Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Rijeci

    Žrtava fašizma 7

    51000 Rijeka

    Poslovni broj Gž Ob-74/2025-9

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinje Filke Pejković kao predsjednice vijeća, Kristine Vukelić Aničić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ive Smokvine Dadasović kao članice vijeća u pravnoj stvari tužiteljice ČP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Tomislavu Miličeviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Miličević-Šupuković iz Zagreba, protiv tuženika UP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Andreji Srednoselec Pintarić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Pintarić i Srednjoselec Pintarić d.o.o. Zagreb, radi razvoda braka, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: P Ob-884/2024-12 od 25. travnja 2025. u sjednici vijeća održanoj 26. kolovoza 2026.

    r i j e š i o  j e

    I.Uvaženjem žalbe tuženika ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: P Ob-884/2024-12 od 25. travnja 2025. u točki II., III., IV., V.

    VI. i VII. izreke te se predmet u tom ukinutom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    II. Ostavlja se da se o troškovima žalbenog postupka odluči u konačnoj odluci.

    Obrazloženje

    1.Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke razveden je brak stranaka sklopljen ... u ..., upisan u maticu vjenčanih Matičnog ureda [adresa] za matično područje ... za godinu 2017 pod rednim brojem ....

    2. U točki II. izreke određeno je da će zajednička djeca stranaka mlt. SP, rođen **.**.2019. i mlt. ĐP, rođen **.**.2021. stanovati s majkom ČP na adresi [adresa].

    3. U točki III. izreke određeno je da će se osobni odnosi oca UP s mlt. ŽP i mlt. ĐP odvijati prema dogovoru roditelja, a ukoliko isti izostane na način da će svaki drugi tjedan, u tjednu kada majka radi u popodnevnoj smjeni, otac preuzmimati djecu u ponedjeljak iz vrtića/škole te ih slijedeći ponedjeljak dovesti ujutro u vrtić/školu. U tjednu kada djeca borave kod jednog roditelja, drugo roditelj će djecu preuzeti u srijedu iz vrtića/škole, te ih u četvrtak ujutro vratiti u vrtić/školu.Ukoliko djeca iz opravdanih razloga u dane preuzimanja ili vraćanja nisu išla u vrtić/školu, preuzimanje ili vraćanje djece odvijat će se na mjestu koje roditelji sporazumno dogovore, odnosno na adresi stanovanja roditelja kod kojega se djeca nalaze. Tijekom ljetnih praznika, djeca će sa svakim roditeljem provesti u kontinuitetu po 14 dana za vrijeme korištenja godišnjeg odmora tog roditelja, u razdoblju koje će roditelji dogovoriti sporazumno, dok će u ostalom razdoblju osobni odnosi biti na način da djeca podjednako borave kod svakog roditelja, kao u prve tri alineje ove točke izreke presude, Božićne i Uskršnje praznike djeca će kod svakog roditelja provoditi naizmjenice na način da u godini kad su kod jednog roditelja za Božićne praznike, Uskršnje praznike provode kod drugog roditelja a slijedeće godine obrnuto.

    4. U točki IV. izreke određeno je da će majka ČP ostvarivati djelomično samostalnu roditeljsku skrb u postupku promjene prebivališta djece mlt. ŽP i mlt. ĐP na adresu stanovanja majke i djece u [adresa], promjene osobnih dokumenata djece na adresu prebivališta u [adresa] te upisa djece u vrtić/školu koji se nalazi na području adrese stanovanja majke i djece, na način da bez pisane suglasnosti oca UP može poduzeti sve pravne radnje vezane za promjenu adrese prebivališta djece, promjene osobnih dokumenata djece na adresu prebivališta, upis/premještaj djece u područni vrtić te upis djece u područnu školu na adresi prebivališta, dok će u svim ostalim odlukama o svakodnevnoj skrbi o djeci te u odlukama o bitnim osobnim pravima djece iz čl. 100 st.1 Obiteljskog zakona, roditelji zajednički zastupati djecu.

    5. U točki V. izreke određeno je da će svaki roditelj snosit će sve troškove uzdržavanja djece u tjednu kada djeca borave kod tog roditelja, dok će sve izvanredne troškove djece koje roditelji zajednički dogovore, snositi na jednake dijelove, što uključuje i trošak vrtića te eventualnih slobodnih aktivnosti djece koje su roditelji sporazumno dogovorili.

