednaki, ali svaki od suvlasnika nekretnine, pa makar i ne bio vlasnikom posebnoga dijela zgrade, može zahtijevati da se utvrdi veličina suvlasničkih dijelova koje će sud među njih pravedno podijeliti.

(5) Osobe koje su po prijašnjim propisima imale valjani pravni temelj za stjecanje vlasništva stana odnosno drugoga posebnoga dijela nekretnine, ovlaštene su na tom temelju steći taj stan odnosno drugi posebni dio zgrade zajedno s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, čija će se veličina utvrditi prema odredbama stavka 4. ovoga članka.

(6) Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, povezanoga s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine, upisuje se u zemljišnoj knjizi uz odgovarajuću primjenu odredaba predviđenih ovim Zakonom za uspostavu vlasništva na posebnom dijelu; do tada već provedeni upisi vlasništva na posebnom dijelu zgrade, odnosno upisi prava raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u društvenom vlasništvu smatraju se upisima prava vlasništva posebnoga dijela nekretnine povezanoga sa suvlasničkim dijelom te nekretnine koji je određen po stavku 4. ovoga članka.

27.Cijeneći ukupno izvedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 53/98, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje ZPP) ovaj sud smatra kako tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan iz razloga koje će naprijed navesti.

28.U predmetnom postupku među strankama u bitnome nije sporno sljedeće:

- kako je, 28. ožujka 1969. između JV, CV i HV kao stvarnih i zemljišno knjižnih vlasnika čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] kao prodavatelja te KV, RV i tužene ad 1 zaključen kupoprodajni ugovor kojim su FV i CV prodali ½ predmetnih nekretnina na jednake dijelove prodavateljima,

- kako se u naravi radi o stanu u prizemlju, zapadnoj garaži i istočnom dijelu zemljišta,

- kako su stranke naprijed navedenog ugovora u točci 5. istog ugovorili da kupci nemaju pravo korištenja terase, te da prodavatelji zadržavaju sebi pravo nadogradnje, koje pravo nije upisano u zemljišnim knjigama,

- kako je između nasljednika prodavatelja iz naprijed navedenog ugovora Lahora i DV kao prodavatelja i LV te NV kao kupaca sklopljen 19. kolovoza 1999. ugovor o prodaji prava rekonstrukcije – nadogradnje postojeće stambene građevine sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica],

- kako je ugovorom o darovanju od **.**.2008. GV darovao tužiteljici ad 1 dvije sagrađene etaže na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], za gradnju kojih su ishođene sve potrebne dozvole upravnih tijela,

- kako se tužna ad 1 protivila gradnji tužiteljice ad 1 na predmetnoj nekretnini, te kako je po žalbi tužene rješenjem Županijskog suda u Splitu Gž-696/03 od 6.4.2005. preinačeno rješenje ovog suda Z-8726/99 od 19.11.2002. na način da je odbijen prijedlog tužiteljice ad 1 i GV radi uknjižbe prava rekonstrukcije - nadogradnje na predmetnoj nekretnini, jer nema suglasnost svih suvlasnika sukladno čl. 41 ZV-a, niti pravo rekonstrukcije spada u stvarna prava koja bi u smislu odredbe čl. 31. ZZK bila pogodna za uknjižbu,

- kako su tužitelji ishodili potvrdu nadležnog tijela o samostalnim uporabnim cjelinama predmetne nekretnine, temeljem koje je vještak građevinske struke izvršio dopunu nalaza i mišljenja 25.3.2025., a sukladno kojoj dopuni su tužitelji konačno precizirali tužbeni zahtjev kako isti glasi u izreci ove odluke.

16.U postupku je kao sporno trebalo raspraviti u utvrditi ostvaruju li tužitelji pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice u parničnom postupku te je li tužiteljica ad.1. stekla pravo vlasništva posebnih dijelova nekretnine opisanih u tužbenom zahtjevu.

