REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Erazma Barčića 5

Poslovni broj: Us I-1145/2025-8

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničara Vanje Vidakovića, u upravnom sporu NN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa opunomoćenica Korana Ferdelji, odvjetnica u Zagrebu, Mirka Viriusa 16, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Ispostave u Zaboku, Građevinske inspekcije, Zabok, Kumrovečka 6, OIB: 33706439962, radi odgode izvršenja rješenja o uklanjanju građevine, 26. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Ispostave u Zaboku, Građevinske inspekcije KLASA: UP/I- 362-02/24-02/772, URBROJ: 443-02-04-18-25-13 od 16. travnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Ispostave u Zaboku, Građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/24-02/772, URBROJ: 443-02-04- 18-25-13 od 16. travnja 2025. odbijen je zahtjev NN, ovdje tužitelja, za odgodu izvršenja u postupku uklanjanja po rješenju KLASA: UP/I-362-02/24-02/772, URBROJ: 443-02-04-18-24-1 od 14. kolovoza 2024., uz obrazloženje da je odgoda protivna javnom interesu.

2. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno Upravnom sudu u Zagrebu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja tuženika. U tužbi i naknadnom podnesku u bitnom navodi da pobijano rješenje smatra nezakonitim zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Pojašnjava kako mu je rješenjem KLASA: UP/I-362-02/24-02/772, URBROJ: 443-02- 04-18-24-1 od 14. kolovoza 2024. naređeno da u roku od 120 dana ukloni garažu, potporni zid i nadstrešnicu koji se grade u [adresa], na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bez pravomoćne građevinske dozvole, nakon čega mu je rješenjem od 7. siječnja 2025. godine izrečena prva novčana kazna radi prisiljavanja na izvršenje, a potom rješenjem od 27. veljače 2025. godine i druga novčana kazna. Nadalje ističe da je u međuvremenu postupio po uputama građevinske inspekcije i već 20. siječnja 2025. zatražio i potom ishodio građevinsku dozvolu Krapinsko-zagorske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Klanjec KLASA: UP/I-361-03/25-01/000015, URBROJ: 2140-08/17-25-0015 od 2. travnja 2025. godine te je postala izvršna 26. travnja 2025. S tim u svezi navodi da je rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/24-02/772, URBROJ: 443-02-04-18-25-16 od 2. svibnja 2025. obustavljen postupak izvršenja inspekcijskog rješenja o uklanjanju od 14. kolovoza 2024. i rješenja o novčanoj kazni od 27. veljače 2025. godine, pa da nije jasno iz kojeg razloga tuženik nije obustavio i izvršenje rješenja od 7. siječnja 2025. godine, s obzirom na to da su ispunjene pretpostavke iz članka 104. Zakona o Državnom inspektoratu. Pojašnjava da se i sam tuženik poziva na članak 23. Naputka o načinu rada građevinske inspekcije prema kojem se postupak izvršenja rješenja o novčanoj kazni obustavlja ako investitor postupi po rješenju prije pokretanja postupka ovrhe naplatom novčane kazne, a iz odredbi Zakona o Državnom inspektoratu proizlazi da novčane kazne imaju stimulativnu, a ne represivnu svrhu, koja je u konkretnom slučaju postignuta ishođenjem građevinske dozvole. Smatra da bi daljnja naplata novčane kazne bila nerazmjerna mjera, protivna svrsi i načelu zakonitosti te ukazuje da je novčana kazna izrečena bez njegova prethodnog saslušanja, čime ističe prigovor povrede prava na pravično suđenje iz članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i članka 29. Ustava Republike Hrvatske. Tužitelj ističe i da je slabijeg imovnog stanja, da sama gradnja cjenovno košta manje od izrečene kazne, a svrha je bila uređenje životnog prostora prilagođenog unucima, od kojih je jedno dijete s Downovim sindromom. Nadalje navodi da se pred Općinskim sudom u Zlataru – Stalna služba u Klanjcu protiv njega vodi i prekršajni postupak radi istog činjeničnog događaja i prekršaja iz Zakona o gradnji, zbog čega postoji opasnost od dvostrukog kažnjavanja i povrede načela ne bis in idem. Predlažu da Sud provede dokazni postupak uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i građevinsku dozvolu koju prilaže uz tužbu, saslušanjem tužitelja te po potrebi pribavom podataka o prekršajnom postupku službenim putem pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje.