    6. U točki VI. izreke određeno je da svaka stranka snosi svoj parnični trošak a troška sudskih pristojbi na jednake dijelove dok je u toč.VII. izreke odbijen tuženik s protutužbenim zahtjevom.

    7. Prvostupanjski rješenjem istog poslovnog broja i datuma odbijen je kao neosnovan prijedlog tužiteljice za donošenje privremene mjere koji glasi:

    „Određuje se privremena mjera kojom se nalaže UP OIB: [osobni identifikacijski broj] da za uzdržavanje mlt. ŽP plaća iznos od 200,00 Eura mjesečno a za uzdržavanje mlt. ĐP iznos od 200,00 Eura mjesečno, počem od dana podnošenja prijedloga privremene mjere 24.07.2025. godine, najkasnije do 10-tog u mjesecu za tekući mjesec, isplatom na račun majke i zz ČP, OIB: [osobni identifikacijski broj], otvoren kod ... ... pod brojem IBAN [broj bankovnog računa].

    II Određuje se održavanje osobnih odnosa oca UP s mlt. ŽP i mlt. ĐP svaki drugi tjedan petkom, subotom i nedjeljom od 0-24 h, svaki blagdan Uskrsa i Božića u trajanju polovice dana, sve na način da otac preuzme djecu na adresi stanovanja majke i djece te ih po završetku susreta vrati na istu adresu.

    III Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja ovog postupka ili do donošenja drugačije odluke suda.

    IV Žalba protiv rješenja o određivanju privremene mjere ne odgađa njenu provedbu.“

    8. Protiv točke II. , IV., VI. i VII. izreke prvostupanjske presude žalbu podnosi tuženik zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP).

    9. Sadržajem žalbe u bitnom smatra da je u donošenju pobijane presude počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka upirući da je izreka presude proturječna razlozima, kao i da su razlozi nejasni te da se presuda ne može ispitati.Smatra da je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno te da je propušteno utvrdit najbolji interes mlt. djece. Smatra žalitelj da u interesu djece nije promjena njihova prebivališta za koju smatra da može znatno utjecati na pravilan razvoj a koja promjena nije predložena ni po Hrvatski zavod za socijalnu skrb niti posebna skrbnica djece. Stoga smatra da prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijane odluke nije vodio računa o odredbama Konvencije o pravima djeteta prilikom odlučivanja o mjestu prebivališta držeći da nije u najboljem interesu mlt. djece mijenjati njihovo mjesto stanovanja te prebivališta i upisivati ih u odgojnu ustanovu u mjestu stanovanja majke kada u [adresa] kao mjesto u kojem pohađaju vrtić i u kojem se nalazi mjesto prebivališta oca stabilno funkcioniraju, imaju svoju rutinu i razvijena prijateljstva te kada se tuženik u skrbi oko djece oslanja na pomoć njegovih roditelja za koje su djeca također vezana te kada su mjesta [adresa] i [adresa] dobro prometno povezana. Nadalje upire tuženik žalbom da živi u adekvatnim stambenim uvjetima, da je sa psihosocijalnog aspekta sposoban brinuti o mlt. djeci, da je emotivno vezan za djecu i djeca za njega, da je sposoban provoditi adekvatnu skrb o djeci te da nema prepreka da djeca žive s njim za što ima osigurane sve financijske i stambene uvjete zbog čega donesenu odluku smatra nepravilno pa predlaže uvaženje žalbe uz naknadu mu troškova žalbenog postupka

    10. Tužiteljica u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode tuženika smatrajući da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio činjenice te na iste pravilno primijenio materijalno smatrajući da je žalba tuženika bez osnove te da je ista zapravo nastavak nerazriješenih emocija tuženika prema tužiteljici u vezi razvoda braka koje prenosi na nužnu organizaciju života stranaka u vezi ostvarivanja roditeljske skrbi upirući da je mjesto dosadašnjeg prebivališta napustila zbog verbalnog i fizičkog nasilja tuženika spram iste.

    11. Tužiteljica predlaže da se žalba tuženika odbija kao neosnovana te potvrdi prvostupanjska presuda.

    12. Žalba tuženika je osnovana.

