Poslovni broj: UsI-1807/2025-7
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sutkinji Ani Jurišić, uz sudjelovanje Nene Čulić kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku, Šibenik, Stjepana Radića 81, OIB: 62915793914, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, radi stambenog zbrinjavanja, dana 26. kolovoza 2026.
presudio je
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja za poništenjem rješenja tuženika Klasa: UP/II-371-01/25-13/9, Urbroj: 531-03-25-2 od 6. lipnja 2025.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Šibensko-kninske županije, Upravnog odjela za opću upravu. Imovinsko- pravne i zajedničke poslove Klasa: UP/I-371-01/24-02716, Urbroj: 2182-19-02/10-24- 31 od 9. prosinca 2024, a kojim je pak KE i članovima njegovog kućanstva priznato pravo na stambeno zbrinjavanje darovanjem građevnog materijala za obnovu obiteljske kuće u [adresa], površine 95m2.
2. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelj pobija se zakonitost osporenog kao i prvostupanjskog rješenja u bitnome navodeći kako su BE i članovi njegovog kućanstva već stambeno zbrinuti darovanjem nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica]/2k.o. Kninsko Polje na kojoj se nalazi izgrađena kuća, a o čemu je sklopljen i darovni ugovor od 14. prosinca 2022.. Pozivajući se na članak 8. st.3. Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, tužitelj drži da se pravo na stambeno zbrinjavanje ne može ostvariti više puta, te da stoga u provedenom postupku uopće nije bilo potrebe utvrđivati da li je darovana kuća useljiva. Predlaže poništiti osporeno kao i prvostupanjsko rješenje.
3. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja te predlaže tužbu odbiti kao neosnovanu.
4. Obzirom da stranke nisu izričito zatražile održavanje rasprave, ovaj sud je temeljem članka 98. točke 4. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: Zakon o upravnim sporovima) spor riješio bez rasprave.
5. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju priloženu spisu kojeg je uz odgovor na tužbu dostavio tuženik. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.
7. Predmet ovog spora ocjena zakonitosti rješenja tuženika kojim je odbijena žaba tužitelja izjavljena na rješenje kojim je KE i članovima njegovog kućanstva priznato pravo na stambeno zbrinjavanje darovanjem građevnog materijala za obnovu gore navedene obiteljske kuće.
8. U ovom sporu nije prijeporno među strankama da je Republika Hrvatska Ugovorom o darovanju nekretnine od **.**.2022. KE i članovima kućanstva darovala k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi gradilište površine 587 m2, s kućom izgrađenom na toj čestici.
9. Među strankama je sporno da li navedeno darovanje predstavlja već ostvareno odgovarajuće pravo na stambeno zbrinjavanje, odnosno zakonsku zapreku priznavanju prava na stambeno zbrinjavanje darovanjem građevnog materijala.
10. Odredbom članka 7. Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (Narodne novine 106/18, 98/19, 82/23) pravo na stambeno zbrinjavanje može se ostvariti, između ostalog i darovanjem građevnog materijala za obnovu, dogradnju, odnosno nadogradnju i završetak postojeće obiteljske kuće u vlasništvu korisnika.
11. Člankom 8. st.1. istog Zakona propisano je da stranka može ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje ako nije ostvarila neko drugo srodno pravo na području države u kojoj boravi.
12. Tužitelj smatra da u konkretnom slučaju nije bilo mjesta priznati pravo na stambeno zbrinjavanje darovanjem građevnog materijala budući da je BE sa članovima kućanstva, temeljem prije spomenutog ugovora o darovanju ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje, slijedom čega u postupku uopće nije bilo potrebno utvrđivati je li kuća useljiva.
13. Navedeni prigovor tužitelja ovaj sud ne može prihvatiti kao osnovan.
14. Iz dokumentacije upravnog spisa dostavljenog uz odgovor na tužbu tuženika, osobito iz procjene nadležnog Povjerenstva proizlazi da je predmetna kuća ocijenjena useljivom uz potrebu dodjele građevnog materijala. Stoga je očito riječ o kući koja bez izvođenja dodatnih radova i dodjele građevnog materijala ne omogućuje korisnicima stanovanje odgovarajućeg standarda. Kako se u konkretnom slučaju radi upravo o stambenom zbrinjavanju darovanjem građevnog materijala za obnovu kuće koja je ranije darovana KE, to se samo stjecanje vlasništva te kuće ne može smatrati već ostvarenim pravom na stambeno zbrinjavanje koje bi predstavljalo zapreku ostvarivanju predmetnog prava.
15. Ovo stoga što je stambeno zbrinjavanje u članku 2. točka k) Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, definirano kao stanovanje odgovarajućeg standarda. Uzimajući u obzir da je u postupku utvrđeno da je kuća koja je darovana ugovorom iz 2022. KE useljiva tek uz dodjelu građevnog materijala, to u istoj bez priznavanja prava na obnovu dodjelom građevnog materijala nije moguće stanovanje odgovarajućeg standarda. Stoga se u konkretnom slučaju ne radi o višekratnom stambenom zbrinjavanju kako to navodi tužitelja, niti se radi o tome da bi korisnici stambenog zbrinjavanja ostvarili drugo odgovarajuće ili srodno pravo, koje bi u smislu čl. 8. Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutom području predstavljalo zapreku priznavanju prava na darovanje građevnog materijala.
16. Slijedom navedenog, po ocjeni ovog suda pravilno su upravna tijela zaključila da ranije darovanje predmetne nekretnine u kojoj nije moguće stanovanje odgovarajućeg standarda, ne predstavlja zakonsku prepreku za priznavanje prava na stambeno zbrinjavanje darovanjem građevnog materijala, stoga je osporeno rješenje tuženika kao i ono prvostupanjsko ocijenjeni zakonitima, te je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen temeljem odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a
U Splitu 26. kolovoza 2026.
SUTKINJA
Ana Jurišić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. (članak 126. ZUS-a). Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (članak 131. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).
Protiv ove presude žalba nije dopuštena.
DNA:
- tužitelju Županijsko državno odvjetništvu u Šibeniku,
- tuženiku,
- u spis.