29.Glede prigovora tuženika koji se odnose na legitimaciju stranaka, o tome se izjasnila sudska praksa u brojnim odlukama. Naime, u slučaju kad sud mora donijeti jedinstvenu odluku u odnosu na sve suvlasnike, odnosno suparničare, na pasivnoj strani u parnici moraju sudjelovati svi sudionici materijalno pravnog odnosa s obzirom da se spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima, kako je propisano odredbom čl. 201 ZPP-a. Tuženici su u konkretnom slučaju pravilno označeni, a o tome se izjasnio i Županijski sud u Splitu odlučujući po žalbi tužene ad 1 rješenjem Gžst-16/2015 od 22. siječnja 2016.

30.Jednako tako, u odluci Gž-3628/2016-2 od 12. ožujka 2018. Županijski sud u Splitu očitovao se po žalbi tužene ad 1 glede nadležnosti parničnog suda kod odlučivanja o razvrgnuću suvlasničke zajednice stranaka u predmetnom postupku, upirući na činjenicu da među strankama u predmetnom postupku postoji spor glede vlasništva i prava razvrgnuća suvlasničke zajednice, kao i na činjenicu nemogućnosti ulaska suda u ocjenu dispozitivnosti stranke koja je odabrala parnični postupak kao relevantan za zadovoljenje svojih interesa.

31.Tužena ad 1. usprotivila se preinakama tužbenog zahtjeva tužitelja, no isti je tijekom postupka uređivan sukladno nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke, na koji je utjecala činjenica što su tužitelji tijekom postupka ishodili potvrdu o samostalnim uporabnim cjelinama. Stoga ovaj sud smatra da bez obzira na činjenicu što tuženik nije dao pristanak na izvršene preinake, pa tako i posljednjeg tužbenog zahtjeva od 28. svibnja 2025., kako su izvršene preinake svrsishodne za konačno rješenje odnosa među strankama, radi čega ih pozivom na odredbu čl. 190. st. 3. ZPP-a dopušta.

32.Naprijed citirano odredbom čl. 156. st. 1. ZV-a određeno je kako se dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem zgrade ne može steći vlasništvo, ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine. Ugovorom iz 1969. koji je zaključen između svih tadašnjih suvlasnika predmetne nekretnine, budući mu je pristupila i HV, čiji je suvlasnički dio pripao sestri CV, kako proizlazi iz dokaza koji su dostavljeni u sudski spis, ugovoreno je da kupci nemaju prava korištenja terase te da prodavatelji zadržavaju sebi pravo nadogradnje. Prema stavu VSRH iz odluke Rev-1303/2008 od 4. studenog 2010., (na koju se pozivaju i tužitelji) mjerodavno je samo ono što je odredio tuženik kao vlasnik nekretnine, a u konkretnom slučaju nije sporno kako tužena ad.1. kao suvlasnica za ½ dijela predmetne nekretnine, nije dopustila predmetnu nadogradnju. U istoj odluci VSRH navodi kako dopuštenje vlasnika nekretnine ima pravne učinke i nije u suprotnosti sa načelom jedinstva nekretnine.

33.Nadalje, način uspostave vlasništva posebnih dijelova nekretnine propisan je naprijed citiranom odredbom čl. 72 ZV-a, kojim je propisano da se vlasništvo određenoga posebnog a dijela nekretnine uspostavlja upisom u zemljišnu knjigu kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine. Također, naprijed citiranom odredbom čl.73. istog zakona, propisano je da se vlasništvo posebnog dijela nekretnine uspostavlja na temelju pisane suglasnosti svih suvlasnika nekretnine, čega u konkretnom slučaju nema. Dakle, tužena ad.1. nikada nije dala suglasnost u smislu naprijed citirane odredbe čl. 73. ZV-a niti postoji pravomoćna odluka suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti, niti je ova tužena izdala o tome ikakvu ispravu.

