Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Posl. br. Gž Ovr-440/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ivi Smokvina Dadasović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Carinska uprava, Središnji ured, zastupan po Općinskom državnom odvjetništvu u Vinkovcima protiv ovršenika VĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po Slavenu Karabanu, odvjetniku iz Vinkovaca, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Vinkovcima pod posl. br. Ovr- 865/2025 od 30. srpnja 2025., dana 26. kolovoza 2026.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba ovršenika, te se ukida rješenje o ovrsi Općinskog suda u Vinkovcima pod posl. br. Ovr-865/2025 od 30. srpnja 2025. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem u toč. I) izreke na temelju ovršne isprve – pravomoćnog rješenja Ministarstva financija, Carinska uprava, Područni ured u Osijeku, Klasa: UP/I- 471-01/18-11/29, Ur.br. 513-02-7005/3-19-5 od 13.03.2019. određena je predložena ovrha utvrđivanjem vrijednosti, prodajom i namirenjem iz novčanog iznosa dobivenog prodajom nekretnine ovršenika označene kao kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 13.223,73 eura sa zakonskim zateznim kamatama, dok je toč. II) izreke ovrhovoditelju odmjeren trošak u iznosu od 200,00 eura, a toč. III) izreke je određena zabilježba ovrhe u zemljišnoj knjizi.
2. Protiv citiranog rješenja žalbu podnosi ovršenik navodeći u bitnom da je tražbina ovrhovoditelja iz ovršne isprave u zastari, kao i da je ista nepostojeća, odnosno da je prestala postojati ispunjenjem. Također navodi i da predmetna nekretnina predstavlja njegov jedini obiteljski dom, pa da je zaštićena od provedbe ovrhe. Predlaže ukinuti pobijano rješenje.
3. Ovrhovoditelj je u odgovoru na žalbu istakao da su žalbeni navodi neosnovani.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet ovog postupka je ovrha na nekretnini ovršenika radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja i to glavnice od 10.001,15 eura i zateznih kamata od 3.222,58 eura.
6. Ispitujući pobijano rješenje ovaj sud nije utvrdio postojanje bitnih povreda iz čl. 50. st. 5. Ovršnog zakona ( NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24, dalje OZ ) na koje pazi po službenoj dužnosti, kao niti iz čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje ZPP), a koji propis se primjenjuje temeljem odredbe čl. 21. st. 1. OZ-a.
7. Međutim pazeći po službenoj dužnosti na pogrešnu primjenu materijalnog prava u smislu odredbe čl. 50. st. 5. OZ-a, za sada nije moguće prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da bi za donošenje pobijanog rješenja o ovrsi bile ispunjene sve potrebne zakonske pretpostavke obzirom na istaknuti materijalno-pravni prigovor prava na dom u smislu odredbe čl. 80.b st. 2. i 3. OZ.
8. Naime, navedenom odredbom čl. 80.b st. 2. i 3. OZ-a propisano je da ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi 5.300,00 eura sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja dok će pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža sud uzeti u obzir okolnosti slučaja i to osobito je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika, te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, kao i da li se ovršenik izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja ove tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.
9. Pored toga, pravo na poštivanje doma zajamčeno je čl. 34. Ustava RH prema kojem je dom nepovrediv, kao i čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ( NN - Međunarodni ugovori broj 18/97., 6/99., 8/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10. ), te se dopušta miješanje u ostvarivanje prava na poštivanje doma ako je to miješanje u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda i zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili zaštite prava i sloboda drugih.
10. Stoga su sudovi dužni ispitati razmjernost i nužnost miješanja polazeći od osobitih okolnosti predmetnog slučaja, posebno u situaciji kao što je konkretna tj. kada se zahtjeva ovrha na temelju ovršne isprave koja prethodno nije prošla sudsku kontrolu, te je svakoj osobi koja istakne prigovor miješanja u njezino pravo na poštovanje doma, potrebno omogućiti da nezavisni sud ocijeni razmjernost i razumnost takvog zadiranja odnosno miješanja u prava na dom.
11. Slijedom navedenog prvostupanjski sud je dužan prilikom ocjene osnovanosti prijedloga za ovrhu, razmotriti istaknuti prigovor miješanja u pravo na dom, odnosno provesti test razmjernosti i razumnosti zadiranja ovrhovoditelja u pravo ovršenika na dom.
12. Pri tome je na ovršeniku teret dokaza da nekretnina koja je predmet ovrhe predstavlja njegov dom i da bi provedbom ovrhe tj. prodajom nekretnine čija je redovna posljedica iseljenje, došlo do miješanja u njegovo pravo na dom, dok je u odnosu na pitanja je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li miješanje nužno u demokratskom društvu, teret dokaza na ovrhovoditelju. Također prvostupanjski sud je radi utvrđivanja relevantnih činjenica ovlašten održati ročište u skladu s čl. 7. st. 2. OZ- a.
13. Obzirom na navedeno, u ponovnom postupku prvostupanjski sud će ocijeniti istaknuti prigovor miješanja u pravo na dom u smislu odredbe čl. 80.b st. 2. i 3. OZ-a, te potom donijeti novu zakonitu i obrazloženu odluku o prijedlogu za ovrhu.
14. Stoga je primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
U Rijeci, 26. kolovoza 2026.
Sutkinja:
Iva Smokvina Dadasović