Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž-615/2026-3

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sutkinji Dragici Sirovica Hranilović, u pravnoj stvari tužiteljice – predlagateljice osiguranja OE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa po punomoćnici Nataša Maletić, odvjetnica u Puli protiv 1. tuženika HE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. tuženice NE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 3. tuženika – protivnika osiguranja FE iz [adresa], X. [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa Nikola Pajić odvjetnik Odvjetničkog društva Pajić&Pajić j.t.d. iz Pule, radi utvrđenja ništetnosti ugovora i pobijanja dužnikovih pravnih radnji, odlučujući o žalbama 1. i 2. tuženika i 3. tuženika – protivnika osiguranja protiv rješenja o osiguranju privremenom mjerom Općinskog suda u Puli – Pola poslovni broj P-117/2026-18 od 17. ožujka 2026., 26. kolovoza 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba 3. tuženika – protivnika osiguranja FE i ukida rješenje Općinskog suda u Puli – Pola poslovni broj P-117/2026-18 od 17. ožujka 2026., te se predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

II. Odbacuje se kao nedopuštena žalba 1. tuženika HE i 2. tuženice NE protiv rješenja Općinskog suda u Puli – Pola poslovni broj P-117/2026- 18 od 17. ožujka 2026.

III. O zahtjevu 3. tuženika – protivnika osiguranja FE za naknadu troška sastava žalbe i zahtjevu tužiteljice – predlagateljice osiguranja OE za naknadu troška sastava odgovora na žalbu odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

„Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja određuje se p r i v r e m e n a m j e r a

I. Zabranom protivniku osiguranja FE iz [adresa], X. [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] otuđenja i opterećenja nekretnine k. č. br. [katastarska čestica]*/ZGR, u naravi kuća, [adresa], dvorište i sporedna zgrada, ukupne površine 104m2, 3. suvlasnički dio 1/3 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu ukupne površine 88,29m2 upisane u ZK ulošku br. [broj ZK uloška], k. o [katastarska općina].

II Zabilježbu zabrane provest će zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Puli Pola. III Zabrana se smatra provedenom dostavom ovog rješenja zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Puli-Pola.

IV Ova privremena mjera trajat će do pravomoćnog okončanja ovosudnog parničnog postupka kojeg je tužiteljica - predlagateljica osiguranja pokrenula tužbom radi utvrđenja ništetnosti ugovora i pobijanja dužnikovih pravnih radnji ili do drugačije odluke suda ako se promijene okolnosti pod kojima je ta mjera određena. V Žalba protivnika osiguranja protiv ovog rješenja o određivanju privremene mjere ne zadržava njegovu provedbu.“

2. Protiv navedenog rješenja žale se 1. tuženik HE i 2. tuženica NE zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlažu pobijano rješenje ukinuti.

3. Protiv navedenog rješenja žali se i 3. tuženik – protivnik osiguranja FE zbog istih žalbenih razloga kao i 1. tuženik i 2. tuženica te predlaže ukinuti pobijano rješenje. Traži trošak sastava žalbe u iznosu od 1.250,00 eura.

4. U odgovoru na žalbu 3. tuženika – protivnika osiguranja, tužiteljica – predlagateljica osiguranja se protivi svim žalbenim razlozima i predlaže žalbu 3. tuženika – protivnika osiguranja odbiti kao neosnovanu te potvrditi rješenje o privremenoj mjeri. Traži trošak sastava odgovora na žalbu ne navodeći određeni novčani iznos koji po tom osnovu potražuje.

5. Žalba 1. tuženika i 2. tuženice nije dopuštena, a žalba 3. tuženika – protivnika osiguranja je osnovana.

U odnosu na žalbu 3. tuženika – protivnika osiguranja FE

6. Ispitujući pobijano rješenje u okviru žalbenih navoda, kao i po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP) u vezi čl. 381. ZPP, ovaj drugostupanjski sud je našao da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju upire 3. tuženik – protivnik osiguranja jer je pobijano rješenje ne sadrži dostatne i jasne razloge o odlučnim činjenicama na kojima je utemeljena odluka o određivanju privremene mjere.