34.Među strankama nije sporno kako su u trenutku zaključenja ugovora o kupoprodaji od 28.3.1969. prodavatelji prodali tuženoj ad.1. i njenim prednicima ½ dijela predmetne nekretnine, te da je istim ugovorom ugovoreno da za sebe zadržavaju isključivo pravo nadogradnje, koje su njihovi nasljednici prodali tužiteljici ad.1., odnosno njenom predniku, a koje pravo nije bilo upisano u zemljišnim knjigama. Također je nesporno kako su tužena ad.1. i njeni prednici u posjedu kupljenih nekretnina od 1969.

Prema odredbi čl. 388 st.2. ZV-a stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovim pravnih učinaka. S obzirom da je kupoprodajni ugovor kojim su prednici tužitelja zadržali pravo nadogradnje na stambenom objektu kojega su prodali kupcima sklopljen 1969., to se na sporno pravo nadogradnje primjenjuju pravna pravila OGZ- a, i to paragraf 479 koji uređuje sadržaj nepravilnih ili prividnih služnosti na način da su to stvarne služnosti u korist određene osobe. Prema stavu VSRH izraženom u odluci Rev-68/03-2 od 3.11.2005., koja se odnosi na stranke u predmetnom postupku, odnosno na predmet spora, ugovoreno pravo nadogradnje po svojoj pravnoj naravi jeste nepravilna služnost, jer je u korist prodavatelja ugovoreno pravno nadogradnje na tuđoj nekretnini, objektu koji je tim ugovorom prenesen u vlasništvo kupca i u tom smislu predstavlja ograničenje prava vlasništva kupca. Dakle, u konkretno slučaju radilo bi se o nepravilnoj služnosti koja nije osnovana u korist nekretnine, nego u korist osobe, a osobne služnosti su nenasljedive i neprenosive, prestaju smrću osobe u čiju korist su osnovane, što proizlazi iz odredbe paragrafa 529 OGZ-a. Jednako je regulirano i odredbom čl. 201. i 202. ZV-a. Odredbom čl. 5. Ugovora o kupoprodaji od 28.3.1969. ugovoreno je da prodavatelji za sebe zadržavaju pravo nadogradnje, ne spominje se da bi to pravo pripadalo i njihovim nasljednicima. Također, je nesporno da su FV i CV preminuli, te da za života ni oni, a niti kasnije njihovi slijednici nisu gradili na predmetnoj nekretnini, kao što je nesporno da svoje pravo nadogradnje, odnosno osobne služnosti nisu upisali u zemljišne knjige. Stoga je u pravu tužena ad.1. kada tvrdi da je smrću prodavatelja prestalo postojati osobno pravo stvarne služnosti u vidu prava nadogradnje kojeg su ugovorili odredbom čl. 5. naprijed navedenog ugovora, ali i kada tvrdi da to pravo nije bilo upisano u zemljišnim knjigama, pa ga prodavatelji nisu niti stekli.

35.Kako je već naprijed navedeno, dogradnjom i nadogradnjom ne može se steći pravo vlasništva zgrade, osim suglasnošću svih (su) vlasnika kako je propisano i odredbom čl. 41. ZV-a, čega u konkretnom slučaju nema, čak štoviše tužena ad.1. protivila se nadogradnji, nije nikada dala suglasnost za istu, podnosila je prijave nadležnim upravnim tijelima i vodila sudske postupke protiv tužiteljice ad.1., te je isključivo zbog nepravilno postavljenog tužbenog zahtjeva odbijena s istim u postupku IIP-687/99. Tužiteljica ad.1. poziva se na ugovor od 24.12.2012. zaključen s ČVM kojim joj je isti prodao svoj suvlasnički dio čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 10647 k. o. [katastarska općina], no ugovor je potpisan od strane CVM, tužiteljica nije dostavila dokaz o pravnom predništvu. Prema rješenje o nasljeđivanju O-90/92 ČVM nasljeđuje garažu za osobni automobil izgrađen na čest zem 9310/4 k. o. [katastarska općina], ali ne i 1/6 dijela stana koji se nalazi u zgradi označenoj kao čest zgr 4912 k. o. [katastarska općina], kojega nasljeđuje tužena ad.1.

