Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski građanski sud u Zagrebu

    Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: P Ob-794/2023-46

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E NJ E

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Nedi Šoli, u parničnom predmetu tužiteljice-protutuženice-predlagateljice i protivnice osiguranja MS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], (dalje u tekstu: tužiteljica), zastupana po punomoćnici Nataši Vujčić, odvjetnici u Zagrebu protiv tuženika-protutužitelja-predlagatelja i protivnika osiguranja ČS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (dalje u tekstu: tuženik), zastupanog po punomoćnici Jeleni Grbešić, odvjetnici u Zagrebu, uz sudjelovanje maloljetne djece RS, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2009. u [adresa] i DS, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2012. u Zagrebu, oboje zastupani po posebnoj skrbnici MSI iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb i Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Črnomerec, radi razvoda braka, donošenja odluke s kojim roditeljem će stanovati zajednička maloljetna djeca, te održavanju osobnih odnosa maloljetne djece s roditeljem s kojim ne stanuju i određivanja obveze uzdržavanja za maloljetnu djecu te određivanju privremene mjere po službenoj dužnosti, nakon održane glavne i tajne rasprave zaključene 16. srpnja 2026. u prisutnosti stranaka osobno i njihovih punomoćnika, a u odsutnosti uredno pozvane posebne skrbnice i punomoćnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Črnomerec, 27. kolovoza 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Razvodi se brak zaključen 25. listopada 2008. u Zagrebu i upisan u maticu vjenčanih matičnog područja Zagreb, Trnje za godinu 2008. pod rednim brojem 01073, između

    ČS, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1974. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]

    i

    MS, djevojački M, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1980. u [adresa], s prebivalištem u [adresa].

    II. Zajednička maloljetna djeca stranaka, maloljetni RS, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2009. u [adresa] i DS, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2012. u Zagrebu , stanovat će s majkom, ovdje tužiteljicom MS, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi u [adresa].

    III. Tužiteljica MS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao majka, potpuno samostalno će ostvarivati roditeljsku skrb za maloljetnog RS, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2009. u Zagrebu i maloljetnu DS, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenu **.**.2012. u Zagrebu, dok će u odnosu na donošenje odluka o svim bitnim osobnim pravima djeteta iz čl. 100. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) (promjenu djetetova osobnog imena, promjenu prebivališta, odnosno boravišta djeteta i izbor ili promjenu vjerske pripadnosti) roditelji imati zajedničku roditeljsku skrb.

    IV. Osobni odnosi između maloljetne djece RS, OIB: [osobni identifikacijski broj] i DS, OIB: [osobni identifikacijski broj], s ocem ŽS, OIB: [osobni identifikacijski broj], ostvarivat će se:

    - jednom mjesečno, treći tjedan u mjesecu, subotom ili nedjeljom uzimajući u obzir obveze djece i zdravlje djece, kao i obveze i zdravlje tuženika kao oca, u trajanju od četiri sata na način da će otac preuzeti djecu s adrese stanovanja i po završetku osobnih odnosa vratiti djecu na adresu stanovanja u [adresa].

    - u ostalo vrijeme prema dogovoru roditelja, uvažavajući želje i mogućnosti djece.

    V. Nalaže se tuženiku SS, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao ocu, plaćati za uzdržavanje maloljetnog djeteta RS, OIB: [osobni identifikacijski broj], mjesečni iznos od 240,00 EUR (slovima: dvjestočetrdeset eura) počevši od 1. svibnja 2024. pa nadalje, sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili do drugačije odluke suda, s dospijećem svakog pojedinog iznosa do 15.-tog dana u mjesecu za tekući mjesec, na način kako slijedi:

    A) iznos od ukupno 2.520,00 EUR (slovima: dvijetisućepetstodvadeset eura), a koji iznos čini razliku plaćenog iznosa od 150,00 EUR (slovima: stopedeset eura) do određenog iznosa od 240,00 EUR (slovima: dvjestočetrdeset eura) odnosno razliku neuplaćenog iznosa za svaki mjesec dospjelih, a neplaćenih obroka uzdržavanja, s dospijećem do 15-tog u mjesecu za tekući mjesec, za razdoblje od 1. svibnja 2024. do 26. kolovoza 2026., uvećano za zateznu kamatu tekuću na iznos kako slijedi :

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. svibnja 2024. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. lipnja 2024. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. srpnja 2024. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. kolovoza 2024. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. rujna 2024. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. listopada 2024. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. studenog 2024. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. prosinca 2024. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. siječnja 2025. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. veljače 2025. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. ožujka 2025. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. travnja 2025. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. svibnja 2025. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. lipnja 2025. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. srpnja 2025. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. kolovoza 2025. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. rujna 2025. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. listopada 2025. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. studenog 2025. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. prosinca 2025. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. siječnja 2026. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. veljače 2026. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. ožujka 2026. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. travnja 2026. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. svibnja 2026. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. lipnja 2026. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. srpnja 2026. do isplate,

    - iznos od 90,00 EUR (slovima: devedeset eura) od 16. kolovoza 2026. do isplate,

    po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na sve dospjele, a neplaćene obroke i to od dana njihova dospijeća, pa do isplate, sve uplatom na tekući račun majke i zakonske zastupnice djeteta, MS, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana,

    B) iznos od 240,00 EUR (slovima: dvjestočetrdeset eura) mjesečno počevši od 27. kolovoza 2026. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili do drugačije odluke suda, s dospijećem svakog mjesečnog iznosa do 15-tog u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sve uvećano za zateznu kamatu koja se obračunava na svaki dospjeli, a neplaćeni obrok uzdržavanja, pa sve do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve uplatom na tekući račun majke i zakonske zastupnice djeteta, MS, OIB: [osobni identifikacijski broj].

    VI. Nalaže se tuženiku SS, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao ocu, plaćati za uzdržavanje maloljetnog djeteta DS, OIB: [osobni identifikacijski broj], mjesečni iznos od 220,00 EUR (slovima: dvjestodvadeset eura) počevši od 1. svibnja 2024. pa nadalje, sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili do drugačije odluke suda, s dospijećem svakog pojedinog iznosa do 15. -tog dana u mjesecu za tekući mjesec, na način kako slijedi:

    A) iznos od ukupno 1.960,00 EUR (slovima: tisućudevetstošezdeset eura), a koji iznos čini razliku plaćenog iznosa od 150,00 EUR (slovima: stopedeset eura) do određenog iznosa od 220,00 EUR (slovima: dvjestodvadeset eura) odnosno razliku neuplaćenog iznosa za svaki mjesec dospjelih, a neplaćenih obroka uzdržavanja, s dospijećem do 15-tog u mjesecu za tekući mjesec, za razdoblje od 1. svibnja 2024. do 26. kolovoza 2026., uvećano za zateznu kamatu tekuću na iznos kako slijedi :

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. svibnja 2024. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. lipnja 2024. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. srpnja 2024. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. kolovoza 2024. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. rujna 2024. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. listopada 2024. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. studenog 2024. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. prosinca 2024. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. siječnja 2025. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. veljače 2025. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. ožujka 2025. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. travnja 2025. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. svibnja 2025. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. lipnja 2025. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. srpnja 2025. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. kolovoza 2025. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. rujna 2025. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. listopada 2025. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. studenog 2025. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. prosinca 2025. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. siječnja 2026. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. veljače 2026. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. ožujka 2026. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. travnja 2026. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. svibnja 2026. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. lipnja 2026. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. srpnja 2026. do isplate,

    - iznos od 70,00 EUR (slovima: sedamdeset eura) od 16. kolovoza 2026. do isplate,

    po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na sve dospjele, a neplaćene obroke i to od dana njihova dospijeća, pa do isplate, sve uplatom na tekući račun majke i zakonske zastupnice djeteta, MS, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana,

    B) iznos od 220,00 EUR (slovima: dvjestodvadeset eura) mjesečno počevši od 27. kolovoza 2026. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili do drugačije odluke suda, s dospijećem svakog mjesečnog iznosa do 15-tog u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sve uvećano za zateznu kamatu koja se obračunava na svaki dospjeli, a neplaćeni obrok uzdržavanja, pa sve do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje pos ljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve uplatom na tekući račun majke i zakonske zastupnice djeteta, MS, OIB: [osobni identifikacijski broj].

    VII. Odbija se zahtjev tužiteljice za potpuno samostalnim zastupanjem djece u svim bitnim osobnim pravima djeteta iz čl. 100. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) (promjena djetetovog osobnog imena, promjena prebivališta odnosno boravišta djeteta i izbor ili promjena vjerske pripadnosti), kao neosnovan.

    VIII. Odbija se zahtjev tuženika za ostvarivanjem osobnih odnosa s maloljetnom

    djecom kako je navedeno u podnesku od 12. prosinca 2023., kao neosnovan.

    IX. Odbijaju se zahtjevi maloljetnog RS, OIB: [osobni identifikacijski broj] i maloljetne DS, OIB: [osobni identifikacijski broj], s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u visini iznosa iz točaka V. i VI. i to za razdoblje od 21. srpnja 2023. do 30. travnja 2024. i s pripadajućom kamatom na zatražene iznose, kao neosnovani.

    r i j e š i o  j e

    I. Mijenja se rješenje o privremenoj mjeri Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. R1 Ob-1482/2023-9 od 18. rujna 2023. u dijelu pod točkom II. izreke rješenja kojim je određen način ostvarivanja osobnih odnosa tuženika s maloljetnom djecom na način kako slijedi:

    „II. Osobni odnosi između maloljetne djece RS, OIB: [osobni identifikacijski broj] i DS, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2012. u Zagrebu s ocem ŽS, OIB: [osobni identifikacijski broj], ostvarivat će se:

    - jednom mjesečno, treći tjedan u mjesecu, subotom ili nedjeljom uzimajući u obzir obveze djece i zdravlje djece, kao i obveze i zdravlje tuženika kao oca, u trajanju od četiri sata na način da će otac preuzeti djecu s adrese stanovanja i po završetku osobnih odnosa vratiti djecu na adresu stanovanja u [adresa].

    - u ostalo vrijeme prema dogovoru roditelja, uvažavajući želje i mogućnosti djece."

    II. Sve ostale odredbe rješenja o privremenoj mjeri Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. R1 Ob-1482/2023-9 od 18. rujna 2023., koje nisu mijenjane ili u suprotnosti s odredbama ovog rješenja, ostaju u cijelosti nepromijenjene.

    III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovoga postupka koji se vodi pod posl.br. P Ob-794/2023 ili do drugačije odluke suda.

    IV. Svaka stranka snosi svoje troškove ovoga postupka.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj ovome sudu predlaže da sud razvede njezin brak s tuženikom i odluči o roditeljskoj skrbi i uzdržavanju maloljetne djece.

    1.1. U tužbi tužiteljica u bitnome navodi da je u braku nje i tuženika rođeno dvoje djece, zatim da su odnosi tuženika i nje teško i trajno narušeni te da njihova zajednica ne postoji više zbog višegodišnjeg fizičkog i psihičkog nasilja koje je nad njom i djecom vršio tuženik. S tim u vezi tužiteljica ističe da je 6. lipnja 2023. prijavila tuženika Policijskoj postaji Črnomerec te da su istome izrečene mjere opreza rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Kir-1103/2023 od 10. lipnja 2023. – udaljenje iz doma, zabrana približavanja tužiteljici na udaljenost ne manju od 200 meta ra te zabrana uspostavljanja bilo kakve veze s njom.