7. Obrazlažući donesenu privremenu mjeru sud prvoga stupnja prepričava sadržaj tužbe podnesene 23. veljače 2026. protiv 1. tuženika HE i 2. tuženice NE te citira tužbene zahtjeve koji se odnose na utvrđenje ništetnosti ugovora o kupoprodaji nekretnine (k. č. br. [katastarska čestica]*/ZGR, k. o. [katastarska općina], ZK uložak [broj ZK uloška], prijašnji uložak [broj ZK uloška]) zaključen 4. studenog 2025. godine između HE kao prodavatelja i NE, na brisanje predbilježbe i uknjižbe prava vlasništva upisane u korist NE, kao i zahtjev da je kupoprodajni ugovor od 4. studenog 2025. zaključen između HE i NE bez pravnog učinka prema tužiteljici OE u dijelu potrebnom za namirenje njezine dospjele tražbine u iznosu od 33.914,38 EUR s pripadajućim zateznim kamatama i troškovima ovršnog postupka. Nadalje prvostupanjski sud prepričava sadržaj podnesak kojim je tužba proširena na 3. tuženika – protivnika osiguranja FE te citira tužbene zahtjeve koji se odnose na utvrđenje ništetnosti Ugovora o darovanju između NE i FE, brisanje uknjižbe prava vlasništva upisane u korist FE, te uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, kakvo je bilo prije provedbe rješenja od 1. listopada 2025. godine provedenog pod poslovnim brojem Z-10378/2025, uz istodobnu uspostavu prvenstvenog reda založnog prava tužiteljice OE pod brojem Z 10009/2025, te utvđenje da je Ugovor o darovanju između NE i FE bez pravnog učinka prema tužiteljici OE u dijelu potrebnom za namirenje njezine dospjele tražbine u iznosu od 33.914,38 EUR s pripadajućim zateznim kamatama i troškovima ovršnog postupka.

8. Na temelju navedenog, bez daljnje analize, prvostupanjski sud zaključuje da iz sadržaja tužbe i isprava koje se nalaze u spisu proizlazi vjerojatnost tražbine tužiteljice

– predlagateljice osiguranja te da učinila vjerojatnim da će joj bez donošenja predložene privremene mjere nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, odnosno da će biti onemogućena u naplati svoje tražbine, a to posebno stoga jer je nakon podnošenja tužbe nekretnina temeljem darovnog ugovora prešla s 2. tuženice na 3. tuženika.

9. Takvo obrazloženje nije dostatno jer sud nije naveo koje je isprave sadržane u spisu smatrao odlučnima, niti iz kojih konkretnih činjenica utvrđenih temeljem isprava izvodi zaključak o postojanju tražbine. Samo općenito pozivanje na sadržaj tužbe i priloženih isprava ne omogućuje drugostupanjskom sudu ispitivanje pravilnosti i zakonitosti pobijanog rješenja.

10. Pritom sud kao jednu od okolnosti na kojoj temelji svoj zaključak o vjerojatnosti tražbine navodi da je tužiteljica – predlagateljica osiguranja pod brojem Z-10009/2025 imala upisano založno pravo na predmetnoj nekretnini, iako iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je pod tim brojem bila upisana zabilježba pokretanja ovršnog postupka koji se kod Općinskog suda u Puli – Pola vodio pod poslovnim brojem Ovr-548/2025, koja po svojoj pravnoj prirodi nije istovjetna založnom pravu. Budući da je riječ o različitim pravnim institutima s različitim pravnim učincima, navedena okolnost nije mogla predstavljati razlog na kojem se temelji zaključak prvostupanjskog suda.

11. Nadalje, niti u odnosu na drugu zakonsku pretpostavku za određivanje privremene mjere pobijano rješenje ne sadrži dostatne razloge. Sud se ograničio na zaključak da postoji opasnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, pri čemu nije dostatno obrazložio iz kojih konkretnih okolnosti proizlazi opasnost da bi protivnik osiguranja otuđenjem ili opterećenjem predmetne nekretnine onemogućio ili znatno otežao ostvarenje svrhe osiguranja. Samo reproduciranje navoda tužiteljice - predlagateljice osiguranja da je predmetna nekretnina prethodno bila predmet više raspolaganja ne predstavlja obrazloženje suda niti zamjenjuje njegovu ocjenu postojanja zakonskih pretpostavki. Okolnost da je prethodni vlasnik otuđio nekretninu ne znači da će to učiniti i sadašnji vlasnik, a za navedeno nisu dani dostatni razlozi.

12. Osim toga, iako prvostupanjski sud navodi da se privremena mjera određuje radi osiguranja nenovčane tražbine, iz pobijanog rješenja nije razvidno koja se konkretna nenovčana tražbina osigurava u odnosu na protivnika osiguranja.

