REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-3348/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirne Maržić, predsjednika vijeća, dr. sc. Jelene Čuveljak, suca izvjestitelja i Nikoline Mišković, člana vijeća, u predstečajnom postupku nad dužnikom TERAN d.o.o., OIB 13773769044, Prgomelje, Prgomelje 82, kojeg zastupa punomoćnik Nikola Stipaničev, odvjetnik u Zagrebu, odlučujući o žalbi vjerovnika HDO, odvjetnice u [adresa], koju zastupa punomoćnica Anita Marković, odvjetnica u Bjelovaru, protiv rješenja Trgovačkog suda u Bjelovaru poslovni broj St-12/2026-23 od 9. srpnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 26. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba vjerovnika HDO, odvjetnice u [adresa], kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Bjelovaru poslovni broj St-12/2026-23 od 9. srpnja 2026. u dijelu točke II. njegove izreke kojim je pod rednim brojem 5. osporena tražbina tog vjerovnika u iznosu od 2.750,79 EUR i u točki III. izreke u dijelu u kojem je vjerovnik HDO, odvjetnica u [adresa], upućena na pokretanje parnice protiv dužnika radi utvrđivanja osporene tražbine u roku od osam dana od dana pravomoćnosti rješenja o potvrdi predstečajnog plana, odnosno primitka drugostupanjske odluke.

Obrazloženje

1. Rješenjem poslovni broj St-12/2026-23 od 9. srpnja 2026. Trgovačkog suda u Bjelovaru utvrđene su i osporene tražbine vjerovnika prijavljene u predstečajnom postupku nad dužnikom TERAN d.o.o., [adresa] (točka I. i II. izreke). Točkom III. izreke upućeni su vjerovnici osporenih tražbina iz točke II. 3, 4, 5, 6, 8, 9, 10 i 12 na pokretanje parničnog postupka protiv dužnika radi utvrđivanja osporene tražbine, odnosno na podnošenje prijedloga za nastavak parnice ako je u vrijeme otvaranja predstečajnog postupka već pokrenut parnični postupak u odnosu na osporenu tražbinu, u roku od osam dana od dana pravomoćnosti rješenja o potvrdi predstečajnog plana, odnosno primitka drugostupanjske odluke jer će se inače smatrati da su odustali od prava na vođenje parnice. Točkom IV. izreke upućen je dužnik na parnicu protiv vjerovnika iz točke II. 1., 2., 7. i 11. na pokretanje parničnog postupka radi utvrđivanja osnovanosti osporavanja tražbina, odnosno na podnošenje prijedloga za nastavak parnice, ako je u vrijeme otvaranja predstečajnog postupka već pokrenut parnični postupak u odnosu na osporenu tražbinu, u roku od osam dana od pravomoćnosti rješenja o potvrdi plana restrukturiranja odnosno primitka drugostupanjske odluke, jer će se u protivnom smatrati da je osporavanje otklonjeno.

2. Tako je prvostupanjski sud odlučio primjenom odredbe članaka 46., 47., 48. i 50. u vezi s odredbom članaka 267. i 269. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24; dalje: SZ).

3. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio vjerovnik HDO, odvjetnica u [adresa], pobijajući ga u dijelu točke II. izreke u kojem je osporena njena tražbina u iznosu od 2.750,79 EUR i u dijelu točke III. izreke u kojem je upućena u parnicu protiv dužnika radi utvrđenja te osporene tražbine zbog bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnome navodi da prvostupanjski sud u izreci pobijanog rješenja određuje da se vjerovnik upućuje na pokretanje parnice u roku od osam dana od dana pravomoćnosti rješenja o potvrdi predstečajnog plana, odnosno primitka drugostupanjske odluke, dok se u točki 10. obrazloženja rješenja poziva na odredbu članka 267. SZ-a prema kojoj rok za pokretanje parnice počinje teći pravomoćnošću rješenja o upućivanju u parnicu. Ukazuje da obrazloženje nema razloga o određivanju osmodnevnog roka od pravomoćnosti rješenja o potvrdi plana. Stoga smatra da je pobijano rješenje nejasno na koji način je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku. Nadalje navodi da je dužnik osporio njenu tražbinu iz razloga jer dogovorena usluga nije adekvatno obavljena, a iz kojeg očitovanja se ne može zaključiti u čemu se sastoji osporavanje tražbine. Navodi da je prvostupanjski sud zanemario činjenicu da je dužnik prethodno djelomično podmirio jedan od računa žaliteljice, a na koji način je po njenom shvaćanju priznao postojanje obveznog odnosa i izvršenja ugovorenih usluga, o čemu prvostupanjski sud nije dao nikakve razloge. Slijedom svega navedenog predlaže da se žalba uvaži, ukine rješenje u pobijanom dijelu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba nije osnovana.