    1.2. Nadalje, tužiteljica ističe da djeca odbijanju kontakt s ocem zbog čega predlaže da se osobni odnosi ne ostvaruju na određeno vrijeme kako bi se djeci olakšalo da prebrode traumu, a tuženik popravi svoje ponašanje. Dodaje i da je podnijela prijedlog za donošenje privremene mjere kojom bi se odredio nadzor osobnih odnosa oca s djecom.

    1.3. Tužiteljica ističe da zbog obiteljskog nasilja stranke nisu u mogućnosti međusobno surađivati i zajednički donositi odluke u odnosu na djecu, te pored toga da je tijekom zajedničkog života stranaka tužiteljica samostalno izvršavala i skrbila o svim aspektima djece, tužiteljica smatra da je u interesu djece da ona ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb.

    1.4. U odnosu na uzdržavanje djece, tužiteljica ističe da troškovi djece uključuju redovne troškove stanovanja, higijenskih potrepština, zdravlja i prijevoza, djeca pohađaju slobodne aktivnosti i to RS ragbi, a DS ples, te je potrebno platiti članarinu, opremu, odjeću i natjecanja. Maloljetna DS ima treći stupanj oštećenja zdravlja zbog čega se školuje u Poliklinici Suvag što iziskuje dodatan svakodnevni angažman u vidu vožnje djeteta.

    1.5. Tužiteljica ističe da je tuženik zaposlen s primanjima oko 1.000,00 EUR i nema drugih osoba za uzdržavanje, nije kreditno opterećen, stanuje u kući koja je u vlasništvu njegove majke koja plaća režije, a ostvaruje i dodatne prihode od najma stana u vlasništvu njegove majke.

    1.6. Slijedom navedenoga, tužiteljica predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će razvesti brak stranaka, odlučiti da maloljetna djeca stanuju s njom, da ona ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb i da se osobni odnosi djece s ocem ostvaruju pod nadzorom, kao i da tuženik doprinosi za uzdržavanje maloljetnog RS u mjesečnom iznosu od 240,00 EUR, a za maloljetnu DS u mjesečnom iznosu od 220,00 EUR mjesečno, počevši od lipnja 2023. pa nadalje s dospijećem do svakog 15-tog u mjesecu uvećano za zatezne kamate, uplatom na račun tužiteljice.

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe da tužiteljica podnijela kaznenu prijavu protiv njega nakon što se nije složio s razvodom braka jer je htio spašavati brak, pa je tužiteljica rekla da će "ići drugim putem". Ne osporava da su na snazi mjere opreza.

    2.1. Nadalje, tuženik osporava da su odnosi supružnika teško i trajno narušeni, protivi se da tužiteljica ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb i da on ne viđa djecu. Smatra da kao otac i zakonski zastupnik ima pravo sudjelovati u donošenju svih bitnih odluka za djecu, a tužiteljica umanjuje njegovu očinsku figuru u odrastanju djece. Dodaje da stranke nisu bile u tretmanu kod Hrvatskog zavoda za socijalni rad, nije evidentirana niti jedna prijava, niti prekršajna niti kaznena i nije bilo psihičkog niti fizičkog nasilja tuženika prema tužiteljici ili djeci.

    2.2. Tuženik ističe da je njegov odnos prema djeci uvijek bio blizak i privržen, te da bi prekid svake bliske veze i odnos s djecom bio štetan za psihofizički razvoj djece i potencijalno može biti uzrok trauma kod djece.

    2.3. U odnosu na obvezu uzdržavanja djece, tuženik dodaje da su njegova primanja oko 900,00 EUR mjesečno s uključenim prijevozom i da nema drugih primanja te da se osporava da bi njegova majka njemu prepuštala najamninu jer i ona imala malu mirovinu. On doprinosi za stanovanje s 300,00 EUR mjesečno, dodatno 300,00 EUR za hranu te bi radi toga mogao za djecu doprinositi oko 180,00 EUR za maloljetnu DS, a 200,00 EUR za maloljetnog RS.

    2.4. Slijedom navedenoga, predlaže da se razvede brak stranaka, zatim da djeca stanuju s tužiteljicom na njezinoj adresi stanovanja, zatim da on i tužiteljica ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb te da se osobni odnosi njega s djecom ostvaruju svaki drugi vikend naizmjenično od petka u 18,00 sati do nedjelje u 18,00 sati, svaki ponedjeljak od 17,00 do 20,00 sati, svaki drugi državni praznik ili vjerski blagdan koji je neradni dan u Republici Hrvatskoj od 10,00 do 18,00 sati, 15 dana tijekom ljetnih školskih praznika i 7 dana tijekom zimskih školskih praznika, te po dogovoru roditelja uz nesmetanu komunikaciju djece sa tuženikom telefonskim putem. U odnosu na uzdržavanje predlaže da se odredi da plaća 180,00 EUR za maloljetnu DS, a 200,00 EUR za maloljetnog RS počevši od donošenja presude, s dospijećem u mjesecu do 15-tog za tekući mjesec, uplatom na račun tužiteljice, a u slučaju zakašnjenja uvećano za zateznu kamatu.

    3. U skladu s odredbom čl. 240. st. 1. t. 2., Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23), maloljetnoj djeci stranaka imenovana je posebna skrbnica u osobi MSI iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb.

    3.1. Nakon pribave mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Črnomerec opisanog u 11. ovog obrazloženja presude, posebna skrbnica je podneskom od 24. studenog 2025. navela da se prijedlog i zaključak nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Črnomerec temelji na procjeni stručnih osoba koji su imali neposredan uvid u aktualna zbivanja, (obzirom da su se osobni odnosi oca i djece odvijali pod nadzorom stručne osobe), a posjeduju kompetencije za utvrđivanje roditeljskih kapaciteta i dobrobiti djece, a čija utvrđenja i zaključci su rezultat objektivne, profesionalne i neutralne analize obiteljske problematike i kao takvi se ne moraju poklapati sa nužno subjektivnim percepcijama i očekivanjima koje imaju roditelji. Dakle, stručne osobe procijenile su da je u interesu djece da imaju kontakte sa ocem bez prisutnosti nadzora stručne osobe, što je prilika da njihovi susreti sa ocem budu zanimljiviji, sadržajniji, opušteniji i zabavniji. Isto je prilika da se repariraju odnosi djece i oca, pri čemu bi otac trebao uložiti truda da osmisli i učini susrete zabavnima djeci, bez spominjanja obiteljskih tema koje djecu opterećuju, a majka bi trebala uvidjeti da je očinstvo podjednako važno za zdrav razvoj djece, kao i majčinstvo i upravo razlika u roditeljstvu majke i oca predstavlja značajnu dobrobit za samo djecu. Naime, nedvojbeno je dokazano da je djeci za najbolji rast i razvoj potrebna prisutnost i odrastanje uz oboje roditelja. Smatra da je nadležni Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Črnomerec imajući sve okolnosti predmeta predložio onaj opseg osobnih odnosa djece i oca, koji je potreban, da bi se održavala privrženost djece sa ocem.

    3.2. Podneskom od 1. srpnja 2026. posebna skrbnica je obavijestila da je razgovarala s maloljetnom djecom stranaka i utvrdila njihovo mišljenje iz kojeg u bitnome proizlazi da odbijaju susrete s ocem, a što je detaljno opisano u točki 14. ovog obrazloženja presude.

    4. U tijeku dokaznog postupka, radi razjašnjenja spornih i odlučnih činjenica te pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izvršio uvid u izvadak iz matice vjenčanih izdan od Matičnog ureda Trnje (list 6 spisa), rodne listove za maloljetnu djecu izdane od Matičnog ureda Črnomerec (list 7-8 spisa), prijedlog za donošenje privremene mjere (list 9-10 spisa), izvješće o obveznom savjetovanju izdano od Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Črnomerec 30. lipnja 2023. (list 11-13 spisa), obavijest Policijske uprave Zagrebačke od 6. lipnja 2023. (list 14-17 spisa), rješenje Grada Zagreba, gradskog ureda za opću upravu i imovinsko - pravne poslove Klasa: UP/I-701-02/23-002/135 od 6. rujna 2023. (list 21-24 spisa), obračune isplaćene plaće za tuženika za razdoblje od kolovoza 2023., rujna 2023. i listopada 2023.(list 36-38 spisa), nalaz i mišljenje multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba od 7. ožujka 2024. (list 50 -57 spisa), nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Črnomerec Klasa: 552- 05/24-08/5, Urbroj: 139-115-06/21-24-8 od 28. svibnja 2024. (list 62-64 spisa), dopunu mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Črnomerec Klasa: 552- 05/24-08/5, Urbroj: 139-115-06/21-25-16 od 13. siječnja 2025. (list 74-76 spisa), dopunu mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Črnomerec Klasa: 552-05/24-08/5, Urbroj: 139-115-06/21-26-26 od 2. travnja 2026. (list 109-110 spisa), izvršen je uvid u spis ovoga suda R1 Ob-1482/2023, odnosno u svu dokumentaciju priloženu spisu.

    4.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 21. siječnja 2026. izveden je dokaz saslušanja djelatnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Črnomerec, GS, psihologa (list 99-101 spisa),

    4.2. Na ročištu održanim kod ovoga suda 25. svibnja 2026. sud je izveo dokaz saslušanja stranaka (list 13-118 spisa).

    4.3. Primjenom odredbi Obiteljskog zakona, Konvencije o pravima djeteta i Pravilnika o načinu pribavljanja mišljenja djeteta, pomoću posebne skrbnice 26. lipnja 2026. saslušana su maloljetna djeca stranaka te je utvrđeno njihovo mišljenje (list 123- 125 spisa). S tim u vezi ističe se da je sud kod donošenja navedene odluke o saslušanju maloljetne djece uzeo u obzir i dob djece i činjenicu je li navedeno u najboljem interesu djece, posebice uzimajući u obzir ponašanje stranaka nakon održanog ročišta 25. svibnja 2026. odnosno nakon što su se očitovali da ne mogu postići i dalje sporazum oko roditeljske skrbi u odnosu na zajedničku djecu.

    4.4. S obzirom na to da je tijekom postupka došlo do izmjene raspravnog suca, na ročištu za glavnu raspravu održanom 15. rujna 2025. (list 84-87 spisa), uz prethodnu suglasnost punomoćnika stranaka, dokazni postupak obnovio čitanjem spisa i priležeće dokumentacije, a u smislu odredbe čl. 315. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025).

    4.5. Nakon provedenog dokaznog postupka, stranke zastupane po punomoćnicima su predložile zaključenje glavne rasprave navodeći pritom da nije potrebno provođenje daljnjih dokaza.

    5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025 ) te u vezi s čl. 346. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23), odlučeno je kao u izreci presude i rješenja.

    6. Među strankama nije sporno da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni i da nije moguća ponovna uspostava bračne zajednice. Osim toga, tuženik se i suglasio s razvodom braka slijedom čega se podnesena tužba smatra sporazumnim prijedlogom za razvod braka, a u skladu s odredbom čl. 369. st. 3. Obiteljskog zakona.