13. Naime, u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog (čl. 341. st. 2. Ovršnog zakona, "Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17, 131/20 i 114/22 – dalje: OZ). Dakle, tražbina u prijedlogu za osiguranje mora biti individualno određena u zahtjevu i konkretna u odnosu na protivnika osiguranja. Takvu oznaku tražbine ne mogu nadomjestiti činjenični navodi tužbe niti sadržaj prijedloga za osiguranje i priloženih dokaza jer sud ne može samostalno izvoditi zaključke o kakvoj vrsti tražbine se radi pored izričite odredbe čl. 341. st. 2. OZ. Međutim, iz prijedloga za određivanje privremene mjere od 2. ožujka 2026. proizlazi kako tužiteljica - predlagateljica nije u svom zahtjevu točno označila tražbinu čije osiguranje traži što je bila dužna učiniti u skladu sa citiranim odredbama čl. 341. st. 2. OZ. Podnesak u kojem je postavljen zahtjev za određivanje privremene mjere sadrži određeni podatak koji ne čini sastavni dio samog zahtjeva, već sastavni dio njegove činjenične osnove koje se odnose na ispunjenje pretpostavki za određivanje predložene mjere. Tako je u svom zahtjevu tužiteljica - predlagateljica osiguranja navela da su tuženici pokazali izrazitu upornost u pokušaju otuđenja imovine usred spora zbog čega predlaže odrediti privremenu mjeru.

14. Točna oznaka tražbine čije se osiguranje traži je bitna i iz razloga što tek kad je ta tražbina točno određena i individualizirana sud može utvrditi jesu li predložena sredstva i predmeti osiguranja podobni za osiguranje konkretne tražbine i postiže li se predloženom mjerom svrha osiguranja pravne koristi koju tužiteljica – predlagateljica osiguranja legitimno očekuje u parničnom postupku kao posljedicu odluke suda, što je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju propustio utvrditi.

15. Naime, iz sadržaja tužbe i podneska kojim se tužba proširuje na 3. tuženika – protivnika osiguranja proizlazi da su prema pojedinim tuženicima istaknuti različiti zahtjevi, pa je radi pravilne primjene odredaba Ovršnog zakona bilo potrebno određeno naznačiti koju tražbinu privremena mjera osigurava i dati razloge zbog kojih su upravo u odnosu na tu tražbinu ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere.

16. Slijedom navedenoga, pobijano rješenje za sada ne sadrži razloge koji omogućuju ispitivanje njegove pravilnosti i zakonitosti, zbog čega je na temelju čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi s čl. 21. OZ valjalo uvažiti žalbu 3. tuženika – protivnika osiguranja, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

17. U ponovnom postupku sud će otkloniti navedene nedostatke, utvrditi tražbinu koja se osigurava pa i primjenom odredaba čl. 109. ZPP u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ, ocijeniti odlučne isprave na kojima temelji zaključak o vjerojatnosti tražbine, te dati potpune i određene razloge o postojanju svih zakonskih pretpostavki za određivanje privremene mjere.

U odnosu na žalbu 1. tuženika HE i 2. tuženice NE

18. Iako su navedeni tuženici stranke u parničnom postupku koji se vodi pod poslovnim brojem P-117/2026, pobijana privremena mjera se ne odnosi na iste jer njima nisu određene nikakve obveze, ništa im se ne nalaže, niti im se zabranjuje. Naime, pobijanim rješenjem privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine određena je isključivo protiv 3. tuženika - protivnika osiguranja FE kao upisanog vlasnika nekretnine, kojemu je zabranjeno otuđenje i opterećenje nekretnine. Okolnost koju ti tuženici ističu u žalbi navodeći da u slučaju potvrđivanja određene privremene mjere 3. tuženik neće moći ishoditi kredit za renovaciju predmetne nekretnine, ne daje istima pravni interes za podnošenje žalbe.

19. Kako 1. tuženik i 2. tuženica nemaju pravni interes za pobijanje navedenog rješenja to je njihovu žalbu valjalo odbaciti kao nedopuštenu temeljem odredbe čl. 366. st. 1. u vezi čl. 358. st. 3. ZPP.

20. Odluka o zahtjevu 3. tuženika – protivnika osiguranja FE za naknadu troška sastava žalbe i zahtjevu tužiteljice – predlagateljice osiguranja OE za naknadu troška sastava odgovora na žalbu sadržana u stavku III. izreke ovog rješenja temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

U Velikoj Gorici 26. kolovoza 2026.

Sutkinja

Dragica Sirovica Hranilović