    13. Prvostupanjski sud po provedenom postupku utvrđuje;

    - da su djeca stranka maloljetna time da je mlt. SP rođen **.**.2019. a mlt. ĐP **.**.2021.,

    - da je tužiteljica nakon prestanka bračne zajednice preselila u [adresa],

    - da su stranke do prestanka bračne zajednice s mlt. djecom živjele u [adresa] u stanu nalazećem u obiteljskoj kući roditelja tuženika gdje su djeca upisana u vrtić

    - da mlt. djeca stranka nakon prestanka zajednice života istih nastavile pohađati vrtić u [adresa],

    - da mlt. djeca od prestanka faktične zajednice života tužitelja i tuženika kao roditelja jedan tjedan borave kod majke u [adresa] a jedan tjedan kod oca u [adresa] gdje pohađaju i vrtić,

    - da se tuženik tijekom postupka ne protivi razvodu braka no da predlaže donošenje odluke prema kojoj će mlt. djeca stranaka stanovati s njim a osobne odnose s majkom ostvarivati prema odluci suda uz tvrdnju da djeca usprkos ranoj životnoj dobi iskazuju želju živjeti s njim čemu se tužiteljica protivi,

    - da nadležni HZZSR PU Zabok u svom prijedlogu i mišljenju iz studenog 2024. navodi kako su oba roditelja osobe bez patoloških osobina ličnosti i bez sklonosti asocijalnom ponašanju, te oboje imaju prikladne roditeljske kapacitete,

    - da su mlt. djeca podjednako privrženi jednom i drugom roditelju, te da je skrb oba roditelja primjerena zbog čega da predlažu da roditelji skrb o djeci izvršavaju zajednički. Predlažu da djeca podjednako vremena provode sa svakim roditeljem, procjenjujući da je takav prijedlog u interesu djece i to ne samo zbog činjenice da oboje o djeci vode adekvatnu roditeljsku skrb, već i zbog činjenice da majka radi u dvije smjene te kada je u popodnevnoj smjeni, skrb o djeci mora organizirati putem drugih osoba, odnosno njezine sestre.

    - da HZZSR PU Zabok predlaže da djeca kod majke borave u tjednu kada je majka u jutarnjoj smjeni, a kod oca kada je majka u popodnevnoj smjeni, da roditelji mogu djecu preuzimati u vrtiću svakog ponedjeljka u tjednu kada djeca borave u njihovom kućanstvu. Kako bi se izbjeglo da djeca dulje vri jeme ne vide drugog roditelja, predlažu da djeca ostvaruju susret s drugim roditeljem za vrijeme dok borave kod jednog roditelja, svake srijede na način da roditelj dođe po djecu u vrtić, te ih u četvrtak ujutro vrati u vrtić,

    - da nema izričito prijedloga HZZSR PU Zabok s kojim će roditeljem nakon razvoda braka djeca stanovati,

    - da iz iskaza stranka proizlazi kako su pokušali umanjiti negativne posljedice razvoda za djecu te su postigli dogovor – kojeg se i sada pridržavaju – da djeca jednako vrijeme (po principu tjedan/tjedan) borave kod svakog roditelja,

    - da tužiteljica kao majka mlt. djece kao problem ovakvog načina funkcioniranja ističe kako su mjesta prebivališta roditelja udaljena 30-tak kilometara, odnosno oko pola sata vožnje automobilom. Kako djeca idu u vrtić u [adresa], što je adresa stanovanja oca, a da ih u tjednu u kojem borave kod majke i mora probuditi puno prije početka svog radnog vremena jer ih iz [adresa] vozi u vrtić u [adresa] a zatim se vraća na posao u [adresa], a isto tako nakon radnog vremena ide po djecu u vrtić u [adresa] a zatim ih vozi u [adresa]. U takvom rasporedu da su djeca više od sat vremena dnevno u prijevozu automobilom a majka da vozi dva sata dnevno samo da djecu odveze u vrtić i vrati se na posao, te ponovno vozi po djecu u vrtić da ih odvede kući. Smatra i da je tjedan dana predugo razdoblje da djeca, obzirom na njihovu nisku kronološku dob, ne vide drugog roditelja. Napominje da radi kao prodavačica u ... u [adresa]. Jedan tjedan radi jutarnju smjenu a drugi popodnevnu do 19 sati, pa dolazi kući oko 19,20, te za to vrijeme djecu može nakon vrtića pričuvati njena sestra,