    6.1. Među strankama nije sporno da djeca stanuju s tužiteljicom i da ona ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb, kao i da tuženik plaća 300,00 EUR odnosno 150,00 EUR za svako dijete počevši od rujna 2023. u skladu s donesenom privremenom mjerom.

    6.2. Među strankama nije sporno da svatko snosi svoj trošak postupka.

    7. Među strankama je sporno kako će ostvarivati roditeljsku skrb, a imajući u vidu oprečne zahtjeve stranaka, te je sporno uzdržavanje u odnosu na visinu i početak određivanja istoga.

    8. Ocjenjujući provedene dokaze, sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid na glavnoj raspravi s time da je njihovu dokaznu snagu ocijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima te odredbama Obiteljskog zakona.

    9. Sud je u odnosu na socio-ekonomske prilike stranaka prihvatio njihove iskaze i priloženu dokumentaciju u spisu predmeta te iz navedenih proizlazi, između ostalog da stranke nisu korisnici prava iz sustava socijalne skrbi te da u odnosu na imenovane do sada nije postupano obiteljskopravno.

    10. Uvidom u spis ovoga suda R1 Ob-1482/2023 utvrđeno je da je na ročištu održanim kod ovoga suda 18. rujna 2023. donesena privremena mjera sljedećeg sadržaja:

    " I. Mlt. DS i mlt. RS stanoviti će s majkom MS na adresi stanovanja majke.

    II. Osobni odnosi oca ČS sa djecom mlt. DS i mlt . Maksimom DS odvijati će se jednom tjedno u trajanju od minimalno sat vremena, pod nadzorom stručne osobe koji će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Črnomerec u prostorijama Područnog ureda Črnomerec ili 2 drugom mjestu po prijedlogu stručne osobe uz suglasnost roditelja, ovisno o školskim obvezama djece.

    III. Nalaže se ocu SS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], plaćati na ime uzdržavanja mlt. DS iznos od 150 Eur-a 1/ 1.130,18 kn, te na ime uzdržavanja mlt. RS iznos od 150,00 Eur-a / 1.130,18 kn počevši od 1. rujna 2023. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti na račun majke MS otvoren kod PBZ d.d. IBAN [broj bankovnog računa], sa mjesečnim dospijećem do svakog 15-og u mjesecu za tekući mjesec.

    IV. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi kod ovoga suda pod brojem P Ob-794/2023 ili do drugačije odluke suda."

    10.1. Stranke su se odrekle prava na žalbu protiv navedenog rješenja, te je isto postalo pravomoćno 18. rujna 2023.

    11. Uvidom u nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Črnomerec Klasa: 552-05/24-08/5, Urbroj: 139-115-06/21-24-8 od 28. svibnja 2024. (list 62-64 spisa), dopunu mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Črnomerec Klasa: 552-05/24-08/5, Urbroj: 139-115-06/21-25-16 od 13. siječnja 2025. (list 74-76 spisa), dopunu mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Črnomerec Klasa: 552-05/24-08/5, Urbroj: 139-115-06/21-26-26 od 2. travnja 2026. (list 109-110 spisa), utvrđeno je sljedeće:

    a) za tužiteljicu:

    - rođena u braku roditelja kao mlađe od ukupno dvoje djece. Odnose u obitelji opisuje skladnima, negira nasilje, ovisnosti te psihičke bolesti u obitelji.

    - završila je Filozofski fakultet i Akademiju likovnih umjetnosti; po struci je prof. povijesti umjetnosti i etnologije te akademski slikar. Zaposlena je kao viši dokumentarist- kustos u muzeju Mimara, od 2016. te ostvaruje primanja u mjesečnom iznosu od oko 1.700,00 eura. Zdravstveno stanje opisuje urednim.

    b) za tuženika:

    - rođen kao mlađe od ukupno dvoje djece u braku roditelja Č i R. Odrastao je s roditeljima i sestrom u Zagrebu. Opisuje narušene odnose u obitelji, majka je učestalo konzumirala alkohol i bila verbalno i fizički agresivna prema suprugu i djeci kao i prema susjedima. Opisuje kako majka apstinira unatrag 9 godina, odnosno od kada je preminuo njen suprug. Nadodaje i kako je ista oboljela od leukemije, ali je bolest unatrag nekoliko godina u remisiji. Sada odnos s majkom opisuje kao korektan, stanuje s njom u obiteljskoj kući i brine o njoj.

    - završio je srednju ugostiteljsku školu i stekao zvanje konobara. Zaposlen je u poduzeću Automatik servisi te ostvaruje primanja u mjesečnom iznosu od oko 950,00 EUR. Vezano za zdravstveno stanje navodi glavobolju, odnosno migrene. Navodi da je uslijed postupka razvoda potražio podršku psihijatra u Klinici za psihijatriju Vrapče, ali navodi kako aktualno nije uključen u tretman.

    c) za maloljetnu djecu:

    - DS

    - rođena je **.**.2012. Dijagnosticirana joj je dječja epilepsija te poremećaj čitanja, pisanja i razumijevanja. Učenica je osnovne škole u Poliklinici „Suvag''.

    Uključena je u plesni studio.

    - uključena je u multidisciplinarnu obradu Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, a radi emocionalne procjene po postavljenoj sumnji na nasilje u obitelji. Uvidom u obavijest Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba (13. ožujka 2024.) razvidno je kako je zaključak multidisciplinarnog tima da je maloljetna DS emocionalno stabilna djevojčica urednog općeg kognitivnog funkcioniranja. Ima teškoće u učenju, u području čitanja i računanja te da se za vrijeme obrade doznaje o svjedočenju nje o narušenim odnosima u obitelji, fizičkom i verbalnom nasilju oca spram majke i starijeg brata te neprimjerenim postupanjima oca za djevojčicu njene dobi kojima se krše njezine fizičke granice ulaženjem u njezin osobni prostor. Također, je naznačeno da je dijete tijekom obrade ostavljalo dojam opterećenosti odnosima u obitelji, posebno s ocem. Preporuka je kontrola psihologa po potrebi.

    - RS

    - rođen je **.**.2009. kao neurorizično dijete. Majka navodi da je bio u intenzivnom tretmanu stručnjaka u početku, a poslije samo povremeno u praćenju psihologa u Klinici za dječje bolesti Zagreb. Opisuje ga kao nadprosječno inteligentno dijete, zbog čega se školuje po redovnom programu uz ind ividualizirane postupke. Učenik je Osnovne škole „Kustošija“. U slobodno vrijeme trenira ragbi. Bio je uključen u multidisciplinarnu obradu Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, a radi emocionalne procjene po postavljenoj sumnji na nasilje u obitelji. Uvidom u obavijest Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba (13. ožujka 2024.) razvidno je kako je zaključak multidisciplinarnog tima da je maloljetni Maksim motorički nemirniji te snižene emocionalne stabilnosti i iznadprosječnog općeg kognitivnog funkcioniranja (neverbalnog tipa). Osim toga, razvidno je kako se kod njega nalazi povišen doživljaj depresivne simptomatologije. Nadalje, iz navedene obavijesti proizlazi kako je dječak nerazvijenijih socijalnih vještina i povećanog doživljaja neprijateljstva, a što predstavlja rizik za socijalnu izoliranost. Tijekom razgovora s djetetom dobivaju se informacije kako je isti svjedočio fizičkom i verbalnom nasilju u obitelji te da je isti time emocionalno opterećen. Preporuka multidisciplinarnog tima je nastavak tretmana kod psihologa te se preporuča djetetu osigurati period socijalnopedagoškog tretmana s ciljem uvježbavanja socijalnih vještina.

    - osnovna škola obavijestila je o vršnjačkom nasilju, a II. Policijska postaja nakon provedenog kriminalističkog istraživanja podnijela je kaznenu prijavu OKDO za mladež u Zagrebu protiv RS, jer je kriminalističkim istraživanjem utvrđeno postojanje osnovne sumnje da je osumnjičeni počinio kazneno djelo '' Tjelesna ozljeda'' na štetu učenice škole. Vezano za događaj u kojem se mlt . RS smatra počiniteljem vršnjačkog nasilja, majka MS navedeno negira. Ističe kako ona nije bila prisutna događaju, ali da vjeruje svom sinu. Opisuje kako je mlt. RS vedar i pozitivan mladić, da se druži sa šarolikim društvom, da više nije toliko zatvoren, ali da se mlt. RS ne ponaša neprihvatljivo. Opisuje i kako su ga učenici u razredu, nakon što je promijenio razred, lijepo dočekali te da se odlično uklopio. S druge strane, otac ČS izražava bojazan za društvo u kojem se mlt. RS kreće.

    11.1. Bračna zajednica stranaka prekinuta je u svibnju 2022. kada je tuženik otišao stanovati kod svoje majke, a povremeno bi došao u posjete djeci. Tužiteljica opisuje kako je odnos nje i tuženika od početka bio narušen, obilježen fizičkim i psihičkim nasiljem prema njoj i djeci od strane tuženika, a zbog savjeta dobivenih od svećenika nije prijavljivala supruga jer se nadala da će se njihov odnos popraviti. Tužiteljica opisuje kako je tužitelj sina RS fizički kažnjavao godinama, a da se prema kćeri DS ponašao neprimjereno, u smislu da ju je protiv njene volje grlio i ljubio. Stranke ističu da su naglašavaju financijske poteškoće koje su imali tijekom zajedničkog života.

    11.2. Nadalje, navodi se da je tuženiku rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu izrečena mjera opreza zabrane približavanja tužiteljici na razdaljinu manju od 200 metara te mjera zabrane uspostavljanja i održavanja izravne i neizravne veze s tužiteljicom te je ista produljenja rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 8. ožujka 2024.

    11.3. Iz razgovora psihologa Zavoda s djecom utvrđen je značajan otpor djece prema susretima i općenito kontaktiranju s ocem, kao i opterećenost aktualnom obiteljskom situacijom, pri čemu oboje verbaliziraju nezadovoljstvo dinamikom i trajanjem susreta. Usprkos značajnom otporu, maloljetni RS navodi kako ipak vidi poboljšanje odnosa s ocem. Tuženik naglašava svoje opažanje otpora kod djece od samog početka formiranja osobnih odnosa. Ističe da je očekivao takvu reakciju, ali ne u tolikoj mjeri koliko se sada manifestira. Otac izražava svoju zabrinutost zbog ograničenog pristupa informacijama o djeci, navodeći da je tužiteljica i u školi i na treninzima istaknula kako on ima zabranu prema djeci te je imao velike poteškoće jer mu nisu htjeli dati informacije o djeci. Ističe kako mu je ovakva situacija izuzetno teška. Također, otac je u nekoliko prilika reagirao neprimjereno, iskazujući frustraciju kada su djeca izrazila želju za ranijim prekidom susreta, što je rezultiralo postavljanjem pitanja o tome jesu li ih majka potaknula na takvo ponašanje. Održan je savjetodavni razgovor s ocem, tijekom kojeg je prihvatio preporuke i posvetio se regulaciji vlastitih emocija i reakcija. Nadalje, otac je pokazao spremnost slušati upute stručnog tima. Izražava želju za izgradnjom odnosa s njima i ističe kako bi, bez susreta pod nadzorom stručne osobe, bio značajno ograničen u pristupu djeci. Iako, smatra da mu je iznimno teško izgraditi odnos s djecom u samo sat vremena, a da ih u ostalim danima ne može kontaktirati telefonskim putem. Također, otac iznosi zabrinutost što je majka sklona izlaganju maloljetne djece razvojno neprimjerenom sadržaju.

