REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž-1175/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli – Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dolores Peruško, predsjednica vijeća, Alenka Paus, sutkinja izvjestiteljica i članica vijeća i Iva Kancijanić, članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DZ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mauricio Macan, odvjetnik u Puli, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ul. Grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz OD Grgić & Partneri iz Rijeke, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj Pn-31/2022- 43 od 24. veljače 2026., na sjednici vijeća 27. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I.

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj Pn-31/2022-43 od 24. veljače 2026. u pobijanom dijelu - točke I.,

III. i V. izreke.

II.

Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom odlučeno je:

„I Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d., OIB:22694857747, Ulica grada Vukovara 282, 10 000 Zagreb, da tužitelju [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 3.948,04 eura uz zakonsku zateznu kamatu koja teče od 8. travnja 2022. po stopi zateznih kamata koja se do 31. prosinca 2022. određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

II Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u iznosu od 100,00 eura kao i u pogledu zateznih kamata u dijelu iznad dosuđenog.

III Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.478,44 eura po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

IV Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova postupka u iznosu od 108,56 eura. V Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka.“

2. Protiv presude pravovremenu žalbu podnosi tuženik zbog bitne povrede postupka i pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Ukazuje na nalaz vještaka te ističe da sud isti nije adekvatno vrednovao prilikom odmjeravanja pravične novčane naknade. Osporava dosuđenu naknadu u odnosu na pretrpljene fizičke bolove, strah, ukazujući na proizvoljnost odmjerenog iznosa. Osporava i odluku trošku. Predlaže ukinuti presudu i vratiti sudu na ponovno suđenje. Potražuje trošak za sastav žalbe i pristojbe na žalbu.

3. Sa žalbom je postupljeno sukladno odredbi čl. 359. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011 – pročišćeni tekst, 25/2013, 89/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/2019, 80/22, 114/2022, 155/2023, 146/2025 – dalje u tekstu: ZPP). Odgovor na žalbu nije dostavljen.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kojim od tuženika traži naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti kao prava na tjelesno i duševno zdravlje te imovinsku štetu zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom i troškovima putovanja u iznosu ukupno 4.048,04 eura, a zbog štetnog događaja 25. rujna 2020. kada je poskliznuo se i pao na mokre i klizave stepenice kao radnik Hrvatske pošte d.d.

5.1. Predmet ovog žalbenog postupka je samo zahtjev za naknadu neimovinske štete u odnosu na odmjerenu naknadu s obzirom na pretrpljene fizičke bolove i strah.

6. Nije sporna pasivna legitimacija tuženika, odgovornost tuženika za štetni događaj, već, sada, samo visina zahtjeva za neimovinsku štetu.

7. Prvostupanjski sud djelomično je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja (isti je odbijen u dijelu u kojem je potraživao troškove putovanja, ali taj dio odluke nije predmet žalbenog postupka), uz utvrđenja i zaključke:

- da je tužitelj u predmetnom događaju zadobio distorziju odnosno uganuće desnog gležnja i tom prilikom je došlo do djelomične rupture prednjeg talofibularnog ligamenta koji je važan za stabilnost gležnja; da je uslijed toga zaostalo smanjenje životne aktivnosti za 8%; da je trpio fizičke bolove jakog intenziteta u momentu traume, srednjeg intenziteta u periodu od 3 mjeseca i to po pet sati dnevno tjedan dana nakon ozljede, u idućem tjednu 1 sat na dan te u periodu od 2 i pol mjeseca, dok je trajala fizikalna terapija te u slučaju naprezanja, jedan sat tjedno, odnosno ukupno 52 sata ; slabog intenziteta u trajanju 2 i pol mjeseca kroz 4 sata na dan; da je pretrpio strah i to jakog intenziteta u momentu traume, slabijeg intenziteta idućih 3 mjeseca kao zabrinutost za ishod liječenja i to prvih tjedan dana nakon ozljede po 2 sata dnevno dok je u kasnijem periodu od 2 mjeseca i 3 tjedna isti se javljao po pola sata na dan; da mu je bila potrebna tuđa pomoć i to prvih mjesec dana 2 sata na dan te dva mjeseca 3 sata tjedno; da je zaostao kozmetski defekt ponekad vidljiv trećima

a slijedom čega zaključuje, cijeneći nalaz vještaka (ovdje relevantno izv. prof. dr. sc. MZ) kao stručan, objektivan, utemeljen na medicinskoj dokumentaciji, primjenom odredbi čl. 19. i čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima da su ispunjeni uvjeti da se tužitelju dosudi pravična novčana naknada koju utvrđuje u iznosu 3.600,00 eura te na ime tuđe pomoći i njege iznos od 348,04 eura, sve sa zateznim kamatama od 8. travnja 2022., odnosno dana podnošenja tužbe.