    - da tuženik kao otac mlt. djece smatra da je u najboljem interesu djece da i dalje budu prijavljena na njegovoj adresi stanovanje, te u cijelosti prihvaća način odvijanja osobnih odnosa djece i roditelja kako je to predloženo od strane HZZSR. Protivi se da djeca mijenjaju adresu prebivališta jer su rođena na adresi oca, od početka idu u vrtić u [adresa] koji je nekoliko minuta autom udaljen od njegove kuće, a ističe i kako u brizi oko djece ima pomoć svoje obitelji,

    - da tužiteljica i tuženik suglasno navode kako su do sada ravnopravno snosili troškove djece za vrijeme dok su boravila kod svakog roditelja,

    - da posebna skrbnica djece navodi kako su oba roditelja kapacitirana za brigu o djeci, a podržava i da djeca u tjednu u kojem su s jednim roditeljem trebaju imati osobne odnose s drugim roditeljem. Smatra i da nije u interesu djece da bi od mjesta stanovanja roditelja do vrtića putovala po sat vremena za vrijeme radnog tjedna.

    14. Na temelju tako provedenih dokaza prvostupanjski sud zaključuje kako je u najboljem interesu zajedničke djece da i dalje provode podjednako vrijeme sa svakim od roditelja, čime da se osigurava stalna emocionalna dostupnost djece i s majkom i s ocem što smatra posebno važnim u ranoj razvojnoj fazi u kojoj se djeca sada nalaze. Pri tome cijeni da su roditelji nakon razdvajanja obiteljske zajednice života postigli sporazum po kojemu su djeca po tjedan dana bili kod svakog od njih, što da zapravo znači međusobno povjerenje u roditeljske kapacitete onog drugog roditelja uz zapažanje istih da je za djecu tjedan dana predugo razdoblje da ne vide i nemaju kontakta s drugim roditeljem, što su jasno rekli i u razgovoru pred stručnim timom HZZSR i pri neposrednim saslušanjem na sudu.

    15. Naime, zaključuje da je riječ o djeci niske kronološke dobi koja putem telefona ili drugim načinima posrednih kontakata ne mogu zadovoljiti svoje potrebe za prisutnosti drugog roditelja, pa obrazlaže da prihvaća prijedlog i mišljenje HZZSR po kojem će djeca jednako vrijeme provoditi sa svakim od roditelja, no u tjednu kada borave kod jednog roditelja će s drugim neposredni kontakt imati od srijede popodne (kada će ih roditelj kod kojeg ne borave taj tjedan) preuzeti u vrtiću te ih slijedećeg dana (u četvrtak ujutro) odvesti u vrtić, te će se na opisani način omogućiti djeci da majku/oca vide i u tjednu kada borave kod drugog roditelja posljedično čemu odlučuje kao u točki III. izreke.

    16. Obrazlaže da je odvijanje osobnih odnosa odredio u okviru prijedlogu prijedlog HZZSR polazeći od toga da djeca kod oca borave u tjednu kada majka radi popodnevnu smjenu a kod majke kada ista radi u jutarnjoj smjeni. Oboje roditelja što utvrđuje temeljem njihovih iskaza da imaju pomoć članova obitelji i to otac svojih roditelja s kojima i živi a majka svoje sestre koja joj može pričuvati djecu nekoliko sa ti dok ne dođe s posla. U dijelu provođenja ljetnih praznika, sud smatra da je u interesu djece da sa svakim roditeljem provode najviše 14 dana u kontinuitetu što će im omogućiti da u korištenju godišnjih odmora roditelja s njima zajedno negdje otputuju, dok u preostalo vrijeme način odvijanja osobnih odnosa djece i roditelja će se i dalje odvijati na način kako je navedeno u izrec i presude, odnosno podjednako. Navedeno da je odlučeno i u odnosu na Božićne i Uskršnje praznike, odnosno da djeca u svakoj godini s jednim roditeljem borave na Uskrs a s drugim na Božić i tako naizmjenice, time da sud zbog niske kronološke dobi djece smatra kako je važno da o takvom pitanju roditelji postignu dogovor.