    11.4. Iz izvješća voditeljice mjere, dobivaju se saznanja o tome kako na susrete s ocem ponekad dolazi samo jedno dijete. Primjetno je kako djeca ubrzavaju svoje aktivnosti s ocem kada se približava istek susreta kako ih majka ne bi čekala. Iako je kod djece prisutan otpor prema susretima s ocem, uvidom u izvješća voditeljice mjere uočen je pomak u odnosu oca i djece te je razvidno kako su djeca opuštenija tijekom susreta, nego što su to bila u početku. Uočava se da na susrete ponekad baka i djed po majci dovode djecu, da baka i djed ostaju u blizini te prekidaju susret nakon proteka od točno sat vremena. Majka verbalizira organizacijske poteškoće vezano za susrete te navodi nezadovoljstvo odnosom s voditeljicom mjere. Uvidom u izvješća voditeljice mjere i tijekom razgovora s majkom, razvidno je kako ista ne ostvaruje adekvatnu suradnju s voditeljicom mjere. Majka je, obzirom da mlt. RS opisuje da mu je majka ispričala kako se posvađala s voditeljicom susreta, savjetovana da djecu ne izlaže sadržajima razgovora s voditeljicom mjere, posebice ukoliko se radi o njihovim međusobnim konfliktima. Tužiteljica tijekom razgovora opisuje kako se život njoj i djeci uvelike promijenio nakon što tuženik više ne stanuje s njima. Opisuje kako oni sretni i zadovoljni, da im je dan ispunjen obvezama, ali ih to veseli. Naglašava kako ona ne primjećuje da, kada sagledava obiteljske prilike djece, postoje poteškoće koje bi zahtijevale intervencije Područnog ureda.

    11.5. Slijedom navedenoga, nakon prikupljenih podataka te izvršenim uvidom u aktualne obiteljske prilike djece evidentira se otpor djece prema susretima i općenito kontaktiranju s ocem, kao i opterećenost aktualnom obiteljskom situacijom. Također je razvidno izlaganje djece dobno neprimjerenom sadržaju od strane oba roditelja, radi čega se stječe dojam njihova nerazumijevanja dječjih emocionalnih potreba. Otac pripisuje otpor djece prema kontaktiranju s njim isključivo majčinim postupcima, pri čemu je primjetna nekritičnost spram vlastitih postupaka u odnosu na djecu. Usprkos otporu, mlt. RS navodi kako ipak vidi poboljšanje odnosa s ocem, a uvidom u izvješća voditeljice mjere uočen je pomak u odnosu oca i djece te je razvidno kako su djeca opuštenija tijekom susreta, nego što su to bila u početku. Razvidno je kako je majka nekritična prema neprihvatljivom ponašanju mlt. RS, da ista ne ostvaruje adekvatnu suradnju s voditeljicom mjere nadzora na ostvarivanjem osobnih odnosa oca i djece. Oca je potrebno usmjeravati i podržavati u samoregulaciji emocija i vlastitih reakcija na neugodne emocije. S obzirom na aktualnu obiteljsku situaciju, trenutno je u tijeku izricanje mjere iz obiteljsko pravne zaštite roditeljima, odnosno mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djeci.

    11.6. Slijedom navedenog, posebno uzimajući u obzir dobrobit i interes djece, predlaže se da djeca budu povjereni majci na stanovanje, a da s ocem ostvaruju osobne odnose pod nadzorom stručne osobe, u svrhu pružanja podrške djeci i ocu pri uspostavi emocionalnog odnosa, zaštite djece od mogućih neprimjerenih ponašanja oca te dobivanja uvida u očeve roditeljske kompetencije. Predlažu da se susreti s djecom, pod nadzorom stručne osobe, s ocem odrede na vremenski period od 6 mjeseci te da se i nadalje ostvaruju jednom tjedno u trajanju od sat vremena na mjestu prikladnom za boravak djece.

    11.7. U dopuni mišljenja od 13. siječnja 2025. ističe se u bitnome da je roditeljima izrečena mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djeci u trajanju od šest mjeseci, a počevši od 25. rujna 2024. Mlt. RS Općinsko kazneno državno odvjetništvo je izreklo odgojnu mjeru te se još jedan kazneni postupak vodi protiv mlt. RS pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu, Odjel za mladež. Praćenjem obiteljskih odnosa uočava se kako majka pokazuje nedostatak kritičnosti prema neprimjerenom ponašanju sina, dok otac izražava teškoće u suočavanju s činjenicom da sin provodi vrijeme u društvu koje smatra neprikladnim, kao i s vođenjem kaznenih postupaka protiv njega. Očeva zabrinutost i strah za sinovu budućnost potiču ga na traženje dodatnih informacija, objašnjenja i pojašnjenja u vezi s prirodom optužbi i tijekom postupaka, što kod sina izaziva osjećaj nelagode te doprinosi narušenoj komunikaciji oca i sina. Praćenjem obiteljskih okolnosti djece evidentira se opterećenost djece aktualnom obiteljskom situacijom. Također je razvidno izlaganje djece dobno neprimjerenom sadržaju od strane oba roditelja, radi čega se stječe dojam njihova nerazumijevanja dječjih emocionalnih potreba. Nadalje, uočava se kako majka nije ostvarivala adekvatnu suradnju s voditeljicom mjere ostvarivanja susreta pod nadzorom stručne osobe. Važno je da otac radi na samoregulaciji emocija. Nadalje, uvidom u izvješća voditeljica mjera razvidno je kako djeca navode kako im se ne da ići na susrete i da ne žele da ih otac kritizira, ali ne izražavaju strah od susreta s ocem. Slijedom navedenog, predlaže se da susreti pod nadzorom stručne osobe oca s djecom prestanu. Nadalje, predlaže se da se odredi vrijeme prilagodbe te da prvotno djeca šest mjeseci ostvaruju osobne odnose s ocem jednom tjedno, subotom u trajanju od sat vremena, 12:30-13:30h, a nakon proteka šest mjeseci da djeca s ocem ostvaruju osobne odnose svaki drugi vikend subotom od 9:00 do 19:00 te nedjeljom od 9:00 do 19:00 u tjednu kada djeca imaju školu poslijepodne, a u tjednu kada djeca imaju nastavu u školi ujutro (odnosno kada nisu vikendom kod oca) da s ocem ostvaruju osobne odnose srijedom od 18 do 19 sati.

    11.8. Iz dopune mišljenja od 2. travnja 2026. proizlazi u bitnome, da s obzirom na način ostvarivanja osobnih odnosa djece s ocem, te uzimajući u obzir dob djece, pri čemu je jedno dijete u dobi od 13 godina, a drugo u dobi od 16 godina, razvidno je da se radi o djeci koja su razvojno u fazi u kojoj mogu jasno izražavati vlastita mišljenja, stavove i potrebe, slijedom čega je iste nužno uvažavati prilikom donošenja odluka koje se odnose na ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem. Roditeljima su 23. siječnja 2026. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Črnomerec, KLASA: UP/I-552-06/25-04/39, URBROJ: 139-115-06/06-26-15 izrečene mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djeci na šest mjeseci, u okviru koje surađuju s voditeljicom mjere, dok su dodatno uključeni i u tretman psihosocijalnog savjetovanja u Obiteljskom centru, čime im je osigurana kontinuirana stručna podrška usmjerena na unapređenje roditeljskih kompetencija i odnosa s djecom. Svrha ostvarivanja osobnih odnosa jest omogućiti djeci i roditelju kvalitetno provođenje zajedničkog vremena u ozračju koje ne stvara osjećaj prisile, već potiče spontanu interakciju i postupnu izgradnju odnosa. Uzimajući u obzir izražen otpor djece prema učestalom održavanju susreta, mišljenja su da je iste potrebno organizirati rjeđe nego do sada, uz uvažavanje mišljenja i stavova djece. Također smatra ju da dulje vremensko trajanje pojedinog susreta može doprinijeti njegovoj kvaliteti i sadržajnosti. Slijedom navedenog, procjenjuju da bi daljnja prisutnost treće osobe u ovom trenutku mogla narušavati spontanost interakcije između oca i djece, zbog čega predlažu da se susreti pod nadzorom stručne osobe ukinu. Predlažu se da se osobni odnosi oca s maloljetnom djecom ubuduće ostvaruju jednom mjesečno i to treći tjedan u mjesecu, subotom ili nedjeljom, ovisno o obvezama djece, u trajanju od četiri sata.

    12. Iz iskaza tužiteljice u bitnome proizlazi da je bračna zajednica s tuženikom prestala 2023. kad se tuženik odselio, nakon što je bio nasilan prema njoj i djeci. Ističe da tuženik tijekom braka nije niti financijski pridonosio kućanstvu, a puno ranije nego je otišao iz kuće je prestala emotivna zajednica. Drugima je pričao ružno o djeci i njoj, znao je od DS tražiti prisilno poljupce, a djeca su cijelo vrijeme bila prisutna kada je bio nasilan prema njoj. Nije moguće uspostaviti više bračnu zajednicu.

    12.1. Tijekom viđanja djece s ocem pod nadzorom, nekoliko puta je susret prekinut jer je otac bio verbalno neugodan prema djeci, o čemu ima saznanja od voditeljice nadzora. Smatra da je trenutni stav djece da ne žele kontakte s ocem posljedica traumatičnih situacija koje su doživjeli. Djeca znaju da se vodi sudski spor. S djecom sam išla u Polikliniku za djecu i mlade u trajanju šest mjeseci tijekom 2024. godine. Nakon toga više nije išla. D je blokirao oca na mobitelu jer je otac učestalo zvao i slao mu pjesme u kojima je sadržaj bio "oprosti mi pape", a to je bilo 2023. godine. Do danas nije oca odblokirao. Ne zna što je poslije bilo s Maksovim mobitelom. Boji se da otac ne bude agresivan prema djeci bez nadzora.

    12.2. Ističe da tuženika ne obavještava o djeci, o izletima, sportskim ili drugim aktivnostima. Ove tri godine sama u cijelosti brine o djeci, o školama, doktorima, treninzima.

    12.3. Nadalje, navodi da maloljetni D ima 16 godina, uskoro će imati 17, ide u srednju Tehničku školu Tesla, vrlo dobar i dobar je učenik. Trenira ragbi i kick -box, to plaća 95 eura ukupno, od čega ragbi 35 eura, a kick box 60 eura. Plaća i turnire po 30 eura za ragbi te dodatno opremu. Maksu daje po potrebi džeparac 5-10 eura svaki drugi dan. Išao je na maturalac, platila je to na rate, cijena je bila oko 500 eura za tri dana. Tenisice mu kupuje svaka 2-3 mjeseca i potroši na njih 100-150 eura. Na odjeću potroši oko 120 eura jednom u dva mjeseca. Uzornog je ponašanja. Imao je incident u osnovnoj školi gdje ga je napala djevojčica, a on ju je svladao na način da je onemogući da ga udari, o čemu su svjedočila druga djeca i stručna služba škole u Kustošiji. Prekršajni postupak je završen i utvrđeno je da nema Maksove odgovornosti. To je bilo u 8. razredu i nije bilo više nasilja. D puno jede, npr. 10 jaja u dva dana, popije litru mlijeka dnevno. Koristi kao dodatak prehrani kreatinin, koji plaća 30 eura mjesečno i magnezij za mišiće.

