REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-9480/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Ivani Šurjak, uz sudjelovanje Ane Pavlek, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I okrivljene MĆ zbog prekršaja iz čl. 153. stavka 1. točke 6. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj 80/2013, 137/2013, 98//2019, 33/2023 i 105/2025) i protiv II okrivljene IĆ zbog prekršaja iz čl. 152. stavka 4. točke 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj 80/2013, 137/2013, 98//2019, 33/2023 i 105/2025), povodom optužnog prijedloga Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Klasa: 740-04/26-01/03, Ur.br.: 338-21- 05-01-26-7 od 3. srpnja 2026., 27. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I) Temeljem čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 i 86/26),

I okrivljena fizička osoba MĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem na adresi [adresa]

i II okrivljena privatna zdravstven radnica IĆ, dr. med. OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]

o s l o b a đ a j u  s e  o p t u ž b e

vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja: od 17.05.2025. do 23.05.2025. g., Zagreb što se I. okrivljena prema odredbi članak 53. stavak 1. točka 5. zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN br. 80/13, 137/13, 98/19, 33/23, 105/25 – u daljnjem tekstu: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju), za vrijeme privremene nesposobnosti za rad bez opravdanog razloga nije odazvala na poziv za liječnički pregled izabranog doktora, odnosno prema odredbi članka 53. stavak 1. točka 6. Zakona obveznom zdravstvenom osiguranju bez suglasnosti izabranog doktora otputovala iz mjesta prebivališta, odnosno boravište te je time počinila prekršaj sukladno odredbi članka 153. stavka 1. točke 6. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,

što je II. Okrivljena prema odredbi članka članak 46. stavak 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju nepravilno vodila privremenu nesposobnost za rad I. okrivljene te je time počinila prekršaj sukladno odredbi sukladno odredbi članka 153. stavka 4. točke 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: tužitelj) je aktivno legitimiran za podnošenje optužnog prijedloga temeljem članka 109. stavka 1. Prekršajnog zakona, kao pravna osoba s javnim ovlastima, a u vezi s člankom 94. stavkom 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Člankom 153. stavkom 1. točkom 6. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju decidirano je kao prekršaj propisano kada izabrani doktor, ovlaštena osoba ili tijekom Zavoda ovlašteni za kontrolu privremene nesposobnosti utvrde da se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez suglasnosti izabranog doktora otputuje iz mjesta prebivališta, odnosno boravišta ili zlorabi privremenu nesposobnost na neki drugi način.

Člankom 152. stavak 4. točka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju decidirano je kao prekršaj propisano kada izabrani doktor utvrdi dužinu trajanja privremene nesposobnosti osiguranika koja nije u skladu s njegovim zdravstvenim stanjem i medicinskom indikacijom, odnosno drugim razlozima privremene spriječenosti za rad utvrđene člankom 39. Zakona (članak 46., stavak 2.) U izvješću o provedenoj izvanrednoj ciljanoj kontroli izvršavanja ugovornih obveza, KLASA: 520-01/25-03/193, URBROJ: 338-21-03-01-25-09 od dana 05.12.2025. g. u Ordinaciji opće medicine Višnja Pjaca, dr. med. Na adresi [adresa], ustanovljeno je da se ne može utvrditi opravdanost PNR za I. okrivljenu od 17.05.2025. g. do 23.05.2025. g., jer II. Okrivljena nije uopće vidjela I. okrivljenu, tj. Ne može se utvrditi postojanje medicinske indikacije za utvrđivanje, vođenje i zaključivanje PNR, da je I. okrivljena napustila mjesto boravišta bez suglasnosti II. okrivljene, utvrđene su nepravilnosti u vođenju PNR, PNR je utvrđena s početkom 3 dana nakon datuma izdavanja Potvrde o PNR s očekivanim trajanjem 7 dana, a I. okrivljena nije bila naručena na kontrolu najkasnije sedmi dan, tj. 21.05.2025. g., PNR je zaključena bez upisanog kliničkog statusa i obrazloženja zašto se I. okrivljena nije javila na telefon 21.05.2025. g. i 22.05.2025. g. Navedenim postupanjem I. okrivljena je počinila prekršaj reguliran odredbom članka 153. stavku 1. točka 6. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a II okrivljena je počinila prekršaj reguliran odredbom članka 152. stavka 4. točke 1.

Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

II) Temeljem čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Odjel za pravne poslove pod brojem: Klasa: 740-04/26-01/03, Ur.br: 338-21-05-01-267- od 3. srpnja 2026. podnio je 7. srpnja 2026. optužni prijedlog protiv I. okrivljene fizičke osobe FĆ i II okrivljene privatne zdravstvene rednice IĆ, dr. med., radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.

2. Sud je ispitujući optužni prijedlog temeljem čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona utvrdio da djelo na način kako se činjenično optužbom okrivljenicima stavlja na teret nema sve konstitutivne elemente prekršaja iz članka 153. stavka 1. točke 6. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj 80/2013, 137/2013, 98//2019, 33/2023 i 105/2025) niti iz članka 152. stavka 4. točke 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj 80/2013, 137/2013, 98//2019, 33/2023 i 105/2025, niti nekog drugog prekršaja s istim objektom zaštite.