    17. Utvrđuje prvostupanjski sud da između roditelja najveći sukob postoji oko činjenice prijavljenog prebivališta djece. Trenutno, djeca da imaju prijavljeno prebivalište na adresi oca što je adresa obitelji u trenutku njihova rođenja te adresa obiteljske kuće u kojoj živi tuženik kao otac djece sa svojim roditeljima, dok je majka odselila u stan u [adresa] koji je u vlasništvu njenih roditelja. Kako tuženik kao otac odbija dati suglasnost za promjenu adrese stanovanja djece te promjenu vrtića, djeca da i dalje pohađaju vrtić u [adresa], za koji vrtić utvrđuje da je 30 kilometara dalje od mjesta stanovanja majke. Zaključuje da iz tog razloga, dolazi do situacije da majka u tjednu kada djeca stanuju kod nje, nakon što probudi i spremi djecu vozi do vrtića više od pola sata a onda se vraća na posao u [adresa] gdje radi. Nakon završetka radnog vremena, majka da ponovno vozi 30 kilometara po djecu te ih vraća kući, što da znači da su djeca dnevno više od sat vremena u autu (a majka dva sata) samo iz razloga što su vrtić u [adresa] upisala u vrijeme trajanja obiteljske zajednice života.

    18. Kako HZZSR u prijedlogu i mišljenju nije izričito predložio s kojim će roditeljem nakon razvoda braka djeca stanovati ističe da je po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 56. ObZ-a odlučio da će djeca stanovati s majkom bez obzira što djeca podjednako vremena provode kod oba roditelja te što su do sada po tjedan dana stanovala kod svakog od roditelja u pogledu čega obrazlaže da će tako biti i nadalje.

    19. Polazeći od utvrđenja da su djeca u konkretnom slučaju upisana u vrtić u [adresa] te adaptirana u odgojno-obrazovnu ustanovu koju sada pohađaju, imajući u vidu njihovu nisku kronološku dob sud smatra da će se vrlo brzo i uspješno prilagoditi i drugom vrtiću koji će biti bliži majčinoj adresi prebivališta. Naime, majka prema stanju spisa stanuje sama a sestra koja joj može pomoći pričuvati djecu u popodnevnim satima živi u [adresa], te stoga majka prijevoz djece izvršava sama. Osim toga, majka je iz obiteljskog doma odselila zbog duboko i trajno poremećenih odnosa te nasilja zbog čega da je protiv oca podnesena kaznena prijava pa kako smatra da bi i djeci i majci olakšala činjenica da djeca pohađaju vrtić a kasnije i školu u [adresa] gdje majka živi i radi slijedom čega točkom IV. izreke pobijane presude određuje da će tužiteljica kao majka mtl. djece ostvarivati djelomično samostalno roditeljsku skrb u postupku prijave prebivališta djece na njenu adresu stanovanja, ishodi im osobne dokumente te ih upiše u područni vrtić i školu, dok će u svim drugim odlukama o skrbi za djecu roditelji imati zajedničku roditeljsku skrb.

    20. Obrazlaže prvostupanjski sud da je tuženik pred stručnim timom HZZSR kao i u saslušanju pred sudom izjavio da u svakodnevnoj skrbi o djeci ima pomoć svojih roditelja s kojima živi u zajedničkom kućanstvu, dok je očeva majka u mirovini. Stoga smatra da će u kućanstvu oca sigurno biti lakše organizirati prijevoz djece do vrtića a kasnije i škole u [adresa], uz istovremeno obavljanje svih kućanskih poslova (nabavka, kuhanje, pospremanje) nego u kućanstvu majke koja živi sama.

    21. Polazeći od utvrđenja da djeca jednako vremena provode kod oba roditelja odlučujući o uzdržavanju smatra opravdanom odlukom da svaki roditelj snosi troškove uzdržavanja djece za vrijeme dok djeca borave kod njega a da izvanredne troškove djece koje zajednički dogovore snose na jednake dijelove pa odlučuje kao u točk V. izreke pri čemu kao neosnovan odbija protutužbeni zahtjev tuženika kojim je predložio da djeca stanuju s njim te održavanje osobnih odnosa s majkom, da imaju i dalje prijavljeno prebivalište na njegovoj adresi, te da se tužiteljicu kao majku obveže na plaćanje uzdržavanja te odlučuje kao u točki VI. izreke.