    12.4. Za maloljetnu DS ističe da je sada u 7. razredu, ima 13. godina, uskoro će 14, razmišlja već o upisima u srednju školu. Ona je vrlo dobar učenik, ali joj plaća instrukcije iz fizike po 15 eura i ostale instrukcije po potrebi. Ona se super socijalno snašla, htjela bi upisati upravno-pravnu ili farmaceutsku školu, ali nema trenutno dobre ocjene, uglavnom iz tih predmeta trojke ili četvorke. Ona ide na orijentacijsko, ima disleksiju, disgrafiju i ide po prilagođenom programu, kao što je ranije išao i D. Ide na kick-box koji plaća 50 eura mjesečno, dobiva džeparac prema potrebi, kada ide s društvom u grad da joj 10-15 eura. Ona se ne izjašnjava oko oca, već sluša što govori D. Niti D, niti DS ne konzumiraju alkohol i ne puše, ne izlaze u klubove, ali idu na kave s prijateljima. D zna biti vani do 22,30 sati, a DS do 20 sati i ona izlazi subotom i nedjeljom. D zna povremeno pušiti, u njezinoj prisutnosti zapali jednu cigaretu i to jednom tjedno. Marti za kozmetiku mjesečno izdvaja 50-60 eura mjesečno, a za odjeću isto kao i za Maksa. Na početku školske godine i po potrebi tijekom godine kupuje školski pribor, za početak ode oko 70 eura za svako dijete, a kasnije tijekom godine oko 30 eura.

    12.5. Tužiteljica navodi da iznosi koje je predložila za uzdržavanje odgovaraju trenutnim potrebama djece, koje su se sada već i povećale, ali ostaje kod zatraženog iznosa. S tim u vezi dodaje da DS prima inkluzivni dodatak u iznosu 160 eura zbog disleksije, disgrafije i određene vrste dječje epilepsije koja je trenutno u remisiji. Terapiju ne prima, ali je bitan uredan stil života u pogledu prehrane, spavanja i izostanka stresnih situacija. Do 2023. godine je imala napadaje, a zadnje tri godine ih nema.

    12.6. Tužiteljica stanuje u stan s djecom koji je u njezinom u mom vlasništvu, režije su zimi oko 140 eura, a ljeti oko 70 eura. Ima obvezu za kredit za stan u iznosu 300 eura mjesečno i tu obvezu mora plaćati još 22 godine. Njezina primanja su oko 1.800

    – 1.900 eura mjesečno. Radi u muzeju Mimara, zdrava je i radno sposobna. Kuha svaki dan.

    13. Iz iskaza tuženika proizlazi da su teško i trajno narušeni odnosi s tužiteljicom i da nije moguće obnoviti bračnu zajednicu. Za tužiteljicu navodi da ima problema s alkoholom i da je u braku znala dnevno popiti litru crnog vina. Kad se sin rodio je već imala komentare da ako se njoj što dogodi da on o djetetu ne brine. Nakon razgovora sa župnikom su radili na svom braku. Imali su financijskih poteškoća, ona je imala kredit koji nije mogla otplaćivati pa su pomagali njegovi roditelji. Bili su i ovršeni od strane drugih zbog dugova njezinoga oca, a ona je to sve prije tajila. Jedno vrijeme su se odnosi popravili, dobili su kćer, a onda je krenulo sve na najgore. Suglasan je da se razvede brak.

    13.1. Tuženik ističe da bi htio viđati djecu. Nije bio nasilan, ističe da je tužiteljica je bila nasilna kad je bila pijana, znala je provocirati pa bi se svađali pred djecom. Rekla mu je da pije od svoje 14. godine. Pred kraj našeg braka je upoznala drugog muškarca, vidio je poruke. Znao se "derati" u kući dok su se svađali i to se događalo pred djecom.

    13.2. U odnosu na viđanje djece pod nadzorom navodi da je u početku je bilo sve u redu, djeca su bila vesela, a s vremenom je primijetio da su suzdržaniji, misli da je to zbog majčinog utjecaja. DS je bila puno veselija dok brat nije bio uz nju. Misli da nije normalno da majka dok je pijana vodi dijete od 15,16 godina da spava u istom krevetu s njom. Ona tada priča protiv njega djetetu i govori mu ružno te na taj način utječe na dijete. Na susretima se pod zadnje vidjelo da dolaze pod pritiskom i da ne žele odgovarati. Želi da djeca shvate da nema razloga za strah djece prema njemu i htio bih da djeca kod mene prespavaju, a normalno je da djecu ni na što neće prisiljavati. Volio bi da ima prilike s njima biti na cjelodnevnom izletu, prema dogovoru i da mogu prespavati dok su na izletu. Htio bih da djeca imaju normalan odnos s ocem. Sustav je loš i sustav je kriv što ne viđa djecu. Raspitivao se oko škole i zdravlja djece, no nije uspio dobiti informacije zbog zabrane, a djeca mu nisu znala odgovoriti zašto su ga blokirala na mobitelu, smatra da su pod nečijim utjecajem.

    13.3. U odnosu na samostalnu roditeljsku skrb ističe da pristaje da majka ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb, jer se tako već ostvaruje duže vrijeme. Čini nespornim za troškove koje je tužiteljica navela da djeca imaju potrebe. Međutim, brine ga ponašanje Ž koje smatra da je neprimjereno zbog incident s tučnjavom, konzumacijom alkohola i pušenjem cigareta. Boji se da će djeca imati negativne psihičke posljedice zbog svega što su prošli. Smatra da lijepo priča s djecom, a da maloljetna DS sluša što D govori.

    13.4. Ističe da živi u svojoj kući koju je naslijedio od svoje majke. Zimi plaća režije oko 280 eura, a ljeti 100 eura. Kredita nema, niti dugova, drugih nekretnina nema. Ima u vlasništvu Ford Focus 2020. godine. Radi u automatik servisu, ostvaruje plaću 1.190 eura. Servisira i puni caffe aparate. Ima problema s kralješnicom, zbog čega je dva mjeseca bio na bolovanju, zbog toga ima problema s jednom nogom. Usprkos zdravstvenim problemima, radno je sposoban. Pristaje na plaćanje iznosa za uzdržavanje djece od ukupno 460 eura od sada.

    14. Iako je utvrđeno mišljenje djece od strane psihologa Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Črnomerec, ponovo je utvrđeno mišljenje djece putem posebne skrbnice s obzirom na to da je procijenjeno to potrebnim imajući u vidu okolnosti slučaja i dob djece. Naime, unatoč činjenici da zbog lošeg partnerskog odnosa stranke imaju otežanu komunikaciju kojom su djeca također opterećena, stranke nisu tijekom postupka pokazale namjeru za postizanjem sporazuma već su se međusobno optuživali u nizu podnesaka i na održanim ročištima predbacujući jedno drugome način pristupa prema djeci. Slijedom navedenoga, a uzimajući u obzir zdravstveno stanje djece i dob, odlučeno je omogućiti djeci da ponovo izraze svoje mišljenje nakon provedenog nadzora osobnih odnosa s ocem.

    14.1. Djeca su došla u pratnji majke, a tijekom razgovora s djecom stranaka, utvrđeno je da djeca ostaju pri svemu što su tijekom postupka iznijeli pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad – Područni ured Črnomerec.

    14.2. Za maloljetnu DS se navodi da je djevojčica u dobi od 13 godina. Završila je 7. razred Osnovne škole Kustošija s vrlo dobrim uspjehom. Ranije je pohađala Osnovnu školu Poliklinike Suvag zbog, kako navodi tri vrste utvrđene disleksije. Navodi kako joj je u Suvagu bilo čudno jer su djeca bila drugačija, a u Kustošiji joj je dobro, prihvaćena je u razredu. Sa svojih 5 godina upisala se na klasični balet, zatim na ples, a trenutno je upisana na kickboks. Osim toga vrijeme provodi u društvu s vršnjacima, spavajući ili gleda tv. Upitana za obiteljsku situaciju navodi kako stanuje sa bratom i mamom. Sa bratom navodi normalan, uredan odnos te navodi kako je sa mamom u bliskom odnosu te se ne žali na trenutnu situaciju. Tata ne stanuje s njima unazad 3,4 godine i otkada ga nema kod kuće je mirnije, ponajprije jer nema više nesuglasica među roditeljima. Navodi kako je tata često konzumirao alkohol i bio agresivan kako verbalno tako i fizički prema svim ukućanima. Iskazuje kako mu to ne zamjera jer smatra da ima neki psihički problem. Nadodaje kako kada napravi nešto loše nema osjećaj krivnje. Ona se inače od takvih ljudi makne. Dodaje i kako ju je tata znao ljubiti i grliti na silu. Upitana za lijepe uspomene sa tatom, navodi kako ih nema. Trenutno sa tatom ostvaruje osobne odnose jedan put tjedno po sat vremena. Većinu susreta provode u restoranu, a jednom su bili u Muzeju iluzija. Susrete opisuje dosadnima. Smatra kako nemaju zajedničkih tema o kojima bi mogli razgovarati i većinu vremena razgovara sa bratom. Navodi kako se otac ne trudi dovoljno oko nje i kako joj je neugodno biti u njegovoj prisutnosti. Zapravo, s tatom nikada nije imala blizak odnos već je uvijek bila bliža s mamom. Verbalizira kako ga ne bi htjela viđati, a ako se već moraju viđati da onda to i dalje bude pod nadzorom jer ju je strah biti na samo s njim zbog prijašnjih situacija gdje se znao derati na susretima pa bi ga voditeljica mjere smirivala. Prijedlog Područnog ureda joj se ne sviđa jer smatra kako je 4 sata jednom mjesečno sa ocem previše i kako ne zna što bi s njim toliko radila.

    14.3. Za maloljetnog RS se ističe da je dječak je u dobi od 16 godina. Upisan je u Tehničku školu u Zagrebu. Zadovoljan je gradivom, ali navodi kako je škola preteška. Unazad 7 godina upisan je na ragbi, a zadnju godinu i na kickboks . Upitan za obiteljsku dinamiku navodi zadovoljstvo života s mamom i sestrom. Opisuje kako mu je puno bolje od kada se tata odselio iz kućanstva. Dok su stanovali zajedno tata je znao biti neugodan, povremeno je znao konzumirati alkohol, derati se, a čak je bio fizički nasilan prema svima u kući. Spominje kako se sjeća da se tata znao zatvoriti s DS u sobi i moliti je za poljubac, kako je mamu dva puta fizički napao. Nadodaje kako je uvijek negirao učinjeno i kako i danas zna govoriti kako je za sve kriva majka. Verbalizira kako se ranije bojao tate i povukao bi se u sobu dok sve ne bi prošlo. Kaže kako se tata znao derati i na susretima pod nadzorom pa bi ga voditeljica smirivala. Trenutno tatu viđa 1 puta tjedno po sat vremena i nije mu ugodno provoditi vrijeme s njim. Većinom se susreti odvijaju redovito, ali bilo je situacija kada se isti ne bi održali. Mlt. RS smatra kako tata ne pokazuje dovoljan interes za njega. Nadalje, navodi kako mama uvijek govori da odu na susrete, ali da ih ne tjera. Iskazuje da ga je strahtate jer se znao derati i u restoranu kada bi se susreti održavali. Prijedlog nadležnog Područnog ureda ne prihvaća i navodi kako se s tatom ne bi viđao, ali ako će morati neka to bude pod nadzorom.