6. Nakon što je ispitao rješenje u pobijanom dijelu sukladno odredbama članka 365. i članka 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), u vezi s odredbom članka 10. SZ-a, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a, ovaj sud je utvrdio da je pravilno i zakonito.

7. Iz spisa proizlazi da je rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj St-12/2026-5 od 9. veljače 2026. otvoren predstečajni postupak nad dužnikom, da je za povjerenika imenovan HD iz [adresa], da je održano ročište radi ispitivanja tražbina 6. lipnja 2026., da je sud sastavio tablicu ispitanih tražbina te da je nakon ročišta doneseno predmetno rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama.

8. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da su utvrđene tražbine u točki I. izreke jer te tražbine nije osporio dužnik, povjerenik ili vjerovnici. U točki II. izreke navedene su tražbine vjerovnika koje su u cijelosti ili djelomično osporene od strane dužnika uz navođenje razloga osporavanja pa je tako u točki II./5. osporena tražbina vjerovnice HDO, odvjetnice u [adresa], u iznosu od 2.750,79 EUR, za koju ne postoji ovršna isprava. Kao razlog osporavanja navedeno je da je dužnik osporio tu tražbinu u cijelosti i da ju ne priznaje jer dogovorena usluga nije adekvatno obavljena.

9. Odredbom članka 51. stavka 1. SZ-a propisano je da pravo na žalbu protiv rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama ima dužnik i svaki vjerovnik u dijelu koji se odnosi na njegovu prijavljenu tražbinu i tražbinu koju je osporio.

10. Odredbom članka 47. SZ-a propisano je da se tražbine prijavljene u propisanom roku smatraju utvrđenim ako ih nije osporio dužnik, povjerenik ako je imenovan ili vjerovnik.

11. Prema odredbi članka 48. stavka 1. SZ-a ako je dužnik osporio tražbinu, sud će vjerovnika osporene tražbine uputiti na parnicu protiv dužnika radi utvrđivanja osporene tražbine.

12. Iz podataka u spisu proizlazi da je prijavljena tražbina vjerovnice HDO, odvjetnice u [adresa] u iznosu od 2.750,79 EUR, da je dužnik tu tražbinu osporio u cijelosti te je iznos te tražbine upisan u Tablicu prijavljenih tražbina i da je ta tražbina iz Tablice ispitana na ročištu za ispitivanje tražbina te nakon toga pobijanim rješenjem navedena kao tražbina osporena u cijelosti uz gore navedeni razlog osporavanja.

13. Slijedom navedenog, pravilno je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem u točki II. 5. izreke osporio tražbinu tog vjerovnika u cjelokupnom iznosu od 2.750,79 EUR, koju tražbinu u cijelosti je osporio dužnik uz naznačeni razlog osporavanja te uputio tog vjerovnika za čiju osporenu tražbinu ne postoji ovršna isprava na pokretanje parnice radi utvrđivanja te osporene tražbine, u kojem postupku će se utvrđivati i razlozi osporavanja tražbina. Žaliteljica niti ne spori da za osporenu tražbinu nema ovršnu ispravu.

14. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je pravilno primijenio odredbe SZ-a i to odredbe članka 48. i članka 50. SZ-a, a žaliteljica žalbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost rješenja u pobijanom dijelu.