    22. Prvostupanjski sud kao neosnovan odbija prijedlog tužiteljice za određivanjem privremene mjere u sadržaju pobliže navedenom u izreci prvostupanjskog rješenja smatrajući da nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz odredbe čl. 529. ObZ-a za donošenje iste.

    23. Prema odredbi čl. 5. st. 1.i 2. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" br. 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23., dalje ObZ). Sudovi i javnopravna tijela koja vode postupke u kojima se izravno ili neizravno odlučuje o pravima djeteta moraju ponajprije štititi prava djeteta i njegovu dobrobit time da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s oba roditelja, osim ako je to u suprotnosti s djetetovom dobrobiti.

    24. Prema odredbi čl. 413. st.1.t.1. ObZ-a odlukom o razvodu braka sud po službenoj dužnosti odlučuje s kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta s roditeljem te uzdržavanju djeteta.

    25. Odredbom čl. 95.st.1. ObZ-a propisano je da roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom osim ako mu je to zabranjeno ili ograničeno sudskom odlukom.

    26. Konvencijom o pravima djeteta („ Narodne novine-Međunarodni ugovori“ broj 12/1993, dalje Konvencija ugovoreno je da u svim akcijama koje u vezi s djecom poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, državna uprava ili zakonodavna tijela se prvenstveno mora voditi računa o interesima djeteta ( čl. 3. st.1.).

    27. Ispitujući pobijanu presudu u sadržaju razlog određenih u žalbi s pravom tuženik u žalbi navodi da je pobijana odluka donesena uz bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP -budući je izreka presude proturječna sama sebi i razlozima koje prvostupanjski sud iznosi

    28. To stoga što odluka o tome sa kojim će roditeljem mlt. djeca stanovati sadržana u točki I. izreke kojim je odredio da će ista stanovati s majkom proturječi odluci sadržanoj u točki II. izreke o načinu odvijanja osobnih odnosa iz koje proizlazi da će djeca stranaka jedan tjedan boraviti kod majke a jedan tjedan kod oca, čime je u stvari odredio da će djeca stranaka nastaviti stanovati po jedan tjedan kod svakog roditelja, odlučujući pritom o susretima djeteta tijekom tjedna sa roditeljem kod kojeg se djeca taj tjedan nalaze, te je odluka sadržana u točki I. izreke kojom je određeno da će djeca stanovati kod majke suprotna i u obrazloženju iznijetim razlozima da će djeca kao i do sada nastaviti stanovati po tjedan kod svakog roditelja ( toč . 9. obrazloženja).

    29. Zbog navedenih razloga pobijana presuda opterećena je bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2.t.11. ZPP -a te se ne može ispitati.

    30. Nadalje osnovano tuženik žalbom upire i na žalbeni razlog nepotupno utvrđenog činjeničnog stanje budući je za sada propušteno utvrditi je li u najboljem interesu djece određivanje ostvarivanja djelomično samostalne roditeljske skrbi majke u djelu promjene prebivališta djece i njihovog upisa u vrtić/školu na području adrese stanovanja majke u pogledu čega izostaje suglasnost roditelja u situaciji kao što je konkretna kada iz Stručnog mišljenja Zavoda za socijalnu skrb iz studenog 2024. proizlazi da oba roditelja imaju prikladne roditeljske kapacitete, da su djeca jednako privrežena i jednom i drugo roditelju, da djeca do sada jednako vremena provode kod oba roditelja, odnosno da tjedan dana provode s majkom a tjedan s ocem i tako naizmjenično, da iz stanja spisa te utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da mlt. djeca stranka pohađaju vrtić u [adresa] u mjestu prebivališta oca i u kojem mjestu su roditeljima živjeli sve to faktičnog prestanka bračne zajednice roditelja a što je do sada mjesto nastana djece te okruženje u kojem su po shvaćanju ovoga suda djeca očito adaptirana kao i da je mišljenje Zavoda, a sve usprkos želji majke da djeca stanuju s njom, da je interes djece da ista kao i do sada jednako vremena provode s jednim i drugim roditeljem.