    14.4. Kod djece se ogleda demotiviranost, poteškoće racionalne -emotivne integracije, te unatoč dugotrajnosti ostvarivanja osobnih odnosa s ocem pod nadzorom nije se razvila dovoljan bliskost imajući u vidu da djeca ističu da se otac znao derati i na susretima pod nadzorom zbog čega i pružaju otpor prema daljnjem ostvarivanju osobnih odnosa s ocem.

    15. Oba roditelja su navela da idu na savjetodavni tretman, no iz izvedenih dokaza proizlazi kako to i ukazuje Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Črnomerec, da je majka nedovoljno kritična prema neprihvatljivom ponašanju maloljetnog Ž koji ima već dva kaznena postupka protiv sebe, niti majka surađuje s voditeljicom mjere nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa oca s djecom, dok je oca potrebno usmjeravati u regulaciji emocija i vlastitih reakcija na neugodne emocije. U konkretnom slučaju, partnerski odnosi stranaka su u toj mjeri narušeni da isto utječe i na njihovu ulogu kao roditelja. Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Črnomerec provodi mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi, a čija je svrha rad na stabiliziranju odnosa roditelja i poboljšanje njihove komunikacije s ciljem postizanja dogovora oko pitanja vezanih za djecu, razvijanje roditeljskih vještina i znanja te stavljanja potreba djece na prvo mjesto, a iz mjesečnog izvješća voditeljice mjere vidljivo da roditelji nisu ostvarili odgovarajuću suradnju s njom, kao i da su i dalje međusobno nepovjerljivi. Stoga su potrebne intenzivne intervencije i mjere obiteljsko- pravne zaštite koje će žurno otkloniti ili umanjiti razvojne rizike djece.

    16. Polazeći od mišljenja i prijedloga Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Črnomerec u okviru kojeg je provedena i psihologijska obrada, po stavu ovoga suda ista je objektivna, argumentirana i u skladu s pravilima struke te uzimajući u obzir da navodi izneseni tijekom ovog postupka kao niti iskazi stranaka nisu doveli točnost zaključaka, odnosno procjenu iz predmetnog mišljenja i prijedloga u pitanje, to sud nije provodio psihološko-psihijatrijsko vještačenja oba roditelja.

    17. Sud je u odnosu na socio-ekonomske prilike stranaka prihvatio izvješće Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Črnomerec, jer se radi o nespornim činjenicama, potvrđenim od strane stranaka i priložene dokumentacije u spisu predmeta.

    18. Sud je prihvatio nalaz Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Črnomerec i posebne skrbnice, jer smatra da su dali svoje mišljenje objektivno, obrazloženo i u skladu s pravilima struke, poštujući pri tome odredbe važećeg Obiteljskog zakona i Međunarodne Konvencije o pravima djeteta i načela slobode izražavanja mišljenja propisanog čl. 12. spomenute konvencije.

    19. Iz iskaza obiju stranaka razvidno je da su njihovi odnosi poremećeni, te je evidentno da se stranke međusobno optužuju po pitanju partnerskih odnosa. Navedeno proizlazi također iz dokumentacije Hrvatskog zavoda za socijalni rad - Područnog ureda Črnomerec i dokumentacije koja prileži spisu, pri čemu se narušeni odnosi održavaju u nepovjerenju, kao i u narušenoj roditeljskoj komunikaciji i suradnji.

    20. Uzimajući u obzir iskaze stranaka, kao i iz dokumentacije koja prileži spisu razvidno je da su bračni odnosi stranaka teško i trajno poremećeni, te je evidentno da je njihova faktična bračna zajednica prestala definitivno prije više od godine dana odnosno od 2022. i nije se više obnavljala, kao i da su stranke same svjesne narušenih odnosa te da su sporazumne za razvodom braka.

    21. Okolnosti koje su relevantne za razvod braka određene su u čl. 51. Obiteljskog zakona koji propisuje da će sud brak razvesti ako oba bračna druga predlažu razvod braka na temelju sporazuma, ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni ili ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana. Dakle razlozi za razvod braka su fakultativno navedeni, odnosno ne moraju se kumulativno ispuniti svi navedeni razlozi, pa je u konkretnom slučaju za razvod braka stranaka sudu dovoljna već i činjenica da su stranke suglasne u zahtjevu za razvodom njihova braka jer su odnosi teško i trajno poremećeni. S obzirom na to da među strankama nema nikakvog prijepora, to je sud uvažavajući njihove suglasne izjave glede razvoda braka i navedene okolnosti i udovoljio sporazumnom zahtjevu za razvod braka, utvrđujući kako su odnosi između stranaka teško i trajno poremećeni zbog čega je bračna zajednica i prekinuta.

    22. Slijedom navedenog odlučeno je na način preciziran u točci I. izreke ove presude.

    23. Pri donošenju odluke s kojim će roditeljem djeca stanovati i o ostvarivanju roditeljske skrbi po razvodu braka sud je imao u vidu postignuti sporazum roditelja kojeg je prihvatio na način da zajednička maloljetna djeca stranaka po razvodu braka roditelja stanuju s majkom, jer smatra da je u interesu i dobrobiti djece stranaka, te da postignuti sporazum nije u suprotnosti s mišljenjem stručnog tima nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Črnomerec koje je sačinjeno po provedenoj obradi roditelja i maloljetne djece, a kojem mišljenju se nije protivila posebna skrbnica, posebice jer djeca od prestanka bračne zajednice stanuju s majkom s kojom su emocionalno bliska.

    24. Slijedom navedenoga, primjenom odredbe čl. 96. Obiteljskog zakona odlučeno je kao u točki. II. izreke presude.

    25. Nadalje, u odnosu na održavanje osobnih odnosa oca i djece, sud je uzeo u obzir činjenicu da su nakon prestanka bračne zajednice djeca viđala oca pod nadzorom u kojem se nastojalo pripremiti djecu i oca na samostalne susrete i druženja , te s obzirom na duljinu trajanja nadzora i činjenicu da je otac pokazivao spremnost i očitovanja djece da ih je zasmetalo ponašanje oca kod tih nadzora .

    26. S obzirom na mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad - Područnog ureda Črnomerec i posebne skrbnice, te imajući u vidu dobrobit djece i njihov interes i pravo na zdrav psihofizički razvoj, odnose djece s ocem, izvješće voditelja nadzora i razloge koje djeca ističu za odbijanje susreta s ocem, sud smatra da je za pravilan psihosocijalni razvoj djeteta važno odrediti osobne odnose djeteta s roditeljem s kojim dijete ne stanuje kako to predlaže Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Črnomerec imajući u vidu mišljenje djece i trenutni otpor, posebice imajući u vidu da se radi o djeci u dobi od 13 i 16 godina. U odnosu na navedeno bitno je istaknuti stajalište Europskog suda za ljudska prava iz presude K. B. i dr. protiv Hrvatske: „Sud smatra kako je važno ponoviti da iako sudska praksa zahtijeva da se uzmu u obzir stajališta djece, ta stajališta nisu nužno nepromjenljiva i njihovi prigovori, kojima se mora dati odgovarajuća težina, nisu nužno dovoljni da nadjačaju interese roditelja, osobito u pogledu redovnog kontaktiranja s njihovim djetetom (vidi, mutatis mutandis, predmet Raw i drugi protiv Francuske, br. 10131/11, odlomak 94., 7. ožujka 2013.).

    27. Naime, ostvarivanje osobnih odnosa između djeteta i roditelja, s jedne strane je pravo i dužnost roditelja koji ne stanuje s djetetom, dok je s druge strane to pravo djeteta. Navedeno pravo djeteta i dužnost roditelja uređeni su Obiteljskim zakonom te brojnim međunarodnim aktima, koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

    28. Konvencija o pravima djeteta u članku 9. stavku 3. jamči pravo djeteta koje je odvojeno od jednoga ili oba roditelja da održava osobne odnose i neposredne kontakte s oba roditelja na stalnoj osnovi, osim ako je to u suprotnosti s najboljim interesima djeteta, dok Konvencija o kontaktima s djecom („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj: 7/2008) u članku 4. određuje da dijete i njegovi roditelju imaju pravo na ostvarenje i održavanje redovitih međusobnih kontakata pri čemu je potrebno pronaći pravičnu ravnotežu između prava roditelja koji ne živi u obiteljskoj zajednici izvršavati svoju roditeljsku skrb preko druženja i susreta s djetetom i prava djeteta da se razvija u okolnostima koje neće biti stresne za razvoj, a istovremeno omogućiti djetetu emotivno zbližavanje s roditeljem koji ne živi u obiteljskoj zajednici.

    29. Jedno od temeljnih načela uređenja obiteljskih odnosa je zaštita dobrobiti prava djeteta. Pravo je djeteta da njegov najbolji interes ima prednost i da se najbolji interes procjenjuje i uzima u obzir prilikom donošenja svih odluka koje se odnose na dijete, pri čemu navedeno načelo valja procjenjivati sukladno konkretnim okolnostima. Iako su maloljetna djeca jasno izrazila protivljenje održavanju osobnih odnosa, očito revoltirana ranijim odnosom s ocem, pravo djece da izraze svoje mišljenje nije jedini kriterij odlučivanja. Vodeći računa o najboljem interesu djece, kao temeljnom načelu Obiteljskog zakona, prvostupanjski sud je imao osnove zaključiti da trenutačno izražena volja djece nije odlučna ako bi njezino bezuvjetno prihvaćanje dugoročno dovelo do trajnog prekida odnosa s ocem, osobito kada iz mišljenja stručnog tima proizlazi da postoji mogućnost postupne obnove odnosa, zbog čega je i stručni tim dostavio dopunu ranijeg prijedloga. Kvalitetan odnos s oba roditelja preduvjet je za odgoj stabilne, odgovorne i emocionalno zdrave osobe pa je osnovan prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Črnomerec da se u trenutno užem opsegu omogući maloljetnoj djeci vrijeme potrebno za uspostavljanje odnosa s ocem s kojom su ranije bili emotivno povezani. Pravo djeteta na izražavanje mišljenja nije isto što i najbolji interes djeteta te u konkretnom slučaju poštivanje volje djece da ne žele viđati oca zbog njegovog ranijeg ponašanja nije u njihovom najboljem interesu, osobito imajući na umu da iz njihovih izjava proizlazi kako mogućnost budućih kontakata ne odbacuju potpuno, već ga uvjetuju promjenom očevog ponašanja i priznanjem vlastitih pogrešaka, što je onda potrebno omogućiti i ocu i djeci, u naprijed određenom opsegu uz mogućnost proširivanja istog prema željama i mogućnostima djece.

    30. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točkama IV. i VIII. Izreke presude.