3. Naime, odredbom članka 153. stavka 1. točke 6. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koji se stavlja na teret I okrivljenoj MĆ propisano je: "Novčanom kaznom u iznosu od 1060,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj osigurana osoba ako: se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog doktora, odnosno ovlaštene osobe ili tijela Zavoda ovlaštenih za nadzor i kontrolu privremene nesposobnosti (članak 53. stavak 1. točka 5.) i ako: izabrani doktor, ovlaštena osoba ili tijelo Zavoda ovlašteni za kontrolu privremene nesposobnosti utvrde da se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez suglasnosti izabranog doktora otputuje iz mjesta prebivališta, odnosno boravišta ili zlorabi privremenu nesposobnost na neki drugi način (članak 53. stavak 1. točka 6.).

4. Dakle, vezano za optužni prijedlog u odnosu na I okrivljenu MĆ, u istome nije navedeno da se u konkretnom slučaju radi o osiguranoj osobi, a što je konstitutivni element prekršaja.

5. Nadalje, u optužnom prijedlogu u odnosu na I okrivljenu MĆ, nije konkretno opisan prekršaj, već je samo prepisan zakonski opis prekršaja i samo je naveden sažetak podataka iz zapisnika o provedenoj kontroli izvršavanja ugovornih obveza, iz kojeg opisa ne proizlaze konkretne nedopuštene radnje ili propusti I okrivljene MĆ, s konkretnim vremenom, mjestom i načinom počinjenja eventualnog prekršaja. U bitnome, u činjeničnom opisu, osim što nije navedeno da je I okrivljena MĆ osigurana osoba, nije navedeno niti na koji pregled (kada, gdje, kod koga) se bez opravdanog razloga nije odazvala, niti je navedeno kada je pozvana na eventualni pregled, odnosno da li se radi o pregledu na koji se po nekom drugom zakonskom osnovu dužna odazvati i u kojem roku. Svi navedeni nedostaci, konstitutivni su elementi prekršaja, koji moraju biti konkretizirani i jasno navedeni u optužnom prijedlogu, da bi se po istome moglo postupati.

6. Nadalje, odredbom članka 152. stavka 4. točke 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj 80/2013, 137/2013, 98//2019, 33/2023 i 105/2025) propisano je:" Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj izabrani doktor ako: utvrdi dužinu trajanja privremene nesposobnosti osiguranika koja nije u skladu s njegovim zdravstvenim stanjem i medicinskom indikacijom, odnosno s drugim razlozima privremene spriječenosti za rad utvrđene člankom 39. ovog Zakona ( članak 46. stavak 2.)

7. Dakle, vezano za optužni prijedlog u odnosu na II okrivljenu privatnu zdravstvenu radnicu IĆ, u istome nije navedeno osnovno svojstvo, odnosno da se u konkretnom slučaju radi o izabranom doktoru, a što je konstitutivni element prekršaja. Iako tu odlučnu činjenicu Sud može zaključivati po smislu prekršaja i po zakonskom opisu u dijelu optužbe koji se odnosi na I okrivljenu MĆ, to osnovno svojstvo II okrivljenice mora biti konstitutivni dio optužbe koji se II okrivljenici stavlja na teret.

8. Nadalje, u optužnom prijedlogu nije konkretno opisan prekršaj koji se II okrivljenici IĆ stavlja na teret, već je navedeno da je II okrivljenica nepravilno vodila privremenu nesposobnost za rad, a što samo za sebe nije podvedivo pod zakonski opis prekršaja iz članka čl. 152. stavka 4. točke 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Također, iz sažetka podataka iz zapisnika o provedenoj kontroli izvršavanja ugovornih obveza ne proizlaze konkretne nedopuštene radnje ili propusti II okrivljene IĆ, s konkretnim vremenom, mjestom i načinom počinjenja eventualnog prekršaja.

9. Iako je Sud mogao zaključivati na temelju dokazne dokumentacije što je tužitelju eventualno bila namjera prilikom optuženja, Sud nije ovlašten da sam zaključuje i proučava dokaznu dokumentaciju, te na temelju iste zaključuje bez valjane i konkretne optužbe tužitelja. Sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, te konkretizirano ponašanje koje se okrivljenicima stavlja na teret mora biti podvedivo pod zakonski opis prekršaja. Sud nije ovlašten samostalno iz obrazloženja ili dokaza sastavljati opis optužbe, odnosno "popravljati" optužni prijedlog jer bi time činio apsolutnu bitnu povredu iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona, odnosno povrijedio bi propise prekršajnog postupka o pitanju postoji li optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja. Jedino je tužitelj ovlašten i obvezan sastaviti konkretiziran opis optužbe s načinom, konkretnim opisom događaja i ostalim odlučnim činjenicama, a dokazi koje tužitelj dostavi i predloži, Sud je ovlašten provesti kako bi na temelju istih utvrdio da li je optužba osnovana. S obzirom da optužba protiv okrivljenika nije konkretizirana u svim odlučnim činjenicama, već se sastoji uglavnom od zakonskog opisa prekršaja, bez navođenja osnovnog svojstva osiguranika i izabranog doktora valjalo je okrivljenike osloboditi od optužbe temeljem čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, jer nema opisanog djela prekršaja koje im se stavlja na teret.

10. S obzirom da su okrivljenici oslobođeni optužbe, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Zagrebu 27. kolovoza 2026.

Sutkinja

Ivana Šurjak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude okrivljenici, tužitelj, te osobe navedene u čl. 192. st. 1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8 u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presuda se dostavlja:

1. I okrivljena fizička osoba: MĆ, [adresa]

2. II okrivljena privatna zdravstvena radnica IĆ, [adresa]

3. tužitelj: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Odjel za pravne poslove,

Jukićeva 12, [adresa] Zagreb

4. pismohrana-ovdje.