    31. S obzirom na ovakvo mišljenje Zavoda ovaj sud za sada ne može kao pravilan prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da je u najboljem interesu djece da se odredi da će ista stanovati s majkom te da ista ostvaruje djelomično samostalnu roditeljsku skrb u postupku promjene prebivališta djece na adresu stanovanja majke u [adresa] te promjene osobnih dokumenata te upisa djece u vrtić/školu koja se nalazi na području stanovanja majke sve bez suglasnosti tuženika ( toč.IV. izreke) unatoč zaključku prvostupanjskog suda da su djeca niske životne dobe uslijed koje su podložna brzoj adaptaciji na promjenu sredine.

    32. Iako je Procjena svrsishodnosti odluke da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb u odnosu na određeno bitno pitanje u vezi s djetetom u pojedinom slučaju u konačnosti ovlast suda koji o istom mora odlučiti uvažavajući najbolji interes djeteta, sve u smislu načela propisanog odredbom čl. 5. st. 1. ObZ -a te odredbom čl. 3. Konvencije o pravima djeteta ("Narodne novine" Međunarodni ugovori 12/93 i 20/97) u konkretnom slučaju je izostalo budući je izostalo i očitovanje Zavoda je li u interesu djece njihov upis u vrtić/školu prema mjestu stanovanja majke te s tim u vezi je li najbolji interes djece da mjesto stanovanje istih bude mjesto stanovanje majke, odnosno je li u interesu djece da ista ostvaruje djelomično samostalnu roditeljsku skrb u postupku promjene prebivališta te upisa djece u vrtić/školu koja se nalazi na području stanovanja majke , u situaciji kao što je konkretna kada djeca od prestanka bračne zajednice roditelja prema stanju spisa i utvrđenju prvostupanjskog suda, jedan tjedan borave kod majke a jedan tjedan kod oca te kada je Stručno mišljenje tima Zavoda sačinjenog nakon obilaska kućanstva oba roditelja i njihove psihološke obrade taj da djeca kao i do sada jednako vremena provode kod svakog od roditelja, na čemu je prvostupanjski sud temeljio odluku sadržanu u točki II. izreke pobijane presude.

    33. Stoga je radi donošenje pravilne odluke te utvrđivanja najboljeg interesa djece u nastavku postupka potrebno zatražiti dopunskog Stručno mišljenje tima Zavoda za socijalnu skrb na okolnost najboljeg interesa djece u odnosu na mjesto i način stanovanja djece, održavanja osobnih odnosa roditelja s djecom te ostvarivanja roditeljske skrbi oko pitanja promjene prebivališta djece i njihova upisa u vrtić/školu prema mjestu stanovanja majke te ostalim odlukama o svakodnevnoj skrbi s obzirom na njihovu dob a po potrebi provesti i odgovarajuće vještačenja na naprijed navedene okolnosti te o zahtjevima stranaka donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku.

    34. Budući tuženik žalbom osnovano osporava odluku suda sadržanu u točki II. izreke kojom je određeno da će djeca stanovati s majkom, točku IV. izreke kojim je određeno o djelomičnom samostalnom ostvarivanju roditeljske skrbi u korist majke te odluku u točki VI. izreke kojom je odbijen njegov protutužbeni zahtjev kojom je tražio da djeca stanuju s njim, određivanje održavanje osobnih odnosa te uzdržavanje kojem zahtjevu nije udovoljeno, valjalo je ukinuti prvostupanjsku presudu i u točkama III. i V. izreke ( uzdržavanje) jer su sve ove odluke međusobno vezane.

    35. Slijedom svega naprijed iznijetog temeljem odredbe čl. 369.t.1. ZPP -a valjalo je ukinuti prvostupanjsku presudu u točkama II.,III. IV. V. i VI. izreke te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    36. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem, raspraviti sa strankama sve sporne činjenice, tako i one na koje tuženik upire žalbom te će o zahtjevima stranaka donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku.

    37. Slijedom odluke po žalbi ostavljeno je da o zahtjevu tuženika za dosudu troškova žalbenog postupka odluči prvostupanjski sud konačnom odlukom ( čl. 166.st.3. ZPP-a) kojom će odlučiti o troškovima cjelokupnog postupka.

    38. Prvostupanjska presuda u točki I. izreke te prvostupanjsko rješenje kao nepobijani ostaju neizmijenjeni.

    U Rijeci, 26. kolovoza 2026.

    Predsjednica vijeća

    Filka Pejković

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.