    31. Pri tome se napominje da sukladno čl. 417. st 3. Obiteljskog zakona nepoštivanje obveze omogućavanja ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem nosi pravne posljedice i to mogućnost izricanja novčane kazne u iznosu do 3.980,00 eura, mogućnost izricanja zatvorske kazne od jednog dana do šest mjeseci te mogućnost promjene odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati.

    32. Isto tako se napominje da u slučaju promijenjenih okolnosti, može se tražiti izmjena odluke o ostvarivanju osobnih odnosa.

    33. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva za samostalnu roditeljsku skrb koji predlaže tužiteljica, sud ga smatra djelomično neosnovanim u odnosu na bitna osobna prava djece, jer tužiteljica nije dokazala okolnosti iz čl. 105. Obiteljskog zakona da je to u skladu s dobrobiti djece niti da joj je to nužno u trenutnim okolnostima . Naime, bez obzira na razdvojeni život, oboje roditelja trebaju pokazati maksimalan angažman i što veću prisutnost u životu djece. Ne postoji ni jedna dob ni razvojna faza kod djece koja je neosjetljiva na roditeljsko neslaganje, a za dobru prilagodbu djeteta nakon razdvajanja roditelja važna su dva uvjeta. Prvi je stalna dostupnost i trajna uključenost oba roditelja u život djeteta, a drugi je suradnja roditelja koji su u stanju donositi zajedničke odluke u najboljem interesu djeteta bez obzira na to što osjećaju jedno prema drugom. Svako dijete ima potrebu za pozitivnom slikom o oba roditelja, bez obzira s kojim od njih živi.

    34. Tuženik se suglasio s prijedlogom tužiteljice za samostalnim odlučivanjem o roditeljskoj skrbi u svojem iskazu navodeći da se tako ostvaruje već duže vrijeme, dok se posebna skrbnica i Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Črnomerec nisu o tome očitovali.

    35. Prema odredbi čl. 104 st. 1 Obiteljskog zakona, roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb, a kada roditelji trajno ne žive zajedno, dužni su ostvarivanje roditeljske skrbi sporazumno urediti planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi kako je određeno člankom 106. Obiteljskog zakona.

    35.1. Odredbom čl. 105. st. 1 Obiteljskog zakona propisano je da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske oduke u skladu s djetetovom dobrobiti, prema st. 3 istog članka jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka pri čemu je sud dužan voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, dok je prema st. 4 roditelj koji se protivi zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi odnosno sklapanju Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi dužan dokazati da zajednička roditeljska skrb nije za dobrobit djeteta, a u protivnom sud može samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ako je to u skladu s dobrobiti djeteta.

    36. Slijedom citiranih odredbi, uzimajući u obzir suglasnost oba roditelja, činjenicu da roditelji imaju otežanu roditeljsku komunikaciju i da su na snazi trenutno mjere opreza, ovaj sud je mišljenja da je u interesu djece da majka, ovdje tužiteljica ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb kako je to i određeno u točki I II. izreke ove presude s obzirom na to da zbog narušenih odnosa između roditelja djece tužiteljica ne može u slučaju bilo kakve potrebe pribaviti njegovu suglasnost u odnosu na sve sadržaje roditeljske skrbi za djecu. Međutim, nije prihvatio prijedlog za samostalnost odlučivanja o bitnim pravima djece jer nije dokazala da djeca žele mijenjati ime, vjeroispovijest, dok u odnosu na prebivalište nije navela da planira preseljenje, a upravo je i adresa stanovanja ključan preduvjet za ostvarivanje osobnih odnosa djece s ocem.

    37. S obzirom na sve navedeno i utvrđeno tijekom postupka, a poglavito uzimajući u obzir dob maloljetnog djeteta i aktualnu obiteljsku dinamiku, sud je utvrdio da je u interesu djeteta da majka samostalno ostvaruje pravo na roditeljsku skrb kako je to i određeno u točki III. i VII. izreke ove presude.

    38. Nadalje, odlučujući o visini doprinosa uzdržavanja, sud je također uzeo u obzir iskaze stranaka kao i nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Črnomerec, a što i odgovara trenutnoj situaciji stranaka.

    39. Nadalje, prema čl. 281. Obiteljskog zakona uzdržavanje je dužnost i pravo roditelja i djece, bračnih i izvanbračnih drugova, srodnika u ravnoj lozi te pastorka i maćehe i očuha, kad je to predviđeno Obiteljskim zakonom.

    39.1. Prema čl.282. Obiteljskog zakona osobe iz čl. 281. međusobnom uzdržavanju pridonose prema svojim mogućnostima i potrebama uzdržavane osobe, uz uvjete i na način određen ovim Zakonom.

    39.2. Opće pravilo utvrđivanja visine iznosa za uzdržavanje je sadržano u čl. 307. Obiteljskog zakona te je u stavku 1. toga članka propisano da će u sporu o uzdržavanju sud utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje. Prema stavku 2., pri procjenjivanju potreba uzdržavane osobe sud će uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju. Prema stavku 3., pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja.

    39.3. Prema čl. 309. Obiteljskog zakona uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu, dok je čl. 310. Obiteljskog zakona propisano izjednačivanje svakodnevne skrbi o maloljetnom djetetu i novčanog uzdržavanja.

    39.4. Na temelju čl. 311. Obiteljskog zakona ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovom zdravlju i druge slične troškove djeteta (stavak 1.) i to prema životom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja (st. 2.).

    39.5. Člankom 313. Obiteljskog zakona propisano je da ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na prihode u imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje (stavak 1.), te da roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan je prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja (stavak 2.), dok je sud kod utvrđivanja mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, dužan osim prihoda i imovinskih prilika iz stavka 2. uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja (stavak 4.), a novčane obveze roditelja obveznika uzdržavanja uzimaju se u obzir samo u iznimnim slučajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba (stavak 5.).

    39.6. Prema čl. 314. st. 2. i 3. Obiteljskog zakona, propisano je da se minimalni iznos određuje u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to za dijete u dobi od 13 do 18 godina 22% prosječne plaće, dok se od navedenoga iznimno mogu potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece.

    40. Opće pravilo utvrđivanja visine iznosa za uzdržavanje propisano je čl. 307 Obiteljskog zakona, prema kojem će sud u sporu o uzdržavanju utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje, te procijeniti potrebe uzdržavane osobe, kao i procijeniti mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati.

    41. Prema odredbi čl. 310. st. 1. Obiteljskog zakona, roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje sa djetetom – obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

    42. U konkretnom slučaju je nesporno da da stranke imaju uredne stambene uvjete te da nemaju drugih osoba za uzdržavanje, kao i da je tuženik doprinosio za uzdržavanje oba djeteta u ukupnom iznosu od 300,00 EUR počevši od 18. rujna 2023. , pa je sud također navedeno cijenio kod donošenja odluke kao i činjenicu da su stranke postigle sporazum oko uzdržavanja u postupku privremene mjere koji se vodio pod posl.br. R1 Ob-1482/2023.

    43. Odredbom čl. 317. Obiteljskog zakona je propisano da odluku o uzdržavanju sud u parničnom postupku donosi nakon što je utvrdio ukupne materijalne potrebe djeteta i ukupne imovinske mogućnosti roditelja.

    44. Dakle, sud mora voditi računa o ukupnim materijalnim potrebama djeteta kako je navedeno u čl. 311. Obiteljskog zakona, no isto tako i o ukupnim mogućnostima roditelja obveznika uzdržavanja, kako je propisano odredbom čl. 313. i 314. Obiteljskog zakona.

    45. S tim u vezi, ukazuje se i na odredbu čl. 311. st. 2. Obiteljskog zakona da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja.

    46. Tijekom postupka je utvrđeno da je:

    a) tužiteljica kao majka, zdrava i radno sposobna, zaposlena sa visokom stručnom spremom, ostvaruje mjesečna primanja u iznosu oko 1.900,00 EUR mjesečno što proizlazi iz iskaza stranke, vlasnica je stana u kojem stanuje s djecom.

    b) tuženik kao otac zdrav i radno sposoban, zaposlen, te ostvaruje uredna primanja u mjesečnim iznosu oko 1.190,00 EUR mjesečno, vlasnik automobila Ford Focus iz 2020., živi u kući koju je naslijedio od majke. Bez dugova i kredita.

    47. Prilikom odluke o visini uzdržavanja djece sud nije vezan zahtjevima stranaka, po osnovi čl. 426. Obiteljskog zakona.

    48. Prema odredbi čl. 309. Obiteljskog zakona uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu.

    49. Ocjenjujući mjesečne potrebe maloljetne djece, za utvrditi je da su zdravi, imaju mjesečne životne potrebe kao što su: prehrana, odjeća, obuća, higijenski pribor i kozmetika i drugo, školska oprema, kako je navedeno u točkama 1 ., 11., 12., 13. i 14. ovog obrazloženja presude.

    50. Iz iskaza tužiteljice, opisanog u točki 12. ovog obrazloženja presude proizlazi da su troškovi djece sljedeći:

    a) maloljetni D

    - ima 16 godina, uskoro će imati 17, ide u srednju Tehničku školu Tesla, vrlo dobar i dobar je učenik. Trenira ragbi i kick-box, to plaća 95,00 eura ukupno, od čega ragbi 35,00 eura, a kick box 60,00 eura. Plaća i turnire po 30,00 eura za ragbi te dodatno opremu.

    - dobiva po potrebi džeparac 5-10 eura svaki drugi dan

    - išao je na maturalac koji je platila tužiteljica 500,00 EUR za tri dana

    - tenisice kupuje svaka 2-3 mjeseca i potroši na njih 100-150 eura. Na odjeću potroši oko 120,00 eura jednom u dva mjeseca.

    b) maloljetna DS

    - ima 13. godina, uskoro će 14, razmišlja već o upisima u srednju školu. Ona je vrlo dobar učenik, ali joj plaća instrukcije iz fizike po 15,00 eura i ostale instrukcije po potrebi. Ona se super socijalno snašla, htjela bi upisati upravno -pravnu ili farmaceutsku školu, ali nema trenutno dobre ocjene, uglavnom iz tih predmeta trojke ili četvorke.

    - ide na orijentacijsko, ima disleksiju, disgrafiju i ide po prilagođenom programu.

    - ide na kick-box koji plaća 50,00 eura mjesečno, dobiva džeparac prema potrebi, kada ide s društvom u grad dobiva džeparac 10-15 eura.

    - prima inkluzivni dodatak u iznosu 160 eura zbog disleksije, disgrafije i određene vrste dječje epilepsije koja je trenutno u remisiji. Terapiju ne prima, ali je bitan uredan stil života u pogledu prehrane, spavanja i izostanka stresnih situacija.

    - za kozmetiku mjesečno izdvaja 50-60 eura mjesečno, a za odjeću isto kao i za Ž.

    50.1. Tužiteljica navodi da na početku školske godine i po potrebi tijekom godine kupuje školski pribor, za početak ode oko 70 eura za svako dijete, a kasnije tijekom godine oko 30 eura.

    50.2. Slijedom navedenoga, proizlazi da su mjesečni troškovi maloljetnog Ž oko 450,00 EUR mjesečno, a maloljetne DS oko 400,00 EUR mjesečno uzimajući u obzir hranu, kozmetičku, džeparac, školski pribor i izlete, treninge i džeparac.