3. Rješenjem Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: 31 Su-369/2025- 15 od 6. lipnja 2025., predmet koji je povodom navedene tužbe kod Upravnog suda u Zagrebu zaprimljen pod poslovnim brojem Us I-2070/2025, ustupljen je ovome Sudu, sukladno članku 11. stavku 3. Zakona o sudovima ("Narodne novine“ broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23, 36/24, dalje: Zakon o sudovima).

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

5. Sud je zakazao ročište za raspravu za 21. kolovoza 2026., za koju stranke nisu pristupile, a kako su uredno pozvane, ročište je održano u njihovom odsustvu.

6. Među strankama je u ovome sporu sporno je li osporenim rješenjem pravilno odlučeno o prijedlogu tužitelja.

7. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Prema odredbi članka 140. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku na prijedlog stranke, a radi izbjegavanja nastanka teško popravljive štete, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje može odgoditi izvršenje i, ako je to nužno, produžiti odgodu izvršenja rješenja sve do donošenja pravomoćne odluke o upravnoj stvari, ako nije drukčije propisano zakonom i ako se to ne protivi javnom interesu.

10. Prema shvaćanju Suda se u smislu citirane odredbe odgoda uklanjanja bespravno izgrađenih građevina protivi se javnom interesu, a isto je pravno shvaćanje zauzeo i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudama poslovni broj Usž- 4997/18-2 od 16. siječnja 2019., Usž-3561/22-2 od 15. veljače 2023., Usž-2544/23-4 od 19. travnja 2024. i dr., pa stoga zahtjev za odgodu izvršenja nije osnovan.

11. Osim toga je uvidom u spis predmeta Sud je utvrdio, što među strankama nije sporno, da je tuženik po dostavi pravomoćne građevinske dozvole od strane tužitelja, rješenjem KLASA: UP/I-362-02/24-02/772, URBROJ: 443-02-04-18-25-16 od 2. svibnja 2025. obustavio postupak izvršenja rješenja kojim je naloženo uklanjanje te rješenja kojim se tužitelj prisiljava na uklanjanje izricanje druge novčane kazne.

12. Slijedom navedenog, Sud je ocijenio da tuženik nije imao osnove odgoditi izvršenje uklanjanja po dostavi nepravomoćne građevinske dozvole, jer je prema shvaćanju Suda odgoda uklanjanja bespravno izgrađenih građevina protivna javnom interesu, a ktome prema shvaćanju Suda, izvršenjem izricanjem novčane kazne za tužitelja u konkretnom slučaju nije mogla nastupiti teško popravljiva šteta, jer bi se, u slučaju da se utvrdi da je novčana kazna nezakonito naplaćena, tužitelju vratio naplaćeni iznos. Pritom se tužitelju ukazuje da se građenjem bez građevinske dozvole sam izložio financijskom riziku u obliku plaćanja novčanih kazni, kojega je morao biti svjestan i kojega mora sada sam snositi.

13. Razloge zbog kojih tuženik nije obustavio izvršenje uklanjanja prvom novčanom kaznom, koja je izrečena prije nego što je tužitelj podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, Sud nije mogao ocijeniti jer se odnose na rješenje koje nije predmet ovoga spora.

14. Isto tako, tužitelju se ukazuje da mu je u predmetu ovoga spora izrečena novčana kazna kao sredstvo kojim ga se prisiljava na izvršenje, budući da predmetnu građevinu nije uklonio dobrovoljno, stoga se u odnosu na prekršajni postupak ne radi o dvostrukom kažnjavanju i povredi načela ne bis in idem.

15. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

16. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova spora u iznosu od 500,00 eura, međutim, kako je odredbom članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, zahtjev mu je odbijen kao neosnovan.

U Rijeci 26. kolovoza 2026.

S u d a c

dr. sc. Antun Žagar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude i rješenja. Žalba protiv presude odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

Dostaviti:

- opun. tužitelja, Korana Ferdelji, odvjetnica u Zagrebu, Mirka Viriusa 16

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Varaždin, Ispostavi u Zaboku, Građevinska inspekcija, Zabok, Kumrovečka 6