8. Ispitujući pobijanu presudu u granicama određenih žalbenih navoda pazeći dodatno i po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odluci o troškovima postupka, čl. 365. st. 2. ZPP, utvrđenje je ovoga suda da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP.

9. Počinjena je bitna povreda iz čl. 354. t. 2. t. 11. ZPP jer je izostalo valjano obrazloženje o okolnostima konkretnog slučaja koje je sud prvog stupnja uzeo u obzir prilikom utvrđivanja pravične novčane naknade zbog čega presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može valjano ispitati. Neovisno o tome, odluku je valjalo potvrditi jer se bitne činjenice mogu utvrditi iz izvedenih dokaza čl. 373.a st. 1. t. 2. i st. 3. ZPP.

10. Odredbom čl. 19. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/20015, 29/2018; 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023; ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Odredba čl. 1046. ZOO propisuje da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Odredbom čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO je propisano da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

11. Dakle, cijeneći zaostale posljedice uslijed zadobivene ozljede kako je vještak utvrdio u nalazu i mišljenju, a glede jačine i trajanja pretrpljenih fizičkih bolova, straha, cijeneći i dob tužitelja – rođen 1963., ozlijeđeni dio tijela (gležanj); da je tužitelj imao i određene neugodnosti tijekom liječenja (steznik za gležanj, fizikalna terapija), da je ozlijeđeni ligament važan za stabilnost gležnja kod hodanja, naročito po neravnim terenima ili kosinama, da kod dužeg hodanja stoga može stoga doći do oticanja i bolnosti zbog čega je tužitelj ograničen u svojim fizičkim aktivnostima jer mora odmoriti nogu, upotrebljavati obloge i analgetike uz elastični zavoj ili više cipele ne bi li stabilizirao zglob, to cijeneći tako u ukupnosti zadobivenu povredu i zaostale posljedice, pravilno je zaključio prvostupanjski sud da pravična novčana naknada neimovinske štete iznosi ukupno 3.600,00 eura, odnosno za pretrpljene fizičke bolove 1.600,00 eura i pretrpljeni strah 800,00 eura. Tako odmjerena naknada u ukupnosti sukladna je i Orijentacijskim kriterijima VSRH, ne kao matematička formula, već kao pravična novčana naknada određena prema okolnostima konkretnog slučaja i u realnom vremenu.

12. Dakle, zadobivena ozljeda tužitelja uz utvrđene elemente, dovela je do povrede prava osobnosti istog na fizičko (psihičko) zdravlje u mjeri koja opravdava dosudu pravične novčane naknade u određenoj visini. U ukupnosti tako odmjerena naknada neimovinske štete, predstavlja u cijelosti pravičnu novčanu naknadu, onako kako je ista uređena odredbom čl. 1100. st. 2. ZOO. Stoga, nema proizvoljnosti u odluci prvostupanjskog suda, već je isti samo dijelom odluku propustio valjano obrazložiti.

13. Odmjerena naknada na ime tuđe pomoći i njege se određeno žalbom ne osporava.

14. Stoga, tužitelju sveukupno pripada naknada imovinske i neimovinske štete u iznosu kako je odmjerio prvostupanjski sud, a slijedom toga su i žalbeni navodi glede odluke o trošku postupka neosnovani.

15. Slijedom navedenog, primjenom odredbe čl. 373.a st. 1. t. 2. i st. 3. ZPP i čl. 368. st. 1. ZPP valjalo je odlučiti kao u izreci.

16. Kako je žalba neosnovana, odbijen je kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka, čl. 166. st. 1. ZPP.

U Puli - Pola 27. kolovoza 2026.

Predsjednica vijeća

Dolores Peruško