    50.3. Iz iskaza tuženika opisanog u točki 13. ovog obrazloženja presude proizlazi da ne osporava navedene troškove.

    51. Odlukom o Tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta proizlazi sljedeće:

    - "Narodne Novine" broj 48/2023 propisano je da minimalni novčani iznos za uzdržavanje djeteta u dobi od 7-12 godina iznosi za 2023. godinu 203,15 eura, a za dijete od 13-18 godina 223,46 EUR,

    - "Narodne novine" broj 49/2024 propisano je da minimalni novčani iznos za uzdržavanje djeteta u dobi od 7-12 godina iznosi za 2024. godinu 229,6 EUR, a za dijete od 13-18 godina 252,56 EUR,

    - "Narodne novine" broj 75/2025 propisano je da minimalni novčani iznos za uzdržavanje djeteta u dobi od 7-12 godina iznosi za 2025. godinu 264,00 EUR, a za dijete od 13-18 godina 290,00 EUR,

    - "Narodne novine" broj 66/2026 propisano je da minimalni novčani iznos za uzdržavanje djeteta u dobi od 7-12 godina iznosi za 2026. godinu 290,00 EUR, a za dijete od 13-18 godina 319,00 EUR.

    51.1. Imajući u vidu predložene iznose uzdržavanja, troškove djece koje tuženik ne osporava, te činjenicu da su se isti troškovi kroz godine od podnošenja tužbe povećali na što ukazuje i činjenica porasta troškova života i iznosi iz Odluke o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta, zatim da se u privremenoj mjeri ne utvrđuje u potpunosti činjenično stanje već do mjere privremenog uređenja nastalog stanja, utvrđeno je da je zahtjev maloljetne djece za uzdržavanjem i to za maloljetnu DS u iznosu od 220,00 EUR mjesečno i za maloljetnog Ž u iznosu od 240,00 EUR mjesečno opravdan.

    51.2. Naime, tuženik ne ostvaruje osobne odnose s djecom u većem opsegu, ne snosi troškove prijevoza djece niti stanovanja djece i njihove prehrane, a trošak koji je imao kod susreta s djecom nije moguće uvrstiti kao trošak koji bi umanjio visinu iznosa koji bi morao plaćati za uzdržavanje posebice imajući u vidu da su se osobni odnosi ostvarivali jednom tjedno po sat vremena, a maloljetna DS je i osjetljivog zdravlja te su joj radi i toga potrebni povećani iznosi radi održavanja kvalitete života i zdravlja. Postavljeni zahtjev je od podnošenja tužbe i nije se mijenjao, dok su se evidentno troškovi života povećali i potrebe djece, a zatraženi iznosi su i ispod iznosa koji su propisani Odlukom o minimalnim iznosa uzdržavanja u skladu s čl. 314. Obiteljskog zakona.

    51.3. Osim toga, tuženik nema dugove, kredite niti druge osobe za uzdržavanje, ima osigurane stambene uvjete te je zdrav i radno sposoban, a nakon plaćanja određenog iznosa uzdržavanja, preostat će mu dovoljno za život i njegove troškove.

    51.4. Slijedom navedenoga, sud je prihvatio iskaz majke u odnosu na potrebe djece jer je ista iskazivala logično i životno uvjerljivo te je iz njezinog iskaza utvrđeno da se radi o uobičajenim potrebama djece te dobi.

    51.5. Slijedom navedenoga sud je ocijenio osnovanim tužbeni zahtjev djece i to za maloljetnu DS u iznosu od 220,00 EUR mjesečno i za maloljetnog Ž u iznosu od 240,00 EUR mjesečno pa nadalje opravdan na osnovu čl. 311. st. 1. i 2., čl. 313. i čl. 309. Obiteljskog zakona počevši od 1. svibnja 2024. kada je na snazi bila nova Odluka o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta te s obzirom na to da su stranke u rujnu 2023. u privremenoj mjeri koja je donesena pod posl.br. R1 Ob- 1482/2023 postigle sporazum oko plaćanja uzdržavanja kojeg se tuženik uredno držao i plaćao te su radi navedenoga i umanjeni iznosi koje je za navedeno razdoblje dužan plaćati, međutim i radi toga što je uzeto u obzir da se potpuno činjenično stanje te stvarne potrebe i troškovi djece utvrdilo tek u ovome postupku.

    52. Slijedom navedenoga, u skladu s odredbama čl. 309., čl. 314. st. 2. i st. 3. Obiteljskog zakona, sud je naložio tuženiku da za uzdržavanje maloljetne djece plaća kako je navedeno u točkama V. i VI. izreke ove presude, dok je odbio za razdoblje od podnošenja tužbe do 30. travnja 2024. kako je odlučeno u točki IX. izreke presude.

    53. Prema odredbi čl. 29. st. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, 69/2026) odlučeno je o zakonskim zateznim kamatama na dosuđene iznose uzdržavanja kako je navedeno u točki V. i VI. izreke ove presude.

    54. Stranke se ujedno upozoravaju da ako se okolnosti ponovo bitno promijene, uvijek mogu tražiti povišenje/smanjenje obveze uzdržavanja u skladu s odredbama Obiteljskog zakona.

    55. Temeljem odredbe čl. 310. Obiteljskog zakona majka koja s djecom stanuje svoj dio u obvezi uzdržavanja djece ispunjava kroz svakodnevnu skrb o njima.

    56. Rješenjem ovoga suda posl.br. R1 Ob-1482/2023-9 od 18. rujna 2023. određena je privremena mjera kojom su, između ostalog, uređeno ostvarivanje osobnih odnosa djece s ocem.

    56.1. S obzirom na to da nitko od stranaka i sudionika nije predlagao nadzor u konačnim zahtjevima niti su ispunjeni uvjeti za isti imajući u vidu trajanje predviđeno čl. 124. Obiteljskog zakona, odlučeno je da radi pravilnog održavanja osobnih odnosa oca s djecom potrebno urediti iste odnose i kroz privremenu mjeru te je istu izmijenio po službenoj dužnosti.

    57. Člankom 529. Obiteljskog zakona propisani su posebni postupci osiguranja, između ostalog, radi određivanja privremene mjere o tome s kojim će roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom.

    57.1. Člankom 536. stavak 1. Obiteljskog zakona propisano je ako u stvarima o osobnim pravima djeteta, koje se odnose na pitanje s kojim će roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, nije moguće postići sporazum, sud može po službenoj dužnosti ili na zahtjev djeteta ili roditelja odlučiti o tome privremenom mjerom.

    57.2. Prema odredbi čl 534. Obiteljskog zakona, sud može donesenu privremenu mjeru izmijeniti ili ukinuti na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, ako ju je po službenoj dužnosti ovlašten odrediti.

    57.3. Po osnovi čl. 534. Obiteljskog zakona tijek roka za žalbu i žalba ne odgađaju privremenu mjeru.

    58. S obzirom na to da je privremenu mjeru iz točke 10. obrazloženja ove presude i rješenja sud donio po prijedlogu tužiteljice i tuženika, nakon čega su se promijenile okolnosti, odlučeno je kao u rješenju.

    59. Naime, u konkretnom slučaju postoje zakonski razlozi za donošenje izmjene privremene mjere radi zaštite dobrobiti djece jer nije moguće postići sporazum roditelja o ostvarivanju osobnih odnosa djece s ocem i kako je u interesu djece nastaviti stanovati s majkom koja će djeci pružati potpunu i primjerenu roditeljsku skrb, odnosno da u ovom trenutku postoje opravdani razlozi za izmjenu ranije sudske odluke, jer je nisu više ispunjeni uvjeti za nadzor osobnih odnosa oca s djecom, a sam Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Črnomerec pa i majka djece prihvaćaju činjenicu da je za pravilan rast i razvoj djece nužno ponovo zbližavanje s ocem koji tijekom nadzora nije ugrozio sigurnost djece već su ista prigovarala njegovom ponašanju, zatim činjenice da se otac pridržavao danih stručnih savjeta, da ide na savjetovanja i iskazuje želju za viđanjem djece u većem opsegu, odlučeno je da je potrebno isto omogućiti što prije s obzirom na protek vremena od donošenja privremene mjere. Takvi zaključci proizlaze iz svih izvedenih dokaza, prije svega iz nalaza i mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnih ureda Črnomerec, kojeg je sud prihvatio, a tužiteljica nije dovela u sumnju pravilnost utvrđenja takvih zaključaka.

    60. Ovakvo je tumačenje nadalje u skladu i s funkcijom privremene mjere kao sredstva osiguranja koja se ogleda u brzom i privremenom uređenju odnosa među strankama u sporu radi uspostave pravnog mira od kojeg se pravnog sredstva u tom smislu s pravom očekuje učinkovitost u slučajevima zaštite prava djeteta. Funkcija privremene mjere i jest u ovlaštenju suda da određene pravne odnose privremeno uredi više ili manje prema slobodnoj ocjeni radi brzog i privremenog uređenja odnosa među strankama u sporu i radi uspostave pravnog mira. Pri tome sud vodi računa da su mjere kojima se zadire u obiteljski život u skladu s odredbom članka 7. Obiteljskog zakona prihvatljive ako su nužne i ako se njihova svrha ne može ostvariti poduzimanjem blažih mjera. (O tome i u odluci Županijskog suda u Splitu posl.br. Gž Ob-335/2020-2 od 10. srpnja 2020.).

    61. Slijedom navedenoga, a kao što spomenuto, nisu dokazane okolnosti koje bi govorile o potrebi zabrane prava na ostvarivanje osobnih odnosa tuženika s djecom, a izricanje nadzora nije moguće niti je isto predloženo, odlučeno je kao u izreci rješenja.

    62. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točkama I., II. i III. izreke rješenja.

    63. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 366. Obiteljskog zakona, a imajući u vidu da su stranke i u odnosu na trošak postignule sporazum.

    64. Sud slobodnom ocjenom utvrđuje kako ni jedna stranka svojim postupanjem nije utjecala na trajanje ovog postupka niti je svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio uzrokovala dodatne troškove protivnoj stranci, slijedom čega temeljem odredbe čl. 366. Obiteljskog zakona, a imajući u vidu da su stranke oko troškova postupka postigle sporazum, odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak postupka kao u točki IV. izreke ovog rješenja.

    U Zagrebu, 27. kolovoza 2026.

    SUDAC:

    Neda Šola

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude i točke IV. izreke rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.

    Stranka koja je pristupila ročištu radi uručenja presude i točke IV. izreke rješenja, rok za žalbu teče od dana kad je ročište održano.

    Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude i točke IV. izreke rješenja, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude i točke IV. izreke rješenja, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude i rješenja.

    Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovoga suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u postupku.

    O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

    Protiv točke I.-III. izreke rješenje dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda pisano u tri istovjetna primjerka, u roku 8 dana od dana dostave prijepisa ovoga rješenja (čl. 352. st. 1. Ovršnog zakona, u svezi čl. 345. st. 1. Obiteljskog zakona).

    Dostaviti:

    1. Tužiteljici po punomoćnici

    2. Tuženiku po punomoćnici

    3. Posebnoj skrbnici maloljetne djece,

    4. Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područni ured Črnomerec,

    5. Spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.