15. Žaliteljici se ukazuje da će se razlozi osporavanja njene tražbine utvrđivati u parničnom postupku te oni nisu predmet ispitivanja u stečajnom postupku, već upravo u parničnom postupku na koji je žaliteljica i upućena pobijanim rješenjem. Stoga žalbeni razlozi glede paušalnosti razloga osporavanja i priznanja njene tražbine zbog prethodno djelomičnog plaćanja jednog od računa vjerovnice ne utječu na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja te ih ona može istaknuti u parničnom postupku radi utvrđenja osporene tražbine. Osnovanost razloga osporavanja sudac nije ovlašten u ocjenjivati u ovom postupku budući da je predmetni postupak izvanparnični postupak u kojem nije moguće raspravljati i izvoditi dokaze o osnovanosti ili neosnovanosti tražbine. Stoga će žaliteljica razloge koje iznosi u ovoj žalbi moći iznositi i dokazivati u parnici radi utvrđenja osnovanosti osporene tražbine, na čije pokretanje je upućena upravo pobijanim rješenjem.

16. Nadalje, suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud nije odredio dva roka žaliteljici kao vjerovnici čija je tražbina osporena za pokretanje parnice radi utvrđenja osnovanosti njene tražbine. Iz točke III. pobijanog rješenja jasno proizlazi da je taj rok prvostupanjski sud odredio na način da rok od osam dana za pokretanje te parnice teče od pravomoćnosti rješenja o potvrdi predstečajnog plana, odnosno primitka drugostupanjske odluke.

17. U konkretnom predmetu radi se o predstečajnom postupku. Za razliku od osporene tražbine u stečajnom postupku za koju ne postoji ovršna isprava u odnosu na koju vjerovnik osporene tražbine mora pokrenuti parnicu u prekluzivnom roku od osam dana od dana pravomoćnosti rješenja o upućivanju u parnicu, odnosno primitka drugostupanjske odluke u smislu odredbe članka 267. stavka 1. SZ -a (jer će se u protivnom prema članku 267. stavku 2. SZ-a smatrati da je osporavanje otklonjeno), u predstečajnom postupku vjerovnik osporene tražbine za koju ne postoji ovršna isprava može pokrenuti postupak radi dokazivanja svoje tražbine samo nakon potvrđenog plana restrukturiranja, ako taj plan nije potvrđen od strane suda prema odredbi članka 61.a stavka 2. SZ-a, nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi predstečajnog postupka.

18. Naime, odredbom članka 68. stavka 1. (rečenica 2.) SZ-a je propisano da se parnični i arbitražni postupci u vezi s tražbinama na koje predstečajni postupak utječe mogu nastaviti ili pokrenuti nakon sklopljenog predstečajnog sporazuma (pravilno, nakon prihvaćenog plana restrukturiranja) u odnosu na tražbine ili dio tražbina koje su u predstečajnom postupku osporene te nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi predstečajnog postupka. Prema tome, iz navedene zakonske odredbe jasno proizlazi da u odnosu na sve tražbine koje su osporene u predstečajnom postupku (uključujući i osporene tražbine za koje ne postoji ovršna isprava) parnični postupak se može nastaviti (ako se o osporenoj tražbini prije pokretanja predstečajnog postupka već vodila parnica), odnosno pokrenuti tek nakon sklopljenog predstečajnog sporazuma (zapravo, nakon odluke suda o potvrdi plana restrukturiranja) ili (ako sud nije donio rješenje o potvrdi plana restrukturiranja prema odredbi članka 61.a stavka 2. SZ-a) nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi predstečajnog postupka. Upravo zbog navedenog, prvostupanjski je sud pravilno uputio žaliteljicu da pokrene parnični postupak radi dokazivanja/utvrđivanja svoje tražbine za koju ne postoji ovršna isprava u roku od osam dana od pravomoćnosti rješenja o potvrdi plana restrukturiranja (sklopljenog predstečajnog sporazuma).

19. Stoga je prilikom upućivanja žaliteljice na pokretanje parnice radi utvrđivanja osnovanosti njene tražbine prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbu članka 68. stavka 1 SZ-a, u vezi s odredbom članka 267. SZ-a kojom je propisan rok od osam dana za pokretanje parnice te posljedice propuštanja prekluzivnog roka od osam dana za pokretanje te parnice, ali koji u konkretnom slučaju (predstečajnom postupku) primjenom odredbe članka 68. stavka 1. SZ -a počinje teći od dana pravomoćnosti rješenja o potvrdi predstečajnog sporazuma.

20. Stoga je, sukladno odredbi članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 10. SZ-a valjalo odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi rješenje u pobijanom dijelu, kako je to navedeno u izreci ove odluke.

Zagreb, 26. kolovoza 2026.

Predsjednik vijeća

Mirna Maržić