36.Dakle, prema odredbi čl. 156. st. 1. ZV-a, za slučajeve dogradnje, nadogradnje, preuređenja, prigradnje, ugradnje ili ulaganja u zgradu, ne može se steći vlasništvo takvim radnjama, osim ako drukčije nije odredio vlasnik iste nekretnine. VSRH u svojoj odluci Rev x-149/18 zauzima stav da onaj tko je ulagao u suvlasničku zajednicu ima pravo na obveznopravni, a ne na stvarnopravni zahtjev, osim u slučaju postojanja sporazuma suvlasnika, izuzev situacije kada su takva ulaganja promijenila bit stvari i kad se takvim ulaganjima protivna strana nije usprotivila, što sve u konkretnom slučaju nije riječ, jer je nesporno da se tužena ad.1. protivila gradnji tužiteljice ad.1. i njenih prednika te poduzimala brojne radnje u tom smislu, uključujući vođenje i aktivno sudjelovanje u upravnim, zemljišno knjižnim i parničnim postupcima. Upravo zbog takvog postupanja tužene ad.1., tužiteljica ad,1. ne može isticati savjesnost graditelja, koja se u primjeni odredbe čl. 156. niti ne spominje. Tužiteljica je mogla i morala znati da je predmetna nekretnina u suvlasništvu više osoba, te je sukladno tome trebala tražiti suglasnost tužene ad.1. za nadogradnju.

37.Odlukama koje su donesene u upravnim postupcima ne rješava se pravno pitanje koje je predmet ovoga spora, odnosno iste nisu od relevantnog značaja za presuđenje u predmetno pravnoj stvari. Dakle, tužiteljica ad.1. nije stekla vlasništvo predmetne nekretnine u smislu odredbe čl. 156. ZV-a, među strankama u postupku ne postoji suvlasnička zajednica koja bi se mogla razvrgnuti sukladno odredbi čl. 53. ZV-a, te je s obzirom na sve naprijed navedeno, tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neutemeljen.

38.U odnosu na ocjenu vjerodostojnosti iskaza stranaka saslušanih u postupku, njihove iskaze treba cijeniti imajući u vidu kako supsidijarno mjesto ovog zakonom predviđenog dokaznog sredstva, tako i činjenicu da se radi o opravdanoj zainteresiranosti stranaka za uspjeh u sporu. U odnosu na nalaze vještaka, zadatak geodetskog vještačenja bio je identifikacije predmetne nekretnine, a građevinski vještak svoj je nalaz dao po prijedlogu tužitelja, prvenstveno radi tužbenog zahtjeva usmjerenog na razvrgnuće suvlasničke zajednice i uspostavu etažnog vlasništva. Bez obzira na prigovore tužene ad. 1., sud je dopustio ovo vještačenje smatrajući isto svrsishodnim s obzirom na predmet spora i njegovu složenost.

39.S obzirom da su tuženici u konkretnom slučaju nužni suparničari i da se spor može riješiti na jednak način prema svima, činjenica da je tužena ad.2. priznala tužbeni zahtjev tužitelja nije od značaja za presuđenje u predmetno pravnoj stvari.

40.Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a a tuženoj ad.1. obistinjen je trošak kako slijedi: za sastav odgovora na tužbu, zastupanje na ročištima od 19.4.2016., 12.7.2016., 8.5.2019., 10.2.2021., 28.5.2021., 24.8.2021., 17.10.2022., 18.4.2023., 1.9.2023., 18.1.2024., 16.4.2024., 6.6.2025., 11.9.2025., 5.11.2025., 4.2.2026., 15.7.2026. po 1.000,00 eura, za sastav podnesaka od 31.8.2023., 10.1.2024., 23.1.2024., 17.5.2024., 9.7.2025., 26.9.2025., 17.12.2025., po 1.000,00 eura, za sastav podneska od 25.7.2016. 250,00 eura, što ukupno iznosi 24.250,00 eura uvećano za 6.062,50 eura PDV-a, tako da ukupni trošak iznosi 30.312,50 eura.

U Splitu, 27. kolovoza 2026.

S U D A C

Vica Roščić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjeraka